Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
30.07.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 31.07.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Govori - 2011. godina

Govor guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića povodom završetka twinning projekta u Crnoj Gori, 23.11.2011.
Link

Govor guvernera CBCG Radoja Žugića na trećem godišnjem Samitu guvernera i ministara finansija zemalja jugoistočne Evrope, Bečići, 17. jun 2011.
Link

Pozdravna riječ PR Menadžera CBCG Bojane Šupeljak na dodjeli Godišnje nagrade CBCG, 25. maj 2011.
Govor izvršnog direktora CBCG Radoice Luburića na dodjeli Godišnje nagrade CBCG, 25. maj 2011.
Link

Govor guvernera CBCG Radoja Žugića na promociji knjige "Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije", 20. maj 2011.
Govor glavnog ekonomiste CBCG Nikole Fabrisa na promociji knjige "Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije", 20. maj 2011.
Link

Govor guvernera Radoja Žugića na međunarodnom seminaru „Propisi iz evropskog finansijskog sektora – izazovi za zemlje kandidate za članstvo u Evropskoj uniji“, 22. mart 2011.
Link


Govor guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića povodom završetka twinning projekta u Crnoj Gori, 23.11.2011.

Poštovane dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vas u svoje lično, kao i u ime Centralne banke Crne Gore, pozdravim na skupu koji se održava povodom završetka twinning projekta “Jačanje regulatornih i supervizorskih kapaciteta finansijskih regulatora”. Koristim priliku da iskažem zahvalnost partnerima u ovom projektu, Bugarskoj narodnoj banci, Komisiji za finansijsku superviziju Bugarske i Banci Holandije na izuzetnom trudu i naporu koji su uložili kako bi projekat bio uspješno realizovan. Posebnu zahvalnost dugujemo Evropskoj komisiji čija je podrška projektu i finansijskom sektoru Crne Gore bila od neprocjenjive važnosti u pretpristupnoj fazi integracija.

Analizirajući sve aktivnosti koje smo zajednički realizovali tokom trajanja projekta, želim da izrazim zadovoljstvo rezultatima postignutim u okviru komponenti u kojima je učestvovala Centralna banka Crne Gore. U prethodna dvadeset četiri mjeseca, koliko je trajao projekat, Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa ekspertima naših twining partnera, postigla je evidentan napredak u harmonizaciji pravnih propisa u oblasti bankarstva sa acquis communitaire, što je i konstatovano u godišnjem Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u oktobru ove godine. U cilju primjene i razvoja makroprudencijalnih procesa i smanjenja sistemskog rizika, usvojen je set podzakonskih akata kojima se obezbjeđuje jačanje otpornosti finansijskog sistema od budućih finansijskih potresa, što je u periodu globalne finanasijske krize prioritet ne samo Centralne banke Crne Gore, nego i svih drugih finansijskih institucija i nacionalnih centralnih banaka.

Znanje, vještina i iskustvo koje smo kroz ovaj projekat sticali zahvaljujući pored ostalog i nesebičnom trudu i zalaganju naših twinning partnera, doprinosi jačanju regulatornih i supervizorskih funkcija, kako na nivou Centralne banke, tako i u svim drugim segmentima finansijskog sistema. Aktivnosti realizovane u okviru twinning projekta uticale su ne samo na jačanje regulatorne i supervizorske funkcije Centralne banke, već i na finansijsku stabilnost u bankarskom sistemu.

Tokom projekta,  uspostavljeni su aranžmani finansijske stabilnosti koji su usklađeni sa regulativom EU i najboljim međunarodnim praksama. Usvajanjem Zakona o finansijskoj stabilnosti u septembru 2010. osnovan je Savjet za finansijsku stabilnost, čime je unaprijeđena saradnja između tri regulatorne institucije - Centralne banke, Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za hartije od vrijednosti i Ministarstva finansija.

Najznačajniji uticaj na jačanje supervizorske funkcije Centralne banke i unaprijeđenje stabilnosti bankarskog sektora, imalo je usvajanje Odluke o adekvatnosti kapitala u julu ove godine, koja je usklađena sa Direktivama EU 2006/48 i 2006/49. Novom Odlukom o adekvatnosti kapitala implementirane su preporuke Evropske komisije koje su se odnosile na unaprijeđenje regulative u dijelu izračunavanja sopstvenih sredstava banke, tehnika umanjenja kreditnog rizika, rizika izmirenja/isporuke i rizika druge ugovorne strane, procesa procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i procesa supervizorskog pregleda (SREP). Odlukom o adekvatnosti kapitala implementiran je značajan segment Stuba II Bazela II koji se odnosi na proces supervizorskog pregleda i ocjene (SREP) i proces za procjenu ukupne adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Implementacija Stuba II će omogućiti bankama da uspostave efikasne sisteme upravljanja rizikom i internu provjeru adekvatnosti kapitala u skladu sa svojim rizičnim profilom, dok će supervizorima Centralne banke omogućiti da vrše ocjenu adekvatnosti kapitala banke u odnosu na materijalne rizike kojima su banke izložene i shodno tome sprovode eventualne mjere prema bankama.

Za vrijeme trajanja twinning projekta pripremljen je i nacrt Zakona o finansijskim kolateralima, nacrt Odluke o javnom objelodanjivanju kojim će se implementirati Stub III Bazela II, nacrt Odluke o načinu izračunavanja izloženosti banaka, nacrt COREP izvještaja kojim će sve banke u Crnoj Gori početi sa primjenom standardnog izvještavanja koji važi u EU, a odnosi se na koeficijent solventnosti, kao i Akt o zahtjevima za naknade u bankama. Osim podzakonske regulative, pripremljen je veliki broj smjernica koje se odnose na režim velikih izloženosti, izvještavanje o velikim izloženostima, naknade u bankama, rizik kamatne stope u bankarskoj knjizi, rizik koncentracije, stresno testiranje i hibridne instrumente.

Dozvolite da pomenem i horizontalne aktivnosti realizovane kroz zajedničku komponentu 4 projekta, u okviru koje je postignut značajan napredak u usklađivanju politika i zakonodavstva u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa regulativom EU, kao i sa preporukama Moneyvala. Dodatno je ojačan, kroz edukativne aktivnosti, administrativni kapacitet nadležnih institucija, CBCG, KHOV, ANO, Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, tužilaca i policije. Kroz projekat je pripremljen predlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je u najvećoj mogućoj mjeri usklađen sa relevatnim propisima EU u ovoj oblasti. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o Sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, stvoriće se pravni osnov za unaprijeđenje podzakonskih i internih akata iz nadležnosti CBCG čime će se doprinijeti efikasnosti i efektivnosti kontrole u ovoj oblasti. Svi rezultati projekta ostvareni u ovoj oblasti predstavljaju jaku osnovu za primjenu međunarodno prihvaćenih standarda vezanih za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Primarni cilj Centralne banke Crne Gore u periodu koji slijedi biće očuvanje finansijske stabilnosti i jačanje otpornosti bankarskog sektora na potencijalne eksterne finansijske šokove. Monetarna i prudenciona politika biće usmjerene ka unaprijeđenju stabilnosti i efikasnosti unutar bankarskog sektora, kako bi se izgradio ambijent, koji će podsticati investicije i dovesti do viših stopa privrednog rasta.

Harmonizacija propisa sa regulativom EU, međunarodnim standardima i pozitivnom praksom, predstavlja dugoročni prioritet Centralne banke i preduslov za održavanje i jačanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori.

Imajući u vidu da je jedna od najvažnijih orjentacija naše države punopravno članstvo u Evropskoj Uniji, ostvarenje ciljeva postavljenih na početku twining projekta omogućava nam da kroz ojačane potencijale (regulatorne i kadrovske) i veći nivo usaglašenosti sa propisima EU u što kraćem roku realizujemo i ispunimo obaveze koje su pred nama na putu pune integracije. 

Na kraju, želio bih još jednom da se zahvalim svima koji su ličnim zalaganjima doprinijeli uspjehu projekta, te da istaknem ličnu podršku za nastavak saradnje i komunikacije sa svim institucijama koje su učestvovale u projektu.


Govor guvernera CBCG Radoja Žugića na trećem godišnjem Samitu guvernera i ministara finansija zemalja jugoistočne Evrope, Bečići, 17. jun 2011.

/ Video zapise sa Samita možete pogledati ovdje /



Pozdravna riječ PR Menadžera CBCG Bojane Šupeljak na dodjeli Godišnje nagrade CBCG, 25. maj 2011,
/Pozdravnu riječ možete čuti ovdje/

Uvaženi gosti, dobar dan i dobrodošli u Centralnu banku.

Zadovoljstvo mi je da Vam poželim dobrodošlicu povodom dodjele Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2011. godinu za najbolji diplomski, magistarski i doktorski rad iz oblasti bankarstva, monetarne politike i teorije.

Nagrada je ustanovljena 2007. godine sa ciljem stimulisanja razvoja naučne misli i afirmacije mladog stručnog kadra u Crnoj Gori. Godišnja nagrada se dodjeljuje već petu godinu zaredom, tako da se može reći da ove godine slavimo mini jubilej.

Godišnja nagrada CBCG sastoji se od plakete i novčanog iznosa od 2.000 EUR za najbolji diplomski, 3.000 EUR za najbolji magistarski i 4.000 EUR za nagrađeni doktorski rad.

Godišnja nagrada Centralne banke Crne Gore, za 2011. godinu, odlukom stručne komisije na čijem je čelu bio glavni ekonomista CBCG prof. dr Nikola Fabris, dodijeljena je u sve tri kategorije, za najbolji diplomski, magistarski i doktorski rad. Na godišnji konkurs CBCG prijavljeno je ukupno 39 radova, od čega 20 diplomskih i 17 magistarskih radova, te dvije doktorske disertacije.

Sada ću dati riječ izvršnom direktoru Centralne banke Crne Gore gospodinu Radoici Luburiću, koji ćem, nakon što pozdravi prisutne, dobitnicima uručiti nagrade.


Govor izvršnog direktora CBCG Radoice Luburića na dodjeli Godišnje nagrade CBCG, 25. maj 2011,
/Govor možete čuti ovdje/

Poštovani dobitnici Godišnjih nagrada Centralne banke Crne Gore, poštovani članovi Komisije za dodjelu ovih nagrada, poštovani prijatelji, dozvolite mi da Vas srdačno pozdravim u ime rukovodstva i svih zaposlenih naše kuće.

Da bi se u eri dramatičnih ekonomskih i tehnoloških promjena i previranja uspješno upravljalo bilo kojom organizacijama potrebno nam je, na prvom mjestu, znanje, ali i inoviranje znanja kadrovskih potencijala.

Znanje je moć.
Moć je u razmjeni znanja.
Znanje je novo bojno polje za
države, kompanije i pojedince.

Najveća konkurentska prednost je umijeće organizacije da uči i da znanje pretvara u akciju. Stoga je i ključ  operativnog sistema mnogih svjetskih  visoko uspješnih kompanija  razumijevanje da je sve u učenju i postizanju rezultata. Nemoguće je usavršavati svoje proizvode a neusavršavati sebe. Menadžeri koji su danas uspješni i koji žele da budu uspješni i sjutra jesu oni koji su spremni da rade na sebi.

Znanje je „onaj čarobni štap koji sve stvari čini mogućim”. Jedna stara mudrost, pak, glasi: „Znanje je blago koje svoga vlasnika svugdje prati”.  Znanje i pozitivna energija pokreću svijet.

U vremenu galopirajućih promjena najbrže zastarijeva znanje. Tako je, uostalom, bilo i oduvijek, kako i slikovito opisuje stara istočnjačka mudrost: „Učiti je kao uz vodu plivati, na trenutak stani i već si se vratio”. A to se postiže radom – i samo radom. Još je kineski mudrac Konfučije govorio: „Raditi bez predaha, jer onaj ko ne napreduje svakoga dana, nazaduje svakog dana”. Zato ne čudi svjetski trend u kome su ulaganja u edukaciju zaposlenih posle školovanja veća od budžeta kojim raspolažu institucije u sistemu obrazovanja.

U prošloj godini u Centralnoj banci Crne Gore stručno usavršavanje je realizovano učešćem na 224 programa - radionicama, kursevima, seminarima, konferencijama u zemlji i inostranstvu, studijskim posjetama drugim centralnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama, koji su tematski relevantni poslovima koji se obavljaju u centralnim bankama. Na programe stručnog usavršavanja upućeno je 120 zaposlenih (39%), a prednost je data onima koji imaju manje radnog iskustva. U ovoj godini, do mjeseca maja  kroz programe stručnog usavrsavanja već su prošla 52 zaposlena (17% ukupno zaposlenih). Centralna banka je u ovom segmentu već uveliko svjetski brend, a, kao što je poznato, brend se stvara, a ne proglašava.

Nagrađenima, Marijani, Ivani, Adnanu i Zdenki, srdačno čestitam i želim da rade ono što zaista vole i to najbolje što mogu. Jer, Vi ste pokazali da ono što ste sanjali, možete i da ostvarite.

Hvala Vam na pažnji.


Govor guvernera CBCG Radoja Žugića na promociji knjige "Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije", 20. maj 2011,
/Govor možete čuti ovdje/

Na početku, želio bih da Vam se zahvalim što se odazvali pozivu CBCG i što ste svojim prisustvom uveličali ovaj svečani dogadjaj – promociju knjige „Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije”. Vaše brojno prisustvo nam je veliki podsticaj za dalji rad, ali nam i pokazuje da smo na pravom putu.

Pred nama se nalazi knjiga koja je rezultat istraživačkog rada zaposlenih u CBCG. Istraživački rad predstavlja važan i sve važniji segment rada svake centralne banke. Najpoznatije centralne banke po svojim istraživačkim kapacitetima već uveliko se svrstavaju u rang naučnih instituta i svojim publikacijama u velikoj mjeri utiču na razvoj ekonomske teorije i ključne pravce formulisanja ekonomske politike. Imajući u vidu broj i kvalitet objavljenih publikacija (knjiga, radnih studija, izvještaja), neću biti neskroman, ukoliko kažem da se Centralna banka Crne Gore svrstava u red lidera u regionu. Kao naše najvažnije publikacije mogu navesti: knjige, radne studije, Izvještaj o finansijskoj stabilnosti, Izvještaj o stabilnosti cijena, Bilten CBCG, Izvještaj o radu, Izvještaje Glavnog ekonomiste, Preporuke Vladi za vodjenje ekonomske politike i dr.

Knjiga koja je pred Vama je samo dio ovog rada. Ona je rezultat najvećeg „bogatstva” kojim raspolaže CBCG, a to su ljudski resursi. Danas od ukupnog broja zaposlenih u CBCG čak 63% ima fakultetsko obrazovanje, imamo čak 34 magistra, a sa članovima Savjeta pet doktora nauka. To je rezultat značajnih sredstava koja CBCG ulaže na usavršavanje zaposlenih, kao i ostalih podsticaja kojima stimulišemo naše zaposlene na stalno usavršavanje. Ubijeđen sam da je CBCG insituticija koja izdvaja najviše sredstava u Crnoj Gori za usavršavanje zaposlenih. Značajan kadrovski potencijal je pozatelj spremnosti CBCG za sve izazove koje nose nove ustavne odgovornosti, kao i vrlo dinamičan ekonomski ambijent u kome se sprovodi monetarna politika.

U knjizi „Aktulena pitanja crnogorske ekonomije“ obrađen je širok spektar istraživačkih oblasti koje pokriva CBCG. U pitanju su teme kao što je finansijska stabilnost, korporativno upravljanje, tržište nekretnina, strane direktne investicije, obračun bazične inflacije, empirijsko istraživanje uticaja obavezne rezerve, problematika pristupanja EU, problematika eurizacije i dr. U pitanju je vrlo širok spektar tema koje pokriva CBCG, a sa druge strane samo djelić od onoga čime se bavimo. Naime, u publikaciji je objavljeno osam naših radnih studija, a do sada ih je ukupno objavljeno 21.

U većini radnih studija postoji teorijski aspekt, praktična primjena na Crnu Goru, kao i preporuke za unaprijeđenje stanja. Zbog toga u ovoj knjizi ima veliki broj primjera iz prakse, grafikona, tabela, boksova i dr. Poseban kvalitet knjige je što ona ne vrvi od stručnih izraza, previše matematičkih modela, već je pisana jezikom koji će biti razumljiv svima, a naročito onima koji nemaju velika ekonomska predznanja.

Za veliki broj studija se može konstatovati da su se pokazale vizionarskim i da su uspješno prognozirale buduća kretanja. Tako, na primjer u radnoj studiji o nekretninama objavljenoj sredinom 2008. godine, dakle prije Globalne finansijske krize, ukazano je na precijenjenost tržišta nekretnina i očekivani pad cijena. U studiji o dolarizaciji iz 2004. godine, sugeriše se politika stroge supervizije bankarskog sistema radi prevencije ili minimiziranja efekata pojave bankarske krize. Ili na primjer studija o stranim direktnim investicijama, koja je pisana u posljednjem kvartalu 2008. godine, u jeku Globalne finansijske krize, kada su svi govorili o padu priliva SDI kao jednom od najvećih negativnih udara sa kojima će se suočiti privrede u tranzicji, prognozirala je visok priliv SDI u 2009. godini, koji se i ostvario.

Nadamo se da će ove studije biti korisne i stručnoj javnosti, kao i građanima Crne Gore, ali one će svoj pravi cilj postići ukoliko ih kreatori ekonomske politike budu koristili prilikom formulisanja mjera ekonomske politike.

Na kraju bih Vam se još jednom zahvalio na Vašem prisustvu i zamolio bih redaktora knjige prof. Nikolu Fabrisa da uzme riječ.

Govor glavnog ekonomiste CBCG Nikole Fabrisa na promociji knjige "Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije", 20. maj 2011,
/Govor možete čuti ovdje/

U knjizi „Aktulena pitanja crnogorske ekonomije“, kao što je istakao Guverner Radoje Žugić, prikazano je osam radnih studija Centralne banke Crne Gore. Šest radnih studija je prethodno bilo objavljeno na web stranici CBCG, a dvije radne studije su nove, to jest po prvi put objavljene. CBCG je sa objavljivanjem radnih studija započela 2004. godine i do sada je objavila 21 radnu studiju, što je svrstava u red centralnih banaka koje se ozbiljnije bave istraživačkim radom. Radne studije svojom tematikom pokazuju i širinu opsega istraživačkih djelatnosti CBCG. Posmatrane radne studije su rezultat rada trinaest istraživača iz Sektora za istraživanje i statistiku, što je samo djelić kadrovskog potencijala CBCG.

Treba imati u vidu da su objavljene radne studije nastale u periodu od 2004. do 2010. godine i treba ih sagledati u istorijskom kontekstu i „pečatu“ vremena koje nose. Ipak, najveći broj njihovih preporuka i zaključaka je validan i sa današnjeg aspekta.

U nastavku izlaganja ukratko bi Vam predstavio najvažnije nalaze dvije nove radne studije od kojih se jedna odnosi na finansijsku stabilnost, a druga na kvalitet korporativnog upravljanja u Crnoj Gori.

Imajući u vidu da je odnedavno CBCG postala odgovorna za očuvanje finansijske stabilnosti u radnoj studiji „Finansijska stabilnost kao cilj centralnih banaka“, objašnjava se šta je to finansijska stabilnost, na koji se način ona način postiže, i sa kojim teškoćama se susrijeću centralne banke u ispunjavanju ovog cilja. U studiji se konstatuje da je Globalna finansijska kriza otvorila novo poglavlje u redefinisanju ciljeva monetarne politike i da finansijska stabilnost postaje sve značajniji cilj, a da je CBCG prva centralna banka u svijetu koja je definisala finansijsku stabilnost kao svoj osnovni cilj i da se Crna Gora na taj način svrstala u lidere u implementaciji savremenih monetarnih rješenja. U studiji se konsatutuje da su otežavajući faktori za prmjenu finansijske stabilnosti, kao cilja centralnih banaka, ogledaju u nedostatku regulatornog okvira, nedovoljnog nivoa ovlašćenja centralnih banaka, nerazvijenosti modela za analiziranje i razumijevanje finansijske stabilnosti, kao i u nedostaku opšteprihvaćene definicije finansijske stabilnosti. Stoga se u studiji zaključuje da finansijsku stabilnost treba tretirati kao javno dobro i da centralne banke ovaj cilj treba da dijele sa drugim institucijama.

Radna studija „Kvalitet korporativnog upravljanja i uticaj na profitabilnost kompanija u Crnoj Gori - empirijska analiza“ predstavlja istraživanje CBCG o kvalitetu korporativnog upravljanja u Crnoj Gori, koje je bazirano na metodologiji OECD-a, koje je u manjoj mjeri prilagođeno našim uslovima. Istraživanje je bazirano na Upitniku koji je distribuiran prema 62 najveća akcionarska društva u Crnoj Gori (mjerena veličinom aktive). Odgovore smo dobili od 66% anketiranih kompanija. Analiza je pokazala da su crnogorska preduzeća tek u začetku implementiranja osnovnih korporativnih instrumenata, iako su osnovni principi koji se odnose na institucionalne osnove, kao i poštovanje osnovnih prava akcionara uglavnom prisutni. Sa druge strane studija je pokazala da prava manjinskih akiconara nisu uvijek na najadekvatniji način ispoštovana, da je često problematična praksa izbora borda direktora i da još ne postoji svijest o stejkholderskom pristupu korporativnom upravljanju. Na kraju, empirijskom analizom je nedvosmileno utvrđeno  da postoji pozitivan efekat kvaliteta korporativnog upravljanja na profitabilnost crnogorskih firmi.

Na kraju bih se zahvalio svim saradnicima, odnosno koautorima iz CBCG, koji su radili na ovoj knjizi i nadam se da sam Vas zaintrigirao da pročitate i knjigu, kao i ostale radne studije koje nisu objavljene u knjizi već se nalaze na web stranici CBCG.
 


Govor guvernera Radoja Žugića na međunarodnom seminaru „Propisi iz evropskog finansijskog sektora – izazovi za zemlje kandidate za članstvo u Evropskoj uniji“,
/Govor možete čuti ovdje/

Dame i gospodo, 

Čast mi je da vas u ime Centralne banke Crne Gore pozdravim na skupu koji se održava u sklopu  twinning projekta “Jačanje regulatornih i supervizorskih kapaciteta finansijskih regulatora”.

Želim ujedno da vas uvjerim da će Centralna banka, kao i do sada, biti usmjerena na jačanje supervizije i regulacije, prvenstveno putem harmonizacije sa međunarodnim standardima i direktivama, kako bi bankarski sektor bio još spremniji da odgovori izazovima, a pogotovo procesima evropskih integracija.

Nedavna finansijska kriza je ozbiljno uticala na finansijski sektor Evropske unije pa i Crne Gore.

Postoje ocjene, da je za akumulaciju finansijskih pitanja, problema i propusta geneza u nesavršenom finansijskom nadzoru. Jedino se subjektivne nesavršenosti i mane mogu eliminisati supervizijom, odnosno njenim daljim jačanjem.

Umjesto da „peremo ruke” od posljedica koje su proizveli finansijski i novčani tokovi, CBCG intenzivno radi u saradnji sa institucijama EU, MMF-om, Svjetskom bankom i ostalim međunarodnim institucijama na procesu daljeg jačanja finansijskog regulatornog i supervizorskog okvira.

Odgovor institucija Evropske unije je fokusiran na proširenje i dogradnju pravnih tekovina u oblasti finansijskog sektora. Većina ovih novih direktiva je nedavno stupila na snagu u Evropskoj uniji i postala obavezujuća za zemlje članice, direktno, ali i za sve zemlje koje se nalaze u procesu pristupanja. Samim tim, shodno dugoročnoj orjentaciji Crne Gore, postale su obavezujuće i za nas kao Centralnu banku, u našem domenu.

Osnovna orjentacija Crne Gore i svih institucija jeste punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Iz ovog procesa proizilaze obaveze po segmentima nadležnosti vođenja politike zemlje. Fokus Centralne banke u narednom periodu biće unaprijeđenje svih, a posebno kadrovskih kapaciteta, u cilju jačanja regulatornih i supervizorskih funkcija koje bi bile garancija primjene međunarodnih standarda i direktiva. CBCG je u dosadašnjem procesu izrade i primjene regulatornog okvira, usaglašenog sa regulativama EU sprovodila dobru praksu komunikacije i dijaloga  sa bankama u okviru Udruženja banaka, po svim novinama koje je kao regulator kreirala u njihovom poslovanju. Rezultat ove saradnje je bila efikasna primjena regulatornog okvira uz obostrani interes. Ovakvu praksu, koja je za nas imperativ,  planiramo i u budućnosti.

Crnogorski model supervizije  se bazira na modelu upravljanja rizikom čiji je osnovni cilj kreiranje efektivnog i efikasnog procesa za praćenje i procjenu sigurnosti i stabilnosti banaka na stalnoj osnovi. Rezultati rada iz neposrednih kontrola banaka, omogućavaju Centralnoj banci sagledavanje rizičnog profila svake banke pojedinačno. Na bazi ovih izvještaja proizilazi ocjena ukupnog rizika i smjera djelovanja koji postoje  u banci.

Supervizija na bazi rizika je moderan pristup čija pravilna primjena jedino obezbjeđuje kvalitetnu ocjenu rizičnog profila banaka, a onda i konsekventno, pravovremeno i pravilno djelovanje prema bankama u cilju korigovanja njihovog prorizičnog i procikličnog ponašanja. Pristup polazi od dokazanog uzročno – posljedičnog lanca kriza u bankarskim sistemima širom svijeta. Taj lanac počinje sa ugroženom likvidnošću koja na duži rok za posljedicu ima  ugroženu solventnost, a što je opet  posljedica dugoročno slabe profitabilnosti koja je uzrokovana slabom organizacijom i menadžmentom, a ovo dalje je opet uslovljeno kvalitetom korporativnog upravljanja.

U tom smislu treba razumjeti da ne postoji opšte prihvaćena definicija, ali postoji opšte prihvaćeno razumijevanje supervizije na bazi rizika kao procesa koji je usmjeren na detekciju, provjeru, verifikaciju i analizu materijalno značajnih rizičnih oblasti, proizvoda, transakcija i odnosa u poslovanju banaka kako bi se na bazi toga utvdila neka ocjena rizičnog profila banke i to ne samo trenutno nego i sa stanovišta očekivanja u vremenskom horizontu ne kraćem od godine dana unaprijed.

Ovaj pristup podrazumijeva razvijanje prakse ocjene rizika i poznavanja mogućnosti portfolio pristupa optimizacije kako u poslovanju banaka tako i prilikom ostvarivanja njihove supervizije. Centralna banka je primijenila regulatorni okvir koji počiva na primjeni elemenata  regulacije iz Stuba I Bazela II ,a u procesu je intenzivnih aktivnosti na daljem usaglašavanju sa preostalim  elementima iz stuba I do kraja 2012. godine, kao i potpunom zaokruživanju normativnog okvira vezanog za primjenu Stuba II i Stuba III Bazela II.

U toku je finaliziranje pravnih akata u cilju usaglašavanja sa Acquis communautaire, odnosno sa Direktivom 2006/49/EC i Direktivom 2006/48.

Godina koja je za nama je za CBCG bila ne samo godina u kojoj smo pokušali da se privremenim rješenjima suprostavimo uticaju krize već i godina u kojoj je uveliko zaokružen i osnažen regulatorni okvir:

Zakon o Centralnoj banci Crne Gore; Zakon o Savjetu za finansijsku stabilnost ; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka; Zakon o zaštiti depozita.

Ovim zakonima je usmjerena i dalja aktivnost CBCG na donošenju podzakonskih akata usklađenih sa potrebama u roku koji je vremenski definisan Zakonom. Mi smo  već djelimično donijeli akta koji su nam bila obaveza, a kompletan set planiramo da zaokružimo do jula ove godine. U svim zakonskim rješenjima koja su do sada donijeta od strane CBCG, dominirala je orijentacija ka primjeni međunarodnih standarda i direktiva. Takav smjer CBCG zadržava i u budućem radu, kako u kratkom roku, tako i u formiranju srednjoročnih priorioteta u procesu daljeg usaglašavanja regulatornog okvira sa ovim propisima.

Želim da napomenem još jednom da je proces harmonizacije jedan od najvažnijih prioriteta CBCG, za koji nam je bila  potrebna eksterna pomoć, koju očekujemo i u budućnosti. U ovom kontekstu vrlo je bio značajan twinning projekat EU „Jačanje regulatornih i supervizorskih kapaciteta finansijskih regulatora “, koji je finansiran od strane EU, a koji je sprovodila Bugarska narodna banka u saradnji sa Bankom Holandije.

Takođe, nama je značajan i projekat EU „Jačanje efikasne supervizije na mikro i makro nivou u zemljama EU kandidatima i potencijalnim kandidatima” sastavljen od tri komponente, a koji će biti finaliziran do kraja ove godine.

Izdvajamo  i saradnju sa  ekspertima međunarodnih finansijskih institucija ( Svjetska banka, Međunarodni Monetarni Fond ) kao i institucija koje organizuju ekspertske seminare na kojima učestvuju  supervizori i drugi specijalisti Centralne banke (Basel Committee for Banking Supervision, Bank for International Settlements –BIS, Federal Reserve Bank – FED, Joint Vienna Institute -JVI, i dr.). 

Takođe, vrlo je značajan i odnos koji smo po ovom pitanju imali sa Evropskom komisijom, a željeli bi smo da, pored dosadašnje podrške, o stvarimo saradnju i dobijemo podršku Evropske centralne banke. U ovom procesu novi twining program je dobrodošao.

Moram da istaknem da ono što nam se do sada pokazalo kao pozitivna praksa u radu, odnosno izgradnji sistema jeste veća sklonost gradualističkoj, tj. postepenoj primjeni reformi u našem domenu u odnosu na rješenja kroz tzv. „šok terapiju”. Strukturne reforme se ne mogu sprovesti preko noći, one nisu jedan akt, jedan čin, već zahtjevan i dugotrajan proces. Harmonizacija i promjena bankarskog sistema jeste krupna strukturna reforma.

Gradualistički pristup omogućava mikroekonomskim subjektima da upoznaju i da se prilagode “novim pravilima igre”. Takav pristup ćemo zadržati i u budućnosti.

Ono što se od Crne Gore, pa samim tim i od nas, očekuje u srednjoročnom periodu jeste  ispunjavanje daljih zahtjeva koji proističu iz procesa pridruživanja. Ovdje prevashodno mislim na ispunjavanje pristupnih kopenhaških kriterijuma ali naravno i Mastrihtske kriterijume konvergencije.

Stoga mogu da zaključim da postoji odlučna opredijeljenost CBCG da se sve reforme sprovedu i da one budu u skladu sa zahtjevima za finalno članstvo Crne Gore u EU kao  cilju našeg razvoja.

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski