Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
01.10.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 02.10.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2008. godina

Intervju guvernera Centralne banke Crne Gore Ljubiše Krgovića dnevnom listu
"Vijesti", 03.11.2008. godine
Link


INTERVJU GUVERNERA CBCG LJUBIŠE KRGOVIĆA DNEVNOM LISTU "VIJESTI", 03.11.2008. godine

Novac je siguran u našim bankama

- Vladine mjere za podršku bankarskom sektoru – razlozi donošenja
- da li je sektor u krizi, da li je neka banka pojedinačno u krizi, postoje li problemi sa nelikvidnošću, sa povlačenjem depozita...

U pitanju su preventivne mjere koje su gotovo identične mjerama koje je usvojila većina zemalja članica EU. Te mjere su bile nužne da bi se očuvala stabilnost i sigurnost, ali i konkurentnost domaceg bankarskog sistema. Ukoliko na primjer Slovenija i Mađarska garantuju sve depozite, ili Hrvatska i Srbija garantuju depozite do 50.000 eura, onda je realno postojala opasnost da bankarski sistemi ovih zemalja postanu konkurentniji. Zato je bilo nužno obezbijediti iste ili slicne uslove i za crnogorske banke.

Banke su stubovi povjerenja u svakom društvu. To su kompleksne institucije koje po prirodi bankarskog posla počivaju na diskreciji u poslovanju, i deponenti ne mogu pratiti sve njihove aktivnosti, ali mi kao Centralna banka to mozemo i to radimo. Medjutim, glasine pa i one lažne, dovoljne su da dovedu do ozbiljnih posljedica. Ljudi u Crnoj Gori su uplašeni zbog loših iskustava koja su imali 90-ih, pa su zbog toga i sumnjičavi i to je potpuno opravdano. Ali, nikako ne treba generisati prekomjerni strah na način na koji to rade pojedinci, jer nema razloga za strah. Novac je siguran u našim bankama. Sada se još jednom pokazalo da je CBCG bila u pravu što je prethodne godine vodila strogu kontrolu banaka. Mnoge zemlje u regionu su tražile i povukle pomoć od MMF, Svjetske banke ili od ECB. Ali, crnogorske banke nisu ulagale u problematične američke hartije od vrijednosti u koje je ulagao veliki broj zemalja, vec imaju dobre plasmane, zdravu bilansnu strukturu i sigurne su.

Povlačenja depozita je bilo jer su informacije koje su se pojavile o krizi, a narocito u Evropi, izazvale uznemirenost. Medjutim, pokazalo se da su crnogorske banke likvidne i da mogu da izmire svoje obaveze zbog cega psihološki pritisak koji se prenio iz okruženja, popušta. Na bankarskim šalterima je sve manje gužve, a građani koji su prethodno podigli sredstva, polako vraćaju svoj novac u banku jer je tamo najsigurniji. Imali smo slucajeve da ljudi podignu novac da bi ga odmah uložili po većoj kamati kod iste, ili kod neke druge banke u Crnoj Gori. Kao i onih koji su ga podigli i stavili u sef kod iste banke u kojoj je prethodno bio na računu. U bankarstvu su uvijek dvije teme u opticaju, da li građani imaju povjerenja u banke ili da li banke imaju povjerenja u građane, kada odobravaju kredite, naravno. Sada imamo situaciju da građani preispituju svoje povjerenje i to je prirodno.

Iza depozita građana najprije stoji banka, a banke u Crnoj Gori su solventne i likvidne, zatim stoje Centralna banka sa svojim mehanizmima, a sada i država Crna Gora.  Država pored toga što vraća staru deviznu štednju, za koju Crna Gora nije ni bila garant i dobrim djelom nema nikakve veze sa Crnom Gorom i njenom ekonomijom, garantuje za svu novu štednju osiguranjem depozita u bankama koje posluju na njenoj teritoriji. Spremnost Vlade i podrška opozicije da garantuje štedišama depozite, ne pominjući pri tom nikakve limite pokazuje ozbiljnu državu koja stiti svoj bankarski sistem. Naravno, culi su se i glasovi koji tvrde da se sve ovo radi zbog jedne banke,  ali je to u ovoj situaciji i imajući u vidu akcionare te banke, bilo i očekivano. Ono što je meni važno je, da Vladina podrška bankarskom sistemu uz saglasnost svih politickih partija, može razbiti pesimizam koji prijeti da ekonomiju gurne u neželjenom pravcu. Deponenti crnogorskih banaka mogu sada mirno da spavaju. U slucaju da se bilo šta desi sa nekom našom bankom, oni bi u vrlo kratkom roku bili obestećeni. Na kraju bih istakao, da su na skorašnjim sastancima neke medjunarodne finansijske organizacije izrazile zainteresovanost da učestvuju u dokapitalizaciji crnogorskog bankarskog sistema. Da je nas bankarski sistem u krizi sigurno da ovakva ponuda ne bi ni bila data.

- Spekulise se da je Prva banka u krizi i da li je to tacno?

Potpuno ste u pravu sto se spekulacija tice. Spekulise se i to mnogo. Pored konkurentskih, tu su sad i politicki motivisane price oko ove banke, a one mogu da nanesu veliku stetu banci vezano za njenu dokapitalizaciju, ali i citavom bankarskom sistemu. Namjerno se pominju ogromne problematicne sume, kako bi se dovela u pitanje sposobnost Crne Gore da stiti svoj bankarski sistem. Ta sposobnost ni jednog trenutka, nicim ne moze biti dovedena u pitanje.

Tesko da mi kao regulator mozemo reci bilo sta vise od onoga sto je do sada receno, a da ovu banku ne dovedemo u bolju ili losiju konkurenstku poziciju. Ova banka nije jedina prema kojoj CBCG sprovodi odredjene mjere. Pritom, nijesu u pitanju nikakave vanredne mjere. Radi se o redovnoj supervizorskoj aktivnosti i Centralna banka ce kao regulator, nastaviti da i u narednom periodu pazljivo prati situaciju i u ovoj i u svim drugim bankama, i blagovremeno preduzima potrebne mjere kako bi bankarski sistem ostao siguran i stabilan. Pogotovo kada su u pitanju sistemski značajne banke, koje cemo pojačano pratiti i kontrolisati.

- da li država realno može da garantuje depozite i stabilnost banaka sa pola mlijarde eura, koliko ste kazali da imate na raspolaganju?

Naravno da može. Crna Gora je duboko u zoni nisko zaduženih zemalja po nivou spoljneg duga u iznosu od 16% BDP, što znači da bi u slučaju potrebe bilo vrlo lako obezbijediti međunarodne kredite. Ukoliko saberete devizne rezerve, likvidna sredstva kojima raspolažu banke i iznos mogućeg novog zaduživanja, bez problema bi se mogao obezbijediti iznos sredstava koji odgovara ukupnim depozitima. To znači da se lako može obezbijediti pokrivenost svih depozita i zato je država spremna da garantuje za sve. Ja sam ubijeđen da za tim neće biti potrebe, jer kao što sam već napomenuo, nase banke imaju zdrave plasmane.

- banke su smanjile davanje kredita, što potvrđuju svakodnevni pozivi građana – da li je to zbog nedostatka sredstava ili nekog straha za plasmane. Zaustavljanje kreditiranja dovodi do pada potrošnje, pada ekonomije itd. Kako to preduprijediti?

Usporeno davanje kredita nije specifičnost crnogorske ekonomije. To se isto dešava na tržištu EU, SAD i na trzistima zemalja regiona. To je normalna reakcija banaka na situaciju koju je sa sobom donijela globalna ekonomska kriza. To znači da su sada banke mnogo opreznije i selektivnije prilikom dodjeljivanja kredita, što apriori i nije loše, jer se bolje upravlja rizicima. Što se tiče uticaja zaustavljanja kreditiranja na ekonomiju, tu bi trebalo razdvojiti nekoliko aspekata. Prvo, potrošački krediti su dominantno bili usmjereni na kupovinu trajnih potrošnih dobara koja se i ne proizvode u Crnoj Gori, tako da i nijesu davali značajan doprinos crnogorskoj ekonomiji. Potpuno je ista situacija kada su u pitanju krediti koji su odobravani kroz tzv. ugovore o lizingu. Što se tiče kredita za finansiranje proizvodnje, vjerujem da će uspješne firme i dalje relativno lako dobijati kredite od banaka. Jedini mogući problem vidim kada je u pitanju građevinarstvo, jer će realno gledano biti manje stambenih kredita.

- Posljednjih mjeseci evidentan je i rast kamata na kredite u CG, koje su inače bile među najvećima u regionu. Zašto je to slučaj kod nas?

Informacije da su kamatne stope u Crnoj Gori među najvišim u regionu nijesu tačne i često se proturaju iz nekih nedobronamjernih krugova. Ja do sada nisam imao priliku da vidim ni jedno istraživanje ili poređenje koje bi potvrdilo tu hipotezu koja se često provlači. Kamatne stope jesu više u odnosu na eurozonu, ali ne i u odnosu na region.

Inače prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na kraju avgusta, pokazuje da je kamatna stopa u promil bila ista kao i na kraju prošle godine. To znači da kamatne stope nisu rasle već stagnirale. Imajući u vidu da su u istom periodu rasle kamatne stope na evropskom tržištu novca, jasno je da se u ovom periodu smanjila razlika između kamatnih stopa u Crnoj Gori i eurozoni.

- Evidentan je pad i odsustvo investitora. Zašto? Kako privući investitore i natjerati postojeće da investiraju?

To je još jedna od zlonamjernih informacija koja se plasira i stvara famu kako postoje neki krupni problemi u crnogorskoj privredi. Najnoviji podaci za prvih devet mjeseci pokazuju, da je zabilježen za 15,4% veći priliv SDI u odnosu na isti period prethodne godine, a postoje dobri izgledi da bude premašen prošlogodišnji rekordni priliv. Imajući u vidu da je u tekućim uslovima globalne finansijske krize otežano i značajno skuplje doći do kreditnih sredstava koja su neophodna za većinu investicija, onda je ovaj priliv još značajniji. Crna Gora ima odlične perspektive za privlačenje stranih investicija i njen potencijal ni izbliza nije iskorišćen. Često se pogrešno koriste mjesečni podaci. Kumulativ za period je najbolji indikator. Do sada smo imali strane investitore iz čak 107 zemalja, što je najbolji pokazatelj koliki je interes za ulaganje u Crnu Goru.

Naravno, ne može se isključiti mogućnost da zbog postojeće situacije jedan broj investitora privremeno odloži svoje investiranje. To ne znači da će oni trajno odustati ili da će otići negdje drugdje, već da će se njihove investicije odložiti na neki period. Sve prognoze ukazuju da će u narednoj godini doći do opadanja priliva SDI na globalnom nivou.  Investitore ne treba tjerati da investiraju, oni dolaze ukoliko procijene da mogu da ostvare profit.  Mislim da je Crna Gora u tome bila vrlo uspješna. Visokim prilivom SDI se smatra ukoliko je učešće SDI u BDP-u veće od 10%, a mi već godinama imamo preko 20%.  Prema podacima MMF-a, prema učešću priliva SDI  u BDP-u u poslednje tri godine (2005 – 2007), Crna Gora je prva u grupi evropskih privreda u tranziciji. Ja očekujem da ćemo i u 2009. godini biti u vrhu evropskih privreda u tranziciji prema prilivu SDI, jer su najavljene značajne investicije za koje je već sada obezbijeđena „finansijska konstrukcija“.

- Tržište kapitala i nekretnina su u ogromnim gubicima: Komentar. Ima i perspektive za ova tržišta u CG

Mi već nekoliko godina upozoravamo na sve probleme  tržišta kapitala. „Pad“ na tržištu kapitala je otpočeo i prije pojave globalne krize i on bi se desio i da nije bilo krize. Svakako je dobra okolnost što tržište kapitala nije od većeg značaja za crnogorsku ekonomiju. Oporavak tržišta kapitala će biti povezan sa okončanjem globalne finansijske krize, jer bez dolaska stranih portfolio investitora malo je vjerovatno da će biti moguće „podići“ crnogorsko tržište kapitala. Što se tiče građevinarstva, svakako je u pitanju jedna od grana koja će trpjeti posljedice globalne krize. Na građevinarstvo je izuzetno negativno uticala globalna finansijska kriza i u razvijenim tržišnim privredama. Tako na primjer, u drugom kvartalu ove godine u Španiji je ovaj sektor zabilježio pad od 60%, u Švedskoj 48%, Americi 30%, a na nivou eurozone 22%. To ne znači da će doći do totalnog zaustavljanja ovog sektora u Crnoj Gori, već će ovaj sektor morati da traži svoje šanse u snižavanju cijena stambenog prostora, kao i u najavljenim velikim investicijama u oblasti turističke privrede. Za razliku od trzista kapitala gdje je bilo dosta vruceg novca, naglasio bih da su krupni investitori u bankarskom sistemu, skoro sav svoj profit do sada reinvestirali u Crnoj Gori, i istovremeno iskazali veliko povjerenje u bankarski sistem i crnogorsku ekonomiju uopste.

 

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski