Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
27.11.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 28.11.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2010. godina

Intervju sa guvernerom Centralne banke Crne Gore mr Radojem Žugićem, "Bankar", decembar 2010. godine
Link

Intervju guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića agenciji "Reuters", 06.12. 2010. godine
Link

Intervju guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića dnevnom listu "Pobjeda", 28.11.2010. godine
Link

Intervju predsjednika Savjeta Centralne banke Ljubiše Krgovića za dnevni list ‘Vijesti’, 07.01.2010. godine
Link


INTERVJU SA GUVERNEROM CENTRALNE BANKE CRNE GORE MR RADOJEM ŽUGIĆEM, "BANKAR", DECEMBAR 2010. godine

NAŠI STANDARDI MORAJU BITI STROŽIJI OD MEĐUNARODNIH

~ Djelovaćemo u skladu sa načelima slobodnog i otvorenog tržišta i slobode preduzetništva i konkurencije. Centralna banka ima nešto izmijenjenu ulogu – privremene mjere koje je neadvno donio Savjet CBCG imaju isti cilj. Pojedine banke su i dalje nezadovoljne nivoom relaksacije i iskazuju nezadovoljstvo. Sva odgovornost je na guverneru i njegovim najbližim saradnicima. Centralna banka Crne Gore će nastaviti sa kontinuiranim preispitivanjem politike obavezne rezerve, a pristupiće i razvijanju okvira za primjenu insturmenata monetarne politike. Podjela odgovoronosti između Centralne banke, Ministarstva finansija i drugih finansijskih regulatora uzrokuje otežano upravljanje rizicima i neizvjesnostima. Centralna banka Crne Gore će razvijati instrumente za praćenje finansijske stabilnosti; vršiti procjenu potencijalnih rizika i aktivno se pripremati za upravljanje u kriznim situacijama

~ Očuvanju finansijske stabilnosti umnogome će doprinijeti i rad Savjeta za finansijsku stabilnost. Mislim da smo svi naučili lekciju iz krize, uključujući i banke, tako da ćemo spremno dočekati sve nove izazove, pa i eventualni kreditni rast. Mnogo je povoljnija situacija da banke povećavaju pozajmice iz inostranstva , nego da iznose depozite iz Crne Gore ida ih plasiraju u inostranstvo. Crnoj Gori nije potreban kreditni aranžman sa MMF-om. Sve dosadašnje analize koje su pripremane u Centralnoj banci ukazuju da bi zaključivanje aranžmana o mogućnosti korišćenja kreditne linije za finansiranje budžetskog deficita sa MMF-om ili nekom drguom međunarodnom finansijskom institucijom, u slučaju potrebe, bilo opravdano i ekonomski cjelishodno. Postoji prostor za dodatnu emisiju euroobveznica u narednoj godini, ali prije svega da bi se otplatio dio postojećeg duga koji ima nepovoljnu kamatu, to jest višu od one koja bi bila ostvarena prodajom euroobveznica 

Bankar: Vaš mandat kao guvernera CBCG je praktično tek počeo. Ipak, možete li nam dati prve utiske o instituciji na čije ste čelo došli? Gdje vidite najveće izazove kada je posao guvernera u pitanju i da li već ima bilo kakvih pritisaka na Vas?

U skladu sa ustavnim određenjima, Centralnom banke Crne Gore upravlja Savjet, a rukovodi guverner. Najveći izazovi, kada je posao guvernera u pitanju je da obezbijedi nesmetano i kontinuirano ostvarivanje ciljeva i izvršavanje funkcija Centralne banke, a naročito: podsticanje i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, a posebno podsticanje i održavanje zdravog bankarskog sistema i sigurnog i efikasnog platnog prometa; doprinos postizanju i održavanju stabilnosti cijena i podržavanje ostvarivanja ekonomske politike Vlade Crne Gore, djelujući pritom u skladu sa načelima slobodnog i otvorenog tržišta i slobode preduzetništva i konkurencije.

Centralna banka Crne Gore funkcioniše u uslovima eurizovane ekonomije malog i otvorenog tržišta, bez emisione funkcije, sa ograničenim monetarnim instrumentima, tako da naši standardi moraju biti strožiji od međunarodnih. Moramo, dakle imati viši nivo discipline i više standarde. Monetarna politika i njeni instrumenti, u okviru nadležnosti Centralne banke, mogu značajno doprinijeti saniranju posljedica ekonomske krize, ali ne bez sadejstva svih činilaca na tržištu. Centralna banka, u sadašnjoj fazi zaustavljene recesije i najave (procjene) ekonomskog rasta, ima nešto izmijenjenu ulogu. Ona se ogleda u preduzimanju mjera kontorlisanog oživljavanja kreditne aktivnosti i kreiranja ambijenta za snižavanje kamatnih stopa. Privremene mjere, koje je nedavno donio Savjet Centralne banke, imaju taj cilj.

Pojedine banke su i dalje nezadovoljne nivoom relaksacije i iskazuju nezadovoljstvo. Mi, međutim, ocjenjujemo da je preduzeta aktivnost Centralne banke u ovoj fazi sasvim dovoljna. Radi se o privremenim mjerama čiju ćemo primjenu pratiti u kontinuitetu, kako bismo spriječili eventualne neravnoteže na finansijskom tržištu.

Ne smijemo dozvoliti neravnoteže na finansijskom tržištu. Takođe, moramo aktivno raditi na daljoj bankarskoj konsolidaciji, vodeći računa da, kroz mjere i instrumente, nakon ekonomskog oživljavanja, kontrolišemo obim kredita i kreditnu multiplikaciju, kako se ne bi ponovo suočili sa kontraverzama da li je Centralna banka pravovremeno i adekvatno reagovala na obuzdavanje i preventivu finansijske krize.

Što se tiče pritisaka, osim onih lično vezanih za odgovornost u izvršavanju odgovornih dužnosti, nije bilo. Konstruktivnih razmjena mišljenja i argumenata je bilo i, svakako, biće ih i dalje, uvijek u funkciji iznalaženja optimalnih rješenja. Sva odgovornost je, dakle, na guverneru i njegovim najbližim saradnicima. Mi smo svjesni toga, i na tim temeljima obavljamo svoje obaveze, kao i na striktnom poštovanju Ustavom definisane nezavisnosti Centralne banke Crne Gore.

Bankar: Šta donosi novi Zakon o CBCG u pogledu stabilnosti, sigurnosti i povjerenja u bankarski sistem, kao i odgovornosti CBCG za monetarnu i finansijsku stabilnost?

U ostvarivanju ustavne funkcije odgovornosti za monetarnu stabilnost, Centralna banka Crne Gore će primjenjivati sve raspoložive mjere i instrumente radi podsticanja i očuvanja monetarne stabilnosti. U tom smislu Centralna banka Crne Gore će nastaviti sa kontinuiranim preispitivanjem politike obavezne rezerve, kao ključnog instrumenta monetarne politike u našim uslovima, a pristupiće i razvijanju okvira za primjenu instrumenata monetarne politike  koje ustanovljava novi Zakon o Centralnoj banci Crne Gore – operacije na otvorenom tržištu i ostvarivanje funkcije zajmodavca u krajnjoj instanci, a  po potrebi i za primjenu drugih instrumenata monetarne politike.

Što se tiče odgovornosti za finansijsku stabilnost, naša velika prednost je što je Ustavom jasno definisana odgovornost Centralne banke za finansijsku stabilnost. Međutim, treba imati u vidu ograničavajuće mogućnosti Centralne banke za ostvarivanje ove funkcije, koje se ogledaju u tome što je regulacija i nadzor funkcionisanja pojedinih segmenata finansijskog sistema data u nadležnost drugim institucijama. Podjela odgovornosti između Centralne banke, Ministarstva finansija i drugih finansijskih regulatora uzrokuje otežano upravljanje rizicima i neizvjesnostima, budući da se korektivne mjere primjenjuju na užem finansijskom tržištu nadležnih institucija.

U cilju daljeg  podsticanja i očuvanja finansijske stabilnosti, Centralna banka Crne Gore će razvijati instrumente za praćenje finansijske stabilnosti; vršiti procjenu potencijalnih rizika u oblastima nadležnosti Centralne banke i aktivno se pripremati za upravljanje u kriznim situacijama, posebno usvajanjem plana djelovanja Centralne banke u vanrednim okolnostima; analizirati uticaj makroekonomskih kretanja u zemlji i iz okruženja na Crnu Goru; pratiti i analizirati stanje u svim segmentima finansijskog sistema radi blagovremenog utvrđivanja svih potencijalnih uzroka nestabilnosti; preduzimati odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti i intenzivno sarađivati sa ostalim relevantnim regulatorima finansijskog sistema.

Očuvanju finansijske stabilnosti umnogome će doprinijeti i rad Savjeta za finansijsku stabilnost, koji je zakonom osnovan i počeo sa radom u oktobru, sa ciljem praćenja, identifikacije, sprječavanja i ublažavanja potencijalnih sistemskih rizika u finansijskom sistemu Crne Gore kao cjeline. Ovo tijelo će doprinijeti da Centralna banka, zajedno sa drugim nadležnim institucijama obezbijedi da finansijska stabilnost poprimi karakter „javnog dobra“.

Bankar: Čemu pripisujete veliki rast aktive banaka u Crnoj Gori koji se višestruko uvećao u periodu 2005-2008? Gledajući unazad, da li je takav rast kontrolisan na pravi način? Šta treba uraditi da bi izbjegli ponavljanje ekspanzije kreditiranja i bankarskigh aktivnosti?

Mnogo je uzroka prekomjerne kreditne aktivnosti banaka, iz perioda prije krize, počevši od niske osnovice od koje se krenulo, izuzetno visoke tražnje za kreditima, velikog priliva kapitala, pregrijavanja tražnje, pa do neadekvatnog upravljanja rizicima u bankarskom sistemu.

Sada, sa određene vremenske distance, može se reći da je vjerovatno trebalo reagovati ranije, iako je CBCG bila prva institucija koja počela sa primjenom kontracikličnih mjera. Takodje, treba imati u vidu da bi prizemljenje bilo svakako mekše, da nije bilo Globalne finansijske krize, koju je bilo teško predvidjeti u periodu najveće ekspanzije kredita, odnosno u 2006. i prva tri kvartala 2007. godine, odnosno do donošenja prvog seta mjera CBCG.

U ovom trenutku kada je prisutno izraženije opadanje kreditne aktivnosti, naš primarni cilj je da ponovo pokrenemo kontrolisanu kreditnu aktivnost, tako da je malo vjerovatno da se u bližoj budućnosti može ponoviti slična situacija. Isto, tako mislim da smo svi naučili lekciju iz krize, uključujući i banke, tako da ćemo spremno dočekati sve nove izazove, pa i evenutalni kreditni rast.

Bankar: Problem pozajmljivanja novca od strane banaka u Crnoj Gori? Da li ga mjerama Centralne banke treba spriječiti?

Ukupne pozajmice banaka u ovom trenutku iznose 697 miliona eura. Imajući u vidu da u Crnoj Gori, kao i svim zemljama regiona dominiraju strane banke (devet od 11), pozajmljivanje od matičnih banaka nije ništa neuobičajeno. Čak štaviše prije krize mnoge zemlje regiona su politikom obavezne rezerve i drugim instrumentima nastojale da destimulišu zaduživanje od matičnih banaka, a danas su sve takve barijere ukinute i zemlje nastoje da privuku što više novca u zemlju.

U tekućim uslovima, kada je jedan od ključnih izazova kako ponovo pokrenuti kreditnu aktivnost, mnogo je povoljnija situacija da banke povećavaju pozajmice iz inostranstva, nego da iznose depozite iz Crne Gore i da ih plasiraju u inostranstvo. CBCG će svakako pomno pratiti situaciju i ukoliko pozajmljivanje iz inostranstva postane preobimno i da može uticati na obim kredita, preduzećemo korektivne mjere.

Bankar: Šta mislite o mogućem aranžmanu sa MMF-om, pošto su zvaničnici Vlade Crne Gore nedavno pomenuli opciju kreditnih linija predostrožnosti sa ovom institucijom?

Pitanje zaduživanja države trenutno nije aktuelno, jer Vlada završava fiskalnu godinu u kojoj će sve svoje obaveze, kako u zemlji tako i prema inostranim povjeriocima redovno i u cjelosti izvršiti. Zbog toga je izvjesno da u ovom trenutku Crnoj Gori nije potreban kreditni aranžman sa Medjunarodnim monetarnim fondom. Eventualni prostor postoji za zaključivanje precautionary (predostrožnog) aranžmana, ali kako je Crna Gora izašla iz recesije, a naredne godine se očekuje umjereni rast, mislim da će i potreba za tako nečim biti sve manja. Ipak, ukoliko to bude neophodno, zaključivanje aranžmana o mogućnosti zaduživanja u slučaju potrebe sa MMF-om ili sa nekom drugom međunarodnom finansijskom organizacijom zaslužuje punu pažnju. Paralelno sa ovim treba svestrano sagledati i proučiti sve druge alternativne mogućnosti zaduživanja po potrebi, bilo kod drugih finansjiskih institucija ili na međunardonom tržištu kapitala. Naime, prilikom opredjeljivanja za konkretne oblike i institucije kod kojih će se zadužiti, neophodno je, pored cijene sredstava iskazane u kamatnoj stopi, uzeti u obzir i druge bitne parametre, kao što su rokovi otplate, brzina korišćenja sredstava, odnosno njihova dostupnost, ispunjavanje određenih uslova i slično. Sve dosadašnje analize koje su pripremane u Centralnoj banci ukazuju da bi zaključivanje aranžmana o mogućnosti korišćenja kreditne linije za finansiranje budžetskog deficita sa MMF-om ili drugom međunarodnom finansijskom institucijom, u slučaju potrebe, bilo opravdano i ekonomski cjelishodno.

Bankar: Država Crna Gora je nedavno prodala Euro obveznice u vrijednosti od 200 miliona Eura. Da li Crna Gora treba da proda još jedan paket Euro obveznica u 2011. godini?

Prodaja euroobveznica je prošla izuzetno uspješno i činjenica da je tražnja bila gotovo tri puta veća od ponude (što nije uspjela da ostvari nijedna privreda u tranziciji) svjedoči o tome da investitori imaju visoko povjerenje u Crnu Goru. Imajući u vidu da smo od početka četvrtog kvartala ove godine izašli iz recesije i da se u narednoj godini može očekivati umjereni rast, treba očekivati još veće povjerenje investitora u Crnu Goru. Stoga postoji prostor za dodatnu emisiju euroobveznica u narednoj godini, ali prije svega da bi se otplatio dio postojećeg duga koji ima nepovoljnu kamatu, to jest višu od one koja bi bila ostvarena prodajom euroobveznica. Međutim, da li će se pristupiti novoj emisiji Euro obveznica stvar je opredjeljenja i odluke Vlade, koja će, siguran sam, prije toga sveobuhvatno sagledati i sve druge mogućnosti zaduživanja.

Bankar: Da li je kriza u Irskoj i ranije u Grčkoj, uticala na bilo koji način na Crnu Goru, da li očekujete probleme i da li planirate neke posebne mjere u slučaju da se to dogodi? Da li su sva dešavanja u Evropskoj uniji u prethodnom periodu uticala da sumnjate u buduću perspektivu eura? Da li je moguće da neke države napuste eurozonu?

U ovom trenutku Irska kriza nije uticala na situaciju u Crnoj Gori, jer Irska nije značajan spoljnotrogovinski partner Crne Gore, kao ni značajan investitor, a irske banke ne posluju u Crnoj Gori. Ne očekujemo negativne reperkusije Irske krize na Crnu Goru ni u narednom periodu, kao što nijesu bile prisutne ni negativne reperkusije Grčke krize. U slučaju pojave bilo kakvih problema CBCG je spremna da primjeni sve raspoložive instrumente, radi očuvanja monetarne i finansijske stabilnosti, a u toku je rad na pripremi plana djelovanja CBCG u kriznim situacijama.

Evropska monetarna unija je zamišljena kao sistem, koji gotovo da ne pruža izlaznu opciju. Troškovi napuštanja euro-zone, kao i šteta koja bi nastala za euro i preostale članice, bi bila toliko visoka, tako da nijedna vlada neće, po mom mišljenju,  zaključiti da je racionalno da napusti eurozonu niti da vrši pritisak na neku drugu članicu da napusti eurozonu. Najmanje je verovatno da bi tako nešto mogle da urade članice koje su u najtežoj situaciji (poput Grčke i Irske), jer bi njihovi dugovi ostali u eurima, a nacionalna valuta bi značajno depresirala u odnosu na euro, što bi dodatno otežalo finansiranje dugova i gurnulo bi ove zemlje u još dublju recesiju. Malo je verovatno da bi tako nešto mogla da uradi i najjača privreda poput Njemačke, jer bi njemačka marka značajno ojačala u odnosu na euro, tako da bi njemački izvoz postao skup i nekonkurentan i Njemačka bi izgubila dobar dio tržišta EU. Da ne govorimo koliki bi pritisak bio na konverziju eura (izvan euro-zone) u njemačku marku, koja bi tada bila jača valuta i kolike bi to troškove prouzrokovalo Njemačkoj.

Isto tako, eventualno ukidanje eura bi značilo i ogromne troškove za zemlje eurozone, jer bi se ogromna količina eura  iz inostranstva vratila u euro zonu. Ukidanje eura bi značio i veliki rast neizvijesnosti, on bi vodio psihološkom rastu pesimizma u eurozoni, investitori bi se suzdržavali od investicija, nivo potrošnje gradjana bi se u takvim uslovima takodje smanjio i zemlje eurozone bi ubrzo zapale u još dublju krizu nego što je bila Globalna finansijska kriza. Tako nešto bi značilo i kraj EU i mislim da su svi toga svjesni.

Na kraju podsjetiću još samo da je u trenutku uvodjenja eura, kurs prema dolaru bio jedan prema jedan. Nedugo zatim dolar je bio jači za nešto preko 15%, a danas je euro za oko 30% jači u odnosu na dolar. Znači euro je u odnosu na dolar jači za 50% u odnosu na istorijski minimum.

 


 

INTERVJU GUVERNERA CENTRALNE BANKE CRNE GORE RADOJA ŽUGICA AGENCIJI "REUTERS", 06. DECEMBAR, 2010. godine

NEKVALITETNI KREDITI DOSTIGLI 17 PROCENATA U OKTOBRU

~ Nekvalitetni krediti dostigli nivo od 17 procenata u oktobru (u poređenju sa 13 procenata u oktobru 2009.)

~ Centralna banka kaže da će problem sa nekvalitetnim kreditima biti manje izražen u 2011. godini

~ Vidi inostrani interes u kupovini banaka.

 

Piše: Petar Komnenić

 

 

PODGORICA, 6. decembar (Reuters) – Nekvalitetni krediti u Crnoj Gori nastavili su sa rastom ove godine, ali je guverner Centralne banke naveo u ponedjeljak da očekuje poboljšanje u 2011. godini sa oživljavanjem ekonomije u zemlji koja je aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji.

Crna Gora je takođe doživjela kreditnu ekspanziju prisutnu na globalnom nivou sredinom ove decenije, a finansijska kriza dovela je do naglog rasta nekvalitetnh kredita.
Radoje Žugić, koji je imenovan u oktobru, rekao je Reuters-u putem pisanih odgovora na dostavljena pitanja da je nivo kredita koji kasne sa otplatom do 90 dana iznosio između 16 i 17 procenata u oktobru. 

„Ne očekujemo dalji rast nekvalitetnih kredita, naročito zbog najavljenog ekonomskog rasta naredne godine“, napisao je.

U oktobru 2009. stopa nekvalitetnih kredita iznosila je 13 procenata.

Međunarodni monetarni fond poboljšao je svoj procjenu rasta Crne Gore u 2010. godini sa –1.8 procenata na 0.3 procenta, ali je naveo da će rast u 2011. godini biti 3 procenta, što je pad sa prethodno prognoziranih 5 procenata.

Za razliku od svojih susjeda, Bosne, Kosova i Srbije, Crna Gora se nije obratila MMF-u za kredit. Umjesto toga, Vlada je uspješno emitovala debitantske Euro obveznice u septembru u vrijednosti od 200 miliona eura (265 miliona američkih dolara).

Žugić je rekao da bi mogla postojati potreba za aranžmanom kao mjerom opreza sa ovim međunarodnim zajmodavcem u budućnosti.
„U mjeri u kojoj je to potrebno, zaključivanje aranžmana za potencijalni kredit MMF-a ili sa nekom drugom međunarodnom finansijskom institucijom treba detaljno razmotriti,“ rekao je. Ali „sa daljim rastom ekonomije biće sve manje potrebe za tim.“

Sa najmanjim brojem stanovnika u regionu od oko 670,000, Crna Gora je bilježila ekonomski rast od prosječnih 8,7 procenata između 2006.-2008., ali je potom žestoko pogođena svjestkom krizom.

Ekonomski rast zabilježio je pad od 5,7 procenata prošle godine, a banke su bile oprezne u odobravanju novih kredita.
„Nijesmo zadovoljni sa kreditnom aktivnošću banaka,“ rekao je Žugić, time ponavljajući pritužbe zvaničnika Vlade. Iznos kredita privredi i stanovništvu „smanjen je za 143 miliona eura“, rekao je.

Prema podacima Centralne banke, banke koje su u većinskom vlasništvu banaka iz zapadne Evrope odobrile su kredite u Crnoj Gori u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde eura u 2009. godini.

Ukupne pozajmice supsidijarnih banaka od njihovih matičnih kompanija izvan Crne Gore iznose oko 700 miliona eura, rekao je.
„Centralna banka će pratiti uzimanje pozajmica banaka iz inostranstva i u slučaju njihovog rasta – u mjeri u kojoj to može uticati na kreditnu aktivnost – preduzimaćemo korektivne mjere,“ rekao je.
Vodeće banke u stranom vlasništvu u Crnoj Gori su OTP <OTPB.BU>, NLB [LJUBB.UL] i Hypo Group.

Žugić je imenovan za guvernera nakon što je Vlada skratila mandat njegovog prethodnika koji je zauzeo čvrst stav prema Prvoj banci u kojoj Premijer Milo Đukanović ima mali udio, a njegov brat je najveći akcionar.
„Centralna banka danas održava kontrolu nad velikim bankama, uključujući Prvu banku, u cilju utvrđivanja poslovnih parametara i uvođenja mjera koje bi obezbijedile sigurnost svih klijenata u tim bankama,“, rekao je Žugić.

Crna Gora je unilateralno usvojila euro i Centralna banka ima supervizorsku ulogu nadziranja poslovanja banaka.
„Banke u Crnoj Gori su likvidne. Postoji generalni interes za kupovinu nekih banaka u okviru sistema, ali iz razloga povjerljivosti ne mogu da pričam o tome,“ rekao je.
Prva banka je izjavila da traži inostrane partnere, a neki kažu da bi neka italijanska banka mogla biti odgovrajuća s obzirom da ova zemlja koja je sa druge strane Jadranskog mora sve više investira u energetiku u Crnoj Gori.

 


 

INTERVJU GUVERNERA CENTRALNE BANKE CRNE GORE RADOJA ŽUGIĆA ZA DNEVNI LIST "POBJEDA", 28. NOVEMBAR, 2010. godine

KONTROLA VELIKIH BANAKA ZBOG PROMJENE USLOVA

U pripremi nacionalni plan djelovanja u vanrednim okolnostima. Očekuje se pad kamata. Bankarski sistem visoko likvidan. Crnogorski standardi treba da budu stroži od međunarodnih. Nelikvidnost se ne smije potcijeniti, ali u podacima o blokadi ima firmi koje odavno ne rade

Razgovarala:
Mira Milović

- Centralna banka ovih dana planira da počne kontrolu poslovanja većih banaka, isključivo zato da bi provjerila i utvrdila parametre poslovanja i eventualno odredila mjere koje će obezbijediti stabilnost i sigurnost deponenata. Odluka da se krene u kontrolu donesena je zbog izmjene regulatornog okvira, zatim nekih aktivnosti banaka u pravcu poboljšanja sopstvenih pozicija i promjene u ukupnom finansijskom i ekonomskom ambijentu, rekao je za Pobjedu guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić u  prvom intervjuu nakon imenovanja na tu funkciju.
- Centralna banka je ocijenila da treba sagledati  efekate novih okolnosti u bankarskom sistemu, kaže guverner, dodajući da se intenzivno radi na primjeni Zakona o Centralnoj banci i seta propisa iz finansijskog sektora, gdje je definisana ogromna odgovornost i kompetencija regulatora.

POBJEDA: Koji su naredni potezi Centralne banke i da li je predviđeno donošenje planova za krizne uslove?

ŽUGIĆ: Naš najvažniji cilj i ustavna odgovornost jeste očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, a naročito stabilnosti bankarskog sistema. Preduzimaćemo sve potrebne mjere da bismo očuvali stabilnost. Među njima, primarno je razvijanje novih instrumenata koji su predviđeni Zakonom o Centralnoj banci - operacije na otvorenom tržištu i funkcija zajmodavca u krajnjoj instanci. Poseban pravac aktivnosti će se odnositi na izradu plana našeg djelovanja u vanrednim (kriznim) uslovima. Na osnovu planova regulatora ostalih segmenata finansijskog sistema, radićemo na izradi nacionalnog plana djelovanja u vanrednim okolnostima.
Ključni pravac naših aktivnosti će se odnositi na praćenje i analiziranje stanja u bankarskom sistemu, a u zavisnosti od dobijenih rezultata stresnog testiranja preduzimaćemo korektivne mjere. Nastojaćemo i da unaprijedimo korporativno upravljanje  i upravljanje rizicima u bankama.
U mjeri u kojoj to ne bude ugrožavalo ostvarivanje naših primarnih ciljeva, nastojaćemo da pružimo podršku i ostvarivanju Vladine ekonomske politike. Sa dobijanjem statusa kandidata, moraćemo i da intenziviramo naše aktivnosti na planu harmonizacije zakona i drugih propisa sa pravilima EU.

POBJEDA: Bankari traže uvođenje međunarodnih računovodstvenih standarda, a posljednju relaksaciju mjera smatraju samo prelaznim i nedovoljnim rješenjem?

ŽUGIĆ: Najnovije regulatorne mjere Centralne banke, od 15. novembra ove godine, uistinu predstavljaju relaksaciju u pravcu izvjesnih olakšica u obračunu i izdvajanju rezervacija za potencijalne gubitke banaka, koji mogu nastati daljim narušavanjem kvaliteta kreditnog portfolija. Cilj je da se bankama omogući adekvatan vremenski period u kojem će moći da intervenišu kako bi povećale kvalitet kreditnog portfolija i konsolidovali likvidnost. Rezultat bi trebalo da bude postepeno stvaranje uslova za uvećanje kreditnog potencijala banaka, ukoliko one na odgovarajući način iskoriste prostor koji im se stvara. Centralna banka, ma koliko banke očekivale više, ima sasvim odredjenu sistemsku ulogu u ostvarivanju javnog interesa - da održava zdrav bankarski sistem i obezbijedi sigurnost depozita. Naše mjere se prvenstveno zasnivaju na ostvarenju tog zadataka.

POBJEDA: Kada se očekuje uvođenje MRS i da li ima dilema oko toga?

ŽUGIĆ: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda strateško je opredjeljenje Centralne banke. Nema različitih stavova u CBCG kada je u pitanju generalni pristup  potrebi regulatornog uređenja za primjenu MRS u nekim ključnim segmentima poslovanja banaka. To je, uostalom, i zahtjev međunarodnih finansijskih institucija, a tom projektu Centralna banka će pristupiti na adekvatan način, u skladu sa preporukama. Rok je ostavljen do kraja 2011. godine.

POBJEDA:  Šef misije MMF za Crnu Goru Gervin Bel u Podgorici  prije pet dana saopštio je da crnogorski standardi, ipak, moraju biti stroži od evropskih zbog, kako je ocijenio, dodatnih rizika

ŽUGIĆ: U potpunosti dijelimo mišljenje MMF. Naši standardi su i dalje stroži od međunarodnih. U eurizovanoj ekonomiji broj raspoloživih instrumenata je ograničen, a samim tim i mogućnosti za preuzimanje korektivnih akcija. Zbog toga mora postojati viši nivo discipline i stroži standardi. Ne treba očekivati da naši vrlo limitirani instrumenti monetarne politike - obavezna rezerva, operacije na otvorenom tržištu i kratkoročni krediti za likvidnost - mogu pomiriti sve interese, ciljeve i konflikte. Oni, međutim, mogu doprinijeti kreiranju ambijenta, a dovoljni su za kontrolu obima kredita i kreditne multiplikacije, kako se ne bi ponovo suočili sa prekomjernom ekspanzijom zajmova.

POBJEDA: Opšta je ocjena da je nelikvidnost veliki problem. Da li je to alarmantno i na koji način predlažete da se riješi.

ŽUGIĆ: Bankarski sistem je visoko likvidan i tu ne postoje nikakvi problemi. Samo puko posmatranje broja preduzeća sa blokiranim računima i iznosa blokade može nas navesti na krive zaključke. Glavni razlog je to što se u podacima i dalje vodi ili nalazi jedan broj preduzeća koja su prestala da posluju. To potkrepljuje podatak da, od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 70 odsto je blokirano u periodu dužem od dvije godine.
I pored toga, pogrešno bi bilo negirati postojanje problema nelikvidnosti u realnom sektoru, što je u velikoj mjeri posljedica krize. Sa daljim oporavkom crnogorske privrede treba očekivati postepeno ublažavanje ovog problema koji se ne može riješiti preko noći.
Centralna banka je uradila ono što je sada mogla, preko seta mjera za podsticanje kreditne aktivnosti i sniženja kamatnih stopa.

POBJEDA: Bankari tvrde da su se privrednici i građani „otrijeznili“ i više  ne traži kredite nerealno i za spekulativne poslove. Zato, kako kažu, njihova kreditna ponuda odgovara tražnji i da gotovo nema zahtjeva koji se odbijaju.

ŽUGIĆ: Evidentan je pad tražnje za kreditima i povećanje slobodnih likvidnih sredstava u bankama, što bi takođe trebalo da doprinese postepenom smanjenju kamatnih stopa na kredite građanima i privredi.
Sigurno je da postoje kreditni zahtjevi koji se odbijaju. U protivnom, to bi značilo da banke adekvatno ne upravljaju kreditnim rizicima. Dobijamo, takođe, dosta prigovora od klijenata da ih banke odbijaju, ali  bilo kakvi pritisci samo bi mogli da kreiraju dodatne poremećaje.

POBJEDA: Privrednici od Centralne banke očekuju da interveniše u slučajevima kada banke odobravaju pasivnu kamatu i do osam odsto. Da li CBCG ima načina da reaguje, koju opasnost generišu i na kakve probleme u banci upućuju toliko visoke kamatne stope na štednju?

ŽUGIĆ: Centralna banka ne može direktno uticati na kamatnu politiku banaka koje formiraju stope shodno poslovnoj politici i strategiji. Može uticati na podsticanje i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i, kroz proces kontrolne funkcije, identifikovati, analizirati i procjenjivati uticaje određenih faktora na tu stabilnost, čime doprinosi održanju povjerenja i zaštiti interesa deponenata i povjerilaca banaka.
Centralna banka Crne Gore sprovodi redovne kontrole banaka i donosi mjere koje doprinose većoj sigurnosti depozita građana i privrede. Kamatne stope na štednju u Crnoj Gori jesu visoke i znatno su  iznad pasivnih stopa u razvijenim evropskim zemljama. Stoga je pojačan interes, posebno građana, čiji depoziti čine više od polovine ukupnih depozita u bankarskom sistemu, da svoj novac daju na štednju poslovnim bankama. Pojedine banke, u posebnim slučajevima, naročito kada su u vidu posebni aranžmani sa klijentima, odobravaju pasivnu kamatnu stopu i do osam odsto. To, međutim, nije pravilo. Prema posljednjim podacima iz oktobra ove godine, prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa je iznosila 3,52 odsto i niža je nego na početku godine, kada je dostizala 3,86 odsto.
 Prosječna pasivna stopa na depozite fizičkih lica je iznad od prosjeka i iznosila je 3,91 odsto, dok je prosječna pasivna stopa na depozite pravnih lica niža od prosjeka i bila je 3,09 procenata. I ove stope su niže u odnosu na kraj 2009. godine, kada su bile 4,49, odnosno 3,32 odsto.

POBJEDA: Da li je realno očekivati promjenu kamatnih stopa kako pasivnih tako i aktivnih?

ŽUGIĆ: Centralna banka očekuje smanjenje pasivnih i aktivnih kamatnih stopa u narednom periodu. Nedavno donešene privremene odluke o izmjeni podzakonske regulative, koja se odnosi na upravljanje kreditnim rizikom, na inicijativu Udruženja banaka, doprinijeće relaksaciji bankarskog sektora, stvaranjem uslova za smanjenje nivoa rezervacija za potencijalne gubitke u cilju poboljšanja finansijske pozicije banaka i relaksacije njihovog kapitala banaka. Poslovnim bankama se daje prostor za poboljšanje kvaliteta aktive, prvenstveno kreditnog portfolija, čime se smanjuje potencijalni kreditni rizik. U krajnjoj instanci, to bi trebalo da dovede do smanjenja visokih kamatnih stopa, kao jednog od mehanizama zaštite banaka od gubitka prouzrokovanog lošim plasmanima.
Za očekivati je, s obzirom na stabilizaciju finansijskih tržišta i slabljenje efekata finansijske krize, da će banke lakše, i pod povoljnijim uslovima dolaziti do slobodnih izvora sredstava za finansiranje svojih aktivnosti. To će za posljedicu imati i smanjenje aktivnih kamatnih stopa na kredite, na drugoj strani.

POBJEDA: Iz MMF-a su prije desetak dana ocijenili da banke ne treba pritiskati da povećavaju kreditnu aktivnost, da se ne bi napravili dodatni problemi. Domaći privrednici stalno pozivaju vlast da na to „natjera“ banke?

ŽUGIĆ: Pritisci nijesu svojstveni tržišnoj ekonomiji, za koju se svi zalažemo. CBCG zato ne utiče na banke da odobravaju kredite jer su, ipak, one odgovorne kako za dobre tako i za loše odluke. Mjerama i instrumentima nastojimo da kreiramo ambijent koji bi bio stimulativan za rast kreditne aktivnosti i snižavanje kamatnih stopa.

POBJEDA: Pored Prve, probleme imaju i CKB i Hipo Alpe adria banka. Da li Centralna banka planira bilo kakve mjere u odnosu na njih?

ŽUGIĆ: Predmet  kontrole, odnosno supervizije, tokom ove godine bile su sve banke od sistemskog značaja,  što podrazumijeva i ove tri. Tu praksu ćemo nastaviti i u narednoj godini. Ukoliko se utvrde nepravilnosti u radu  bilo koje banke, Centralna će postupiti u skladu sa Zakonom o bankama.
Prema onim bankama u čijem radu budu identifikovane nepravilnosti koje iziskuju propisivanje mjera - one  će biti i preduzete u cilju očuvanja stabilnosti bankarskog sektora u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kakva je saradnja Centralne banke sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom?

ŽUGIĆ: Centralna banka intenzivno sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama. Sa Međunarodnim monetarnim fondom  i Svjetskom bankom ovih dana praktično imamo dnevnu, korektnu, konstruktivnu i kvalitetnu saradnju.
- Centralna banka intenzivno saraduje sa svima i, osim profesionalno, radi i maksimalno transparentno. To je veoma važno jer otvorenost Centralne banke znači i određeno kreiranje javnosti, zato što u velikoj mjeri ovaj segment društva i privrede utiče na ukupan ambijent i rast ekonomije.

POBJEDA: Odgovornost Centralne banke, bez obzira što po mnogim ocjenama kriza jenjava, i u narednom periodu biće velika. Da li je već na startu jasno  kolika je odgovornost guvernera, njegovog tima i  zaposlenih u banci?

ŽUGIĆ: Rukovodstvo, na čelu sa guvernerom, nepunih mjesec i po dana je na čelu Centralne banke. Suočili smo se sa velikim izazovom izuzetno visoke odgovornosti , zahtjevnog posla i obaveza prema opštim ciljevima koji su definisani normativnim i regulatornim okvirom. 
Od preuzimanja dužnosti, odnosno od prvog dana, sa saradnicima intenzivno radimo i, u mjeri racionalno mogućeg, na primjeni novih zakona. Prioritet nam je dalja konsolidacija bankarskog sektora.

Strah od inostranih šokova

POBJEDA: Koji je najveći rizik u crnogorskoj ekonomiji i bankarskom sektoru?

ŽUGIĆ: U ovom trenutku dominiraju egzogeni rizici koji se prije svega odnose na dešavanja na globalnom nivou. Crna Gora, kao mala i visoko otvorena ekonomija, podložna je prenošenju šokova iz inostranstva. Naročito smo osjetljivi na dešavanja kod naših najvažnijih partnera - EU i Jugoistočne Evrope.
U bankarskom sistemu najdominantniji je kreditni rizik.

Manje kredita čija otplata kasni

POBJEDA: Zabrinjavajući podatak je visok nivo  kredita čija otplata kasni koji su , kako  je saopštavano, veći od petine ukupno datih?

ŽUGIĆ: I pored  toga što je u bankarskom sistemu najdominantniji kreditni rizik, ohrabruje to što posljednji podaci ukazuju da se smanjuje broja preduzeća koja kasne sa otplatom. To ukazuje i na smanjivanje ukupnih rizika u bankarskom sistemu.

Blagovremena i potpuna dokapitalizacija

POBJEDA: Šta je pokazalo posljednje stresno testiranje banaka i da li su one ispunile sve zahtjeve Centralne banke ?

ŽUGIĆ: Sektor za kontrolu Centralne banke definisao je supervizorske strategije za obezbjeđivanje poslovanja u uslovima krize za četiri banke kod kojih je utvrđena potreba za dodatnim kapitalom. Cilj je obezbjeđenje pretpostavki za sigurno i stabilno obavljanje bankarskih i drugih poslova i zaštitu interesa deponenata i klijenata banke. Supervizorskim strategijama, definisane su dodatne potrebe za kapitalom banaka za 2009.  i 2010. godinu. Za sada, one su postupile u skladu sa strategijama, odnosno izvršile potrebnu dokapitalizaciju u predviđenim rokovima.

Nijedna, pa ni Prva banka neće biti privilegovana

POBJEDA: U medijima se već spekuliše da su na određeni način suspendovane mjere prema Prvoj banci ? Ima li istine u tome i da li je stanje u toj banci takvo da uskoro može dobiti dozvolu za kreditiranje?

ŽUGIĆ: Prva banka je i dalje pod mjerama koje je Centralna naložila u cilju otklanjanja slabosti u poslovanju. CBCG ni u kom smislu nema namjeru da na bilo koji način privilegovano tretira bilo koju banku. Poslovna pozicija na tržištu bilo koje banke uslovljena je jedino njenim rizičnim profilom i finansijskim stanjem koje omogućava sigurnost deponenata. Kontrola Prve banke samo je jedna u okviru predstojećih aktivnosti Centralne banke. Otežavajuće je i za banku i za njene klijente stvaranje pritisaka i špekulacija u javnosti i kreiranje pogrešne percepcije javnosti.
 - Centralna banka će mjere prema Prvoj banci opredijeliti isključivo i jedino na bazi utvrđenih činjenica u postupku kontrole koja se obavlja strogo po regulatornim pravilima kojima se uredjuje bankarski sistem. Kontrola Prve banke nije usmjerena na ukidanje mjera iz razloga koje ne treba ni komentarisati, već na realno i objektivno utvrdjivanje njenog rizičnog profila i finansijskog stanja, što će nam dati odgovor na pitanje kakva će biti buduća pozicija te banke i naša strategija u odnosu na nju.
- Centralna banka intenzivno i kvalitetno sarađuje sa Svjetskom bankom i sa MMF  na usaglašavanju metodoloških postupaka u obavljanju kontrola banaka, pa se ni sa te strane pitanje objektivnosti kontrola ne može dovoditi u pitanje.

 


 

INTERVJU PREDSJEDNIKA SAVJETA CENTRALNE BANKE LJUBIŠE KRGOVIĆA ZA DNEVNI LIST ‘VIJESTI’, 07.01.2010. godine

1. Savjet CBCG je na posljednjoj sjednici usvojio novi set mjera  i olakšica za bankarski sektor. Stiče se utisak da često donosite takve odluke nakon pritiska Vlade, komercijalnih banaka, medija? Komentar?

To je samo utisak, iz razloga što su se nakon zaustavljanja pada povjerenja krajem prvog kvartala u javnosti zaoštrila pitanja funkcionisanja bankarskog sistema. Moguće i da nijesmo na adekvatan način medijski prezentirali ono što radimo. U prirodi je našeg posla da često ne možemo najavljivati neke poteze koje pripremamo. U komunikaciji, u četvorouglu CBCG, Vlada, banke i privreda čini mi se da je stvoren utisak da mi možemo mnogo više da uradimo nego što imamo stvarno raspoloživih instrumenata. Pored konstruktivne prakse u ovom četvorouglu bilo je i dosta politike prebacivanja lopte u tuđe dvorište. Iako je početkom drugog kvartala uspostavljena stabilnost sistema ona je još uvijek ranjiva. U takvoj situaciji morate pažljivo odmjeravati svoje poteze da ne biste ugrozili stabilnost sistema. Regulatorni okvir i supervizorski pristup, kao i politika obavezne rezerve se ne mogu mijenjati kada neko to poželi ili na dnevnoj, nedjeljnoj ili mjesečnoj osnovi. Treba izvući zajednički imenitelj za sve banke. Treba najmanje kvartal da uočite zakonomjernost ili tendenciju. Moraju se oslušnuti signali sa tržišta. Zato smo odmah početkom godine uveli, pored kvartalne i obavezu izvještavanja banaka na mjesečnoj osnovi o ključnim parametrima.

U sistemu je, zbog neadekvatnih sankcija, dosta raširena praksa pogrešnog izvještavanja, pogotovo kod nekih značajnih sistemskih banaka. Tada postoji rizik da na bazi pogrešnih ulaznih parametara  donesete pogrešne odluke. Krupne sistemske banke, u kojima su uglavnom skoncentrisane nezdrave prakse u prethodnom periodu (fiktivni keš kolateral i sl.) su zbog svojih objektivnih unutrašnjih problema svele kreditiranja na minimum ali im je bilo lakše da se izgovaraju nama i regulatornim okvirom. To jasno dokazuje podatak da banke sa  70% učešća na tržištu su odobrile  30% kredita u 2009. godini, a banke sa 30% učešća su odobrile 70% kredita u istom periodu.

Utisak je sigurno važan i važniji je mnogo više političarima nego bankarima jer oni moraju da polažu račune biračima ali je mnogo važnije što je stvarno urađeno. Mi smo tri puta u ovoj godini u tri kvartala mijenjali supervizorsku i politiku obavezne rezerve shodno, prije svega, stanju u sistemu i njegovim potrebama. Rezultati ovih prilagođavanja su vrlo opipljivi. Ono što je moguće precizno kvantifikovati iznosi preko 4% BDP-a, a sa onim što nije precizno moguće sigurno bar preko 5% BDP. Gotovo sve ove izmjene su učinjene na bazi naših sagledavanja i budnog praćenja sistema, a bilo je vrlo malo konkretnih predloga banaka.

2. Premijer Milo Đukanović nedavno je izjavio da  iz „debele ladovine“ pratite  problem koji privrednici imaju sa bankama. Kako komentarišete taj stav?

Nisam bio u Komori kada je saopšteno u medijima da je Premijer ovako izjavio jer ja uvijek pratim rad Udruženja banaka (obzirom na posebnu važnost ove asocijacije za naš rad), a generalni direktor uvijek prati rad Privredne komore, shodno upravljačkoj strukturi u banci.

Ako je tačno da je ovako rečeno ja ovu izjavu ne želim da vidim drugačije nego da je data u kontekstu prirodne situacije da ponekad postoje različiti pogledi između Vlade i Centralne banke, pa i u javnosti. Vlada, između ostalog, ima ciljeve kao što su podsticanje zaposlenosti i ekonomskog rast, a u fokusu Centralne banke najvažniji ciljevi se odnose na finansijsku odnosno cjenovnu stabilnost, a posebno kod nas stabilnost i sigurnost bankarskog sistema. S obzirom da ovi ciljevi nerijetko mogu biti konfliktni to je prirodno da može postojati različiti pogled na situaciju i načine rješavanja problema. To nije specifičnost samo Crne Gore već i većine zemalja u regionu u kojima Centralna banka imo jedno viđenje, a Vlada drugo.

Ovo može naročito doći do izražaja kada se ciljevi gledaju na kraći ili srednji i duži rok. Zato se, između ostalog, Vlade biraju na četiri, a uprave centralnih banaka na 5, 6 ili više godina? Specifičnost Crne Gore je što je gotovo sva težina prilagođavanja u ovakvim situacijama na budžetskoj fiskalnoj i socijalnoj politici Vlade u odsustvu monetarne politike zbog eurizacije.

Težište Vlade u ovoj situaciji je da zbog bolje likvidnosti bankarskog sistema (koja je nesporno rezultat i vladine, ali i naše politike) treba značajnije krenuti u kreditnu aktivnost i proizilazi iz njene odgovornosti. Suština našeg pristupa je da je potrebno i poželjno (u mjeri očuvanja potrebne likvidnosti) pokrenuti zdravu kreditnu aktivnost, prije svega sistemskih banaka, ali uz obezbjeđenje nužnog nivoa solventnosti radi dosadašnjih i budućih rizika. Zato radimo posebne dijagnostike banaka da bi sagledali kakva je potrebna kapitalizovanost sistema kao adekvatno pokriće rizika. Ovo opet prozilazi iz naše ustavne i zakonske nadležnosti. Ako jedna ili nekolike kompanije bankrotiraju, onda to naravno može imati teške socijalne, ekonomske i političke posljedice ali ako se jedna, sistemski važna banka, ili nekolike zaljuljaju onda imate sve ovo prethodno plus tektonske poremećaje u ekonomiji i društvu.

U svakom slučaju potrebna je bolja sinhronizacija politika u ostvarivanju naših i vladinih ciljeva ali uz očuvanje nezavisnosti CBCG, što je opšte prihvaćen evropski ali rekao bih i civilizacijski standard. Takva unaprijeđena rješenja su predviđena u novom Zakonu o CBCG. Kod nas se često u medijskoj javnosti sklonoj prikazivanju stvari crno-bijelim ovakav odnos Vlade i CBCG tumači u ovakvim situacijama kao odnos pozicije i opozicije. U nekim drugim situacijama smo bili tretirani kao dio pozicije odnosno izvršne vlasti. Suština je da mi u ostvarivanju svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti moramo biti nezavisni. Ne možemo biti nezavisni od pozicije, a zavisni od opozicije i obratno, ne možemo biti nezavisni od jednog koalicionog partnera, a zavisni od drugog i obratno.

3. Da li je Vaš stav i dalje nepromijenjen da Crna Gora treba da uđe u aranžman sa MMF–om  i zaduži se? Da li imate neke procjene, koliko to zaduženje treba da iznosi, kada je pravo vrijeme za uzimanje kredita i za šta ga treba iskoristiti?

Naš stav po pitanju zaključenja aranžmana sa MMF-om je već duže vremena nepromijenjen. Jedino što se promijenilo je to što smo 2007. godine, sugerisali nefinansijski aranžman, a od izbijanja globalne finansijske krize predlažemo finansijski aranžman. Pravo vrijeme je bilo odmah nakon izbijanja krize ili prije uzimanja kredita kod privatnih banaka, ali ni sada nije kasno, jer će nam trebati značajno eksterno finasiranje u ovoj, a možda i narednoj godini. Prerano je preciznije govoriti o tome zašto bi se koristila sredstva i koliko bi iznosilo zaduženje. To je sve stvar pregovora, a u zavisnosti od perioda trajanja aranžmana moglo bi se govoriti o cifri između cca 200 – 300 miliona SDR koje bi se mogle koristiti za otplatu stranog zaduženja, budžetsku podršku ili podršku bankarskom sistemu.

4. Iznosili ste ranije stavove da CBCG ne možete saopštavati podatke o nekoj banci pojedinačno, ali u slučaju Prve banke situacija je drugačija, i takve se informacije plasiraju na ovaj ili onaj način i one su negativne informacije. Zašto se ne pominju i druge banke koje imaju probleme i koje su pod mjerama CBCG?

Problemi u Prvoj banci i situacija u kojoj se banka nalazi se ne mogu riješiti agresivnom medijskom (ili bilo kakvom drugom) kampanjom koju je novi menadžment  počeo u junu. Trebalo je izvući pouku iz nekih takvih sličnih situacija koje smo imali kod nekih drugih banaka u skorijoj prošlosti. Stoga medijska eksponiranost menadžmenta Prve banke ima kontraproduktivne efekte samo za Prvu banku. Energiju treba kanalisati u pravcu izlaska iz situacije u kojoj se banka nalazi i traženju rješenja kakva praktikuje struka i čitav svijet, pa će mjere same po sebi nestati. To ne može da uradi niko drugi do Uprava banke. Neće se problemi riješiti prikazivanjem drugačije slike o sebi već će se samo umnožiti i usložiti. Samozavaravanje samo odlaže rješavanje problema. Mora se realno procijeniti situacija i onda tražiti rješenja. Mi smo u 2010. godini, a revizija banke za 2008. godinu, početa u junu, još nije okončana. Kako možemo imati realnu sliku o stanju u banci i saopštavati rezultate, a da nemamo verifikovano početno stanje.

Da se naše mjere prema bankama uvode i ukidaju preko a to bi nam bio jedini posao. Zamislite šta bi bilo kada bi drugi državni organi, recimo pravosudni, rješavali preko sredstava informisanja postupke koji su predmet njihovog sprovođenja zakona. Inače jedino je menadžment Prve banke izašao u javnost sa sadržinom mjera koje je CBCG preduzela. Mi možemo u situaciji kada se dovode u zabludu deponenti i povjerioci banke ili ugrožavaju kredibilitet sistema saopštavati određene podatke, ali nijesmo saopštavali podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu. Ovdje se dovode u zabludu i javnost i deponenti i povjerioci i akcionari.

5. Iz Prve banke poručuju da su na dobrom putu oporavka. Da li se slažete sa tim ocjenama, i šta predlažete kao rješenje da se još brže i bolje dođe do stabilnog oporavka?

Najznačajniji i najkrupniji, suštinski, problemi nijesu riješeni i ako je  uloženo dosta napora da se situacija u Banci popravi, pogotovo u naplati kredita. To je Banci dokumentovano kroz supervizorsku i drugu komunikaciju shodno zakonu i podzakonskim aktima.

Situacija sa Prvom bankom je najkompleksnije pitanje u našem dosadašnjem radu, jer se radi o Banci sistemskog značaja, koja je zbog akcionarske strukture predmet političkih odnosa i pod posebnom medijskom pažnjom, a njegovo rješenje stavlja na probu nezavisnost CBCG. Pored toga probleme ne možemo riješiti sami, ako ga ne riješe akcionari, jer nemamo adekvatne instrumente za to.

Za rješavanje situacije važno je podsjetiti se da je ishodište problema je u modelu privatizacije jer domaći akcionari nijesu, u odsustvu institucionalnih investitora ili strateških partnera, mogli da podrže rast i razvoj Prve banke. Sve što se kasnije dešavalo konsekvence su početne odluke. Banka je od lokalne, u vrlo kratkom roku, postala sistemski važna banka ali to nije bilo praćeno odgovarajućim kvalitetom menadžmenta. Najvažnije je da se tačno dijagnosticira stanje koje nije ono kako banka vidi samu sebe (niti čak kako je vidimo mi), već kako je vidi nezavisni međunarodno priznati revizor, koga smo u međuvremenu angažovali. Nakon nezavisne dijagnostike biće predložena rješenja koja će biti u skladu sa uobičajenom zdravom praksom i kakva smo skorije imali priliku da vidimo u okruženju.

6. Ima optužbi da je CBCG u prethodnom periodu opstruirala rad i oporavak Prve banke?

Mi prema Banci imamo isti odnos kakav imamo ili bi imali prema drugim bankama da se nađu u istoj situaciji. Takav odnos bi prema banci bio da se ona nalazi u nekoj drugoj državi sa normalno uređenim bankarskim sistemom. Slabosti koje je Prva banka ispoljavala u svom poslovanju na vrijeme su prepoznate u supervizorski aktivnostima, na bazi kojih su proistekle mjere koje su propisavane Banci. Činjenica je da je bilo opstrukcija u njihovom sprovodjenju od strane menadžmenta. Dakle, ove mjere ne datiraju od juče, još uvijek su na snazi i biće na snazi sve dok Banka ne otkloni razloge za njihovo uvodjenje.

Kako smo reagovali svojim mišljenjem kada je Banci bila potrebna podrška za likvidnost, tako reagujemo i sada kada treba rješavati probleme druge prirode. Naš odnos je i dalje isti. Problem je u Upravi banke koja ne nalazi rješenja za izlazak iz postojeće situacije. Mi ne upravljamo bankom već samo preporučujemo ili nalažemo banci kako da otklonimo nedostatke u radu.

7. Da li se sprema donošenje zakona o CBCG, i da li postoji šansa da Vlada kroz odredbe tog zakona dođe do rješenja da vi više ne budete na toj poziciji ili da vam se ovlašćenja smanje, jer se mogu čuti ocjene, naročito od različitih bankara, da ne radite dobro posao, da ste ograničavajući faktor za izlazak pojedinih banaka iz krize, da ste sporo reagovali u vrijeme najvće krize i da ste bili rigorozni u vrijeme kad je trebalo da budete fleksibilniji?

Rad na donošenju novog Zakona o CBCG je pri kraju. Najprije smo pripremili principe koje je usvojio Savjet CBCG, koje smo razmatrali sa Ministarsvom finansija, zatim smo u saradnji sa ekspertima MFO pripremili Nacrt zakona na kome sada radimo sa Ministarstvom finansija.

Zakon je u velikoj mjeri usklađen sa pravilima koja važe u EMS, i najboljim međunarodnim praksama, uz poštovanje ustavnih rješenja i vodeći računa o specifičnostima Crne Gore. Nakon ove faze, Zakon ide najprije u vladinu, a zatim i parlamentarnu proceduru.

Moji saradnici i ja radimo svoj posao i nastojimo da rješavamo mnoštvo problema i zadataka od kojih sam samo o nekima u ovom tekstu govorio. Nijesam imao prilike da čujem ili pročitam nijednu značajniju primjedbu od strane ozbiljnih bankara na naš rad. Kada je, nedavno, u Parlamentu raspravljano o našem Izvještaju o radu, mislim da je i pozicija i opozicija pozitvno ocjenila naš rad. Ne kažem da smo mi u CBCG idealni, ali kvalitetna rješenja u novom Zakonu bi svakako pomogla da se na bazi dosadašnjih iskustava bitno unaprijede i mehanizmi naseg budućeg funkcionisanja. Ako se bude poštovao Ustav, odnosno Zakon o sprovođenju Ustava, te principi i pravila koja važe u EMS-u a koja smo obavezni da poštujemo, ako hoćemo da budemo dio EU, onda je razrješenje ovog pitanja upravljanja i rukovođenja bankom prilično jasno. Ustavni zakon jasno kaže da organi koji su izabrani prije donošenja Ustava ostaju da vrše funkciju do isteka mandata. Šest od sedam članova Savjeta CBCG je izabrano prije donošenja Ustava i mandat im je u toku. S druge strane, u EMS važi jasno pravilo da reogranizacijom banke kroz izmjenu zakona ne može se skraćivati mandat guveneru i članovima borda i da se to smatra „ex-lege” smjenom i ugrožavanjem nezavisnosti nacionalne centralne banke.

8. Profesor Veselin Vukotić nedavno je izjavio da CBCG na pogrešnoj ideji radi dobar posao zahvaljujući kome imate veći profit od cijelog bankarskog sistema, te da ne bi bila jeres ukidanje CBCG. Nije prvi put da se čuju komentari da je CBCG mogla biti ukinuti, jer se maltene bavi samo kontrolom banaka, a to može da radi i recimo neka agencija koja bi imala manje zaposlenih i manje troškove, a možda bi mogla biti efikasnija? Kako to komentarišete?

Kada je u pitanju CBCG kao institucija, njene ideje vodilje su napisane u Ustavu i Zakonima koje je voljom izabranih predstavnika građana dužna da sprovodi. S druge strane, dužni smo da sprovodimo državnu politiku vezanu za naš put ka evropskim integracijama, u dijelu naših  odgovornosti i nadležnosti, a to je ulazak u evropski monetarni sistem. Da bi ste bili dio evropskog monetarnog sistema morate imati centralnu banku. Tamo ne možete sa Agencijama. Luxemburg je, zbog toga, svoj Monetarni institut pretvorio u Centalnu banku. Ako su oko čega jedinstveni građani i partije u Crnoj Gori, onda je to pitanje ulaska u EU. Dok je tako, mi ne možemo imati druge ideje i ideologije.

Što se naše profitabilnosti tiče, od kad je profit grijeh i jeres, pogotovo u liberalnoj tržišnoj ekonomiji. Mada mi nijesmo profitna organizacija, već ostvarujemo višak prihoda nad rashodima koji je išao u naš kapital, koji je opet u funkciji stabilnosti i sigurnosti sistema, ili smo ga transferisali Vladi, tako da je nijesmo ništa koštali u obavljanju bankarskog posla za nju. Da li je možda trebalo da proćeradamo cca 50 miliona eura koje sada imamo u kapitalu, kao sto su to radili neki drugi, ili da rasprodamo našu imovinu?

S druge strane, za obične ljude to izgleda isto, ali profit banaka i naš višak su dvije različite kategorije, jer se radi o potpuno različitim institucijama. Nama je zakonom i prirodom posla veoma limitirano preuzimanje rizika, a banke preuzimaju više rizika da bi ostvarile više profita. Ako profitu banaka dodate rezervacije za potencijalne gubitke, onda ćete vidjeti da bi njihova profitabilnost bila mnogostruko veća da nijesu preuzimale toliko rizika. I nije profit banaka toliki zbog našeg viška prihoda. Mi banke koštamo manje od njihovih troškova reprezentacije i reklame. Naša kontrola ih sigurno košta manje nego što plaćaju revizore i sl.

Ohrabruje činjenica da oni koji različito razmišljaju ponekad podržavaju nešto sa čime se ne slažu. Ali mi se u našem poslu, u CBCG, ne možemo upravljati prema različitim idejama i ideologijama. Nama mogu biti bliže ili dalje pojedine ideje ili ekonomske škole. Ekonomske ideje, odnosno ekonomske škole su objašnjavale ili obilježavale pojedine etape ekonomske istorije, bile inspiracija kreatorima sistema ili „igračima” u sistemu. Neosporna je činjenica da smo u vrijeme dominacije ideja liberalizma i neoliberalizma imali dvije najveće i najteže ekonomske krize u svijetu. Takođe iz tih situacija se izlazilo i izlazi pojačanom državnom intervencijom. Praksu, suprostavljenu idejama čiji su pobornici, sprovode donosioci ekonomskih odluka u zemljama gdje je neoliberalizam bio najrasprostranjeniji, i zato ne treba robovati ni idejama ni ideologijama.

Čini mi se da instrumentalizacija ideja neoliberalizma kroz kreiranje organizacija, pa i neformalnih, za njihovo sprovođenje nije dobra za Crnu Goru, pogotovo kada se na tim idejama ne mogu tražiti rješenja aktuelnih problema. To može biti kočnica za njihovo brzo rješavanje. Crna Gora, kao mala, otvorena ekonomija i otvoreno društvo mora biti otvorena i za različite ekonomske ideje bez monopola određenih ideološki vezanih grupa. Samo tako mogu vrijednosti koje Crna Gora ima  biti dodatna vrijednost evropskoj porodici naroda.

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski