Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
17.10.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 18.10.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2011. godina

Intervju guvernera Radoja Žugića na Radiju Crne Gore, na temu ,, Monetarni izazovi’’, 27.12.2011. godine
Link

Intervju guvernera Radoja Žugića dnevnom listu “Vijesti”, 21.11.2011. godine
Link

Intervju guvernera Radoja Žugića dnevnom listu “Dan”, 13.07.2011. godine
Link

Intervju guvernera Radoja Žugića dnevnom listu “Pobjeda”, 23.05.2011. godine
Link

Intervju guvernera Radoja Žugića sarajevskom listu “Dnevni avaz”, 07.05.2011. godine
Link

Intervju Guvernera Radoja Žugića portalu „Analitika", 03.02.2011. godine
Link


INTERVJU GUVERNERA RADOJA ŽUGIĆA PORTALU „ANALITIKA“, 03. FEBRUARA 2011. godine

RAZVOJNA BANKA NIJE RJEŠENJE

~Smatram da bi formiranje razvojne banke moglo uticati čak i na smanjenje stranih direktnih investicija, preko snižavanja nivoa kapitala koji bi komercijalne banke investirale u narednom periodu, ocijenio je guverner Žugić za Portal Analitika.

Guverner Centralne banke Crne Gore mr Radoje Žugić smatra da Crna Gora mora da mijenja dosadašnji model svog razvoja,  ocjenjujući da novi ekonomski sistem treba da bude zasnovan prevashodno na - izvoznoj proizvodnji.
 - Pokretač ekonomske aktivnosti mora biti izvozna tražnja. Bez rasta izvoza neće biti brzog ekonomskog rasta. Crna Gora mora tražiti povećanje ekonomske aktivnosti u onim proizvodnim sektorima u kojima može ostvariti komparativne prednosti, a to su  energetika, poljoprivreda, prehrambena industrija, metalska industrija i proizvodnja vina, rekao je Žugić u intervjuu za Portal Analitika.

Prvi čovjek ključne monetarne institucije smatra da Razvojna banka nije dobro rješenje kojim bi se mogao kvalitetno premostiti problemi neadekvatne ponude kredita i visokih  kamatnih stopa.
 - Nijesam siguran da je razvojna banka dobro rješenje za te probleme. Većina privreda u tranziciji, uključujući i Crnu Goru, imala je loše iskustvo sa državnim bankama. Postoji opasnost da državna razvojna banka bude nelojalna konkurencija komercijalnim bankama koje su investirale značajna sredstva u Crnu Goru. Zato smatram da bi razvojna banka  mogla uticati i na smanjenje stranih direktnih investicija, preko snižavanja nivoa kapitala koji bi komercijalne banke investirale u narednom periodu. Na kraju, postavlja se pitanje - izvora sredstava. Izvjesno je da državni depoziti koji se nalaze u bankarskom sistemu ne mogu biti osnov za drugoročne kredite, jer su oni kratkoročne prirode, kazao je Žugić.
 

ANALITIKA: Ukazujete da Crna Gora mora promijeniti model razvoja - na koji način se to može uraditi?

ŽUGIĆ: Predkrizni model rasta se bazirao dominantno na visokom rastu domaće tražnje. Ovaj model može dobro da funkcioniše u kratkom roku u malim otvorenim ekonomijama. Međutim, on je kratkog daha, jer nije moguće neograničeno povećavati nivo domaće ukupne tražnje, tako da bi se Crna Gora suočila sa problemima i da nije bilo krize. Pored toga, u poslednjoj deceniji došlo je i do krupnih strukturnih promjena. Naime, bio je prisutan vrlo brz rast u sektoru trgovine, građevinarstvu i uslugama dok je sa druge strane prisutan vrlo spor rast ili pad u domenu industrije i poljoprivrede. Crna Gora jeste pratila trend razvijenih zemalja u promjeni proizvodne strukture, ali nagla promjena privredne strukture je jedan od uzroka krize. Iz jednostavnog razloga: dugoročno je neodrživo da se kontinuirano smanjuje proizvodnja, a da raste uslužni sektor.

Nova strategija crnogorskog privrednog rasta će tražiti pomjene u strukturi bruto društvenog proizvoda, koje bi trebalo da se zasnivaju na povećanju produktivnosti, investicija i većoj kreaciji, odnosno proizvodnji ideja. To znači da pokretač ekonomske aktivnosti mora biti izvozna tražnja. Bez brzog rasta izvoza neće biti brzog ekonomskog rasta. Crna Gora mora tražiti povećanje aktivnosti u onim proizvodnim sektorima u kojima može ostvariti komparativne prednosti, a to su energetika, poljopirvreda, prehrambena industrija, metalska industrija, proizvodnja vina i dr.

ANALITIKA: U kom vremenskom intervalu je moguća promjena modela razvoja?

ŽUGIĆ: Promjena modela razvoja je dugoročni proces, koji se ne može završiti preko noći, ali da bi se Crna Gora vratila na visoke stope ekonomskog rasta, ovaj proces je potrebno započeti što prije.

ANALITIKA: Efektivne kamatne stope su gotovo dvocifrene, a  banke su smanjile kreditnu aktivnost. Da li očekujete rast ili pad kamatnih stopa?

ŽUGIĆ: Efektivna aktivna prosječna ponderisana kamatna stopa je, ipak, jednocifrena. Činjenica je da je kreditna aktivnost u padu, ali i pored pada kreditne aktivnosti u 2010. godini je zabilježen - ekonomski rast. Nastavak tog trenda očekujem i u ovoj, 2011. godini. Treba imati u vidu da je na kraju 2010. godine pad kredita na ukupnom nivou iznosio 7,9 odsto, što predstavlja značajno usporavanje, u odnosu na 2009. godinu - kada je pad kredita na ukupnom nivou iznosio 14,3 odsto. Stoga se nadam da bi ove godine mogli da ostvarimo blagi rast kreditne aktivnosti.

Prema posljednjem izvještaju, trend rasta kamatnih stopa, kod banaka, je zaustavljen i čak je ostvaren je blagi pad kamatnih stopa. Bilo bi poželjno da taj pad bude još veći, ali treba imati u vidu da visinu kamatnih stopa određuje odnos ponude i tražnje, rizični profil klijenta, rizik zemlje, opšti makroekonomski ambijent i drugo.

ANALITIKA: A može li CBCG nešto preduzeti da poslovne banke povećaju kreditnu aktivnost i snize kamatne stope?

ŽUGIĆ: Kamatne stope su tržišna kategorija i CBCG svojim mjerama teško može uticati na njihovo kretanje. Setom olakšica - koji smo donijeli u novembru - nastojali smo da podstaknemo banke na rast kreditne aktivnosti i snižavanje kamatnih stopa. Situaciju ćemo pažljivo pratiti i u narednom periodu i po potrebi ćemo preduzimati dalje korektivne mjere.

ANALITIKA: Međusobna dugovanja preduzeća su narasla na pozamašnih 253 miliona eura. Kako smanjiti opštu nelikvidnost privrede i šta država treba da uradi po tom pitanju?

ŽUGIĆ: Bankarski sistem je visoko likvidan i tu gotovo da ne postoje nikakvi problemi! Samo puko posmatranje broja preduzeća sa blokiranim računima i iznosa blokade može nas navesti na pogrešne zaključke. Glavni razlog je to što se u podacima i dalje vodi ili nalazi jedan broj preduzeća koja su prestala da posluju. To potkrepljuje podatak da - od ukupnog broja blokiranih preduzeća – čak 70 odsto je blokirano u periodu dužem od dvije godine. I pored toga, pogrešno bi bilo negirati postojanje problema nelikvidnosti u realnom sektoru, što je u velikoj mjeri posljedica krize. Sa daljim oporavkom crnogorske privrede treba očekivati postepeno ublažavanje ovog problema koji se ne može riješiti preko noći. Centralna banka je uradila ono što je zasada mogla, preko seta mjera za podsticanje kreditne aktivnosti i sniženja kamatnih stopa.

ANALITIKA: Koji je, prema analizama CBCG, najveći izazov sa kojim će se crnogorska privreda suočiti u ovoj godini?

ŽUGIĆ: U ovom trenutku dominiraju rizici koji se prije svega odnose na dešavanja na globalnom nivou. Crna Gora, kao mala i visoko otvorena ekonomija, podložna je prenošenju ekonomskih šokova iz inostranstva. Naročito smo osjetljivi na dešavanja kod naših najvažnijih partnera - EU i jugoistočne Evrope. Veliki izazov će predstavljati i široko rasprostranjen problem nelikvidnosti privrede. Kada govorimo o bankarskom sistemu sigurno je da je najzastupljeniji kreditni rizik, odnosno urednost u izmirivanju odobrenih kredita. S obzirom na to da je privredni rast ostvaren i u 2010. godini, po našoj procjeni oko 2%, nema razloga da se taj trend ne nastavi i u 2011. godini, jer je prisutno značajno poboljšanje poslovnog ambijenta. Prema našoj poslednjoj anketi (iz IV kvartala prethodne godine) više od 50 odsto anketiranih preduzeća je najavilo nove investicije.

ANALITIKA: U javnosti ste istakli da je kontrola Prve banke pokazala da treba olabaviti striktne mjere koje su do sada bile na snazi. Da li će toj banci, nakon dvije godine, biti omogućena kreditna aktivnost?

ŽUGIĆ: Ovih dana se završila kontrola Prve banke i na bazi preliminarnih rezultata možemo zaključiti da je stanje u banci poboljšano, da je banka smanjila svoj kreditni portfolio i svoju aktivu, i da je manje rizična - i sistemski i fiskalno. Prva banka je u relativno dugom periodu likvidna, ali joj i dalje nedostaje određeni iznos kapitala. Pripremili smo Sporazum o labavljenju rigidnih mjera, kako bi banka mogla da vrši ograničeno-kontrolisanu kreditnu aktivnost i time ostvari određene prihode u bilansu. Međutim, za potpuno ukidanje mjera ta banka mora da ostvari propisanu solventnost novim kapitalom.

ANALITIKA: Da li je i ostalim komercijalnim bankama potreban novac za dokapitalizaciju i koji je red veličine neophodnih sredstava?

ŽUGIĆ: Na osnovu rezultata neposrednih kontrola i stresnog testiranja banaka, CBCG projektuje neophodne potencijalne potrebe za kapitalom, koje su adekvatne rizičnom profilu kontrolisanih banaka. Svi zahtjevi za dokapitalizaciju izrečeni tokom 2009. i 2010. godine su ispoštovani, osim u slučaju jedne banke. U ovom trenutku je prerano nagađati kojim bi bankama i u kom iznosu bio potreban dodatni kapital. Banke su preduzele akcije na „čišćenju bilansa“, što smanjuje potrebe za kapitalom. Izvjesno je da će potreba za dokapitalizacijom u 2011. godini biti značajno manja u odnosu na 2010. godinu.


Predrag Zečević - portal Analitika

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski