Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
20.11.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 21.11.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Saopštenja 2009 - Mart

25.03.2009. godine - Iv Merš gost Centralne banke

24.03.2009. godine - NAJAVA: Iv Merš gost Centralne banke

11.03.2009. godine - Reagovanje na tekst ‘Banke pred kolapsom’ objavljenog u dnevnom listu ‘Dan’ od 11. marta, 2009. godine

03.03.2009. godine - Uspješna aukcija državnih zapisa


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 25.03.2009. godine

Iv Merš gost Centralne banke

Guverner Centralne banke Luksemburga Iv Merš (Yves Mersch), koji boravi u zvaničnoj posjeti Centralnoj banci, razgovarao je danas sa guvernerom Ljubišom Krgovićem i članovima Savjeta CBCG, o uticaju svjetske finansijske krize na dvije zemlje, situaciji u finansijskom i bankarskom sektoru i mogućnostima daljeg razvoja saradnje dvije monetarne institucije.
 
Guverner Merš je naglasio značaj dobrih odnosa Luksemburga i Crne Gore, ocijenivši da su, s obzirom na svoju veličinu, dvije zemlje dostojne poštovanja kada se sagleda njihovo funkcionisanje kroz istoriju. Govoreći o posljedicama aktuelne finansijske krize, Merš se osvrnuo na problem globalne recesije. On je istakao sa su se vlasti evropskih zemalja udružile, cijeneći značaj koordinisane akcije, važnost jačanja regulatve i međusobne saradnje,  te stoga uvode dodatne mjere kako bi spriječile dalje širenje ekonomske krize sa zajedničkim ciljem,  da svakom ulagaču i štediši vrate povjerenje i poboljšaju stanje na međubankarskom tržištu.
  
Crna Gora je blagovremeno reagovala i bila je u grupi prvih zemalja koje su primijenile mjere za podršku finansijskom sistemu, rekao je guverner Krgović  istakavši da se radi o setu mjera koje su  CBCG i Vlada zajednički pripremili, a koji je bio u potpunosti na liniji onoga što su pripremile i zemlje članice EU. U svom poslednjem izvještaju o Crnoj Gori, MMF u superlativu govori upravo o tim mjerama. Ipak, mi smo na žalost, platili cijenu hipoteke iz devedesetih i problemima koji su još uvijek ostali u sjećanju građana. Međutim, u martu se javljaju prvi pozitivni signali i depoziti počinju polako da se vraćaju u bankarski sistem. Prema preliminarnim podacima za prvih petnaest dana marta, imamo neto rast depozita u iznosu od 47 miliona eura, rekao je Krgović i dodao da je ključ za vraćanje depozita, uvjerenje građana da su banke sigurne. Tome će svakako dodatno doprinijeti i predstojeći proces dokapitalizacije bankarskog sistema. Prema procjenama menadžera banaka, može se očekivati da će se kroz proces dokapitalizacije kapital banaka povećati za najmanje 150 miliona eura.
   
Krgović je kazao da je crnogorska privreda u velikoj mjeri zavisna od priliva stranog kapitala, tako da jedna velika investicija može preko noći izmijeniti poslovnu klimu. Naša preporuka Vladi, data prethodne godine, je bila da je potrebno aktivirati neke velike investicije, za koje Crna Gora ima veliki potencijal, i da bi se time u značajnonj mjeri mogle amortizovale negativne posljedice globalne finansijske krize. Očigledno je da je i Vlada bila saglasna sa ovom preporukom, pa je u ovoj godini pokrenuta procedura za realizaciju velikih investicija kao što su: tender za dokapitalizaciju EPCG, tender za izgradnju auto-puta, a očekuje se uskoro i raspisivanje tendera za Veliku plažu. Još jedan ohrabrujući podatak je da smo u prva dva mjeseca ove godine, prema preliminarnim podacima, imali neto priliv stranih direktnih investicija, u iznosu od 58 miliona eura. Ovo je veoma važno, prije svega imajući u vidu da u ovom periodu nismo imali velikih projekata, već da teku i mali projekti, odnosno da se strani inestitori nisu povukli iz Crne Gore, zaključio je guverner Krgović.
 
Guverner Luksemburga je nakon razgovora u Centralnoj banci, održao prezentaciju o globalnoj finansijskoj krizi i ulozi centralnih banaka na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 24.03.2009. godine

NAJAVA: Iv Merš gost Centralne banke

Guverner Banke Luksemburga, g-din Iv Merš (Yves Mersch) boravi u službenoj posjeti Centralnoj banci Crne Gore. Guverner Merš, će sjutra 25. marta,  razgovarati sa guvernerom Krgovićem i članovima Savjeta CBCG, o ulozi Centralnih banaka u rješavanju globalne finansijske krize, i efektima koje su do sada paketi pomoći imali u zemljama EU. Vlasti evropskih zemalja su se, cijeneći značaj koordinisane akcije, udružile i uvode dodatne mjere kako bi spriječile dalje širenje ekonomske krize sa zajedničkim ciljem,  da svakom ulagaču i štediši vrate povjerenje i poboljšaju stanje na međubankarskom tržištu.

Sastanak Guvernera Krgovića i Merša možete snimiti, sjutra u 10:30 sati, u Centralnoj banci. Nakon sastanka biće objavljeno saopštenje za javnost.

Nakon posjete Centralnoj banci, guverner Merš će na Ekonomskom fakultetu, u 11:30 sati,  održati predavanje ’O krizi, ulozi Centralnih banaka i kako dalje’. Merš će u svjetlu globalne finansijske krize, kada se sve više zemalja suočava sa prijetnjom dugoročne recesije, sa profesorima i studentima ekonomije, podijeliti iskustvo Luksemburga u suočavanju sa posljedicama krize. Iskustvo Luksemburga kao male i otvorene ekonomija, u mnogome slične crnogorskoj, biće dragocjeno za naše studente, ali ništa manje i ostale pripadnike akademske i stručne javnosti. Moderator je potpredsjednik Vlade, prof.dr. Vujica Lazović.

Pozivamo sve medije u Crnoj Gori da prisustvuju skupu na Ekonomskom fakultetu. Zbog ograničenog broja mjesta, molimo Vas da nam svoje prisustvo potvrdite na: tel/fax: 020 664 140 i 069 421 012.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 11.03.2009. godine

Reagovanje na tekst ‘Banke pred kolapsom’ objavljenog u dnevnom listu ‘Dan’ od 11. marta, 2009. godine

(NE)ODGOVORNE IZJAVE

Tekst ‘Banke pred kolapsom’ objavljen u vasem listu od 11. marta 2009. godine, pisan je tendenciozno, s namjerom izazivanja nepovjerenja i nesigurnosti kod gradjana u Crnoj Gori. Netacna je i nedobronamjerna konstatacija da je bankarski sektor u Crnoj Gori ‘pred kolapsom’. Tendenciozno je i u najmanju ruku novinarski neodgovorno, sirenjem dezinformacija podsticati gradjane da ne vjeruju bankama, sto moze imati dalekosezne posljedice po citav sistem.
 
Izvještaj MMF-a koji dijelom namjerno ili nenamjerno potpuno netačno citirate, baziran je na podacima iz prva tri kvartala 2008. godine. To najbolje govori koliko je  apsurdna vasa konstatacija da su ‘banke pred kolapsom’, jer da su na kraju septembra, banke bile u toj situaciji onda bi danas, pet i po mjeseci kasnije, nesumnjivo i došlo do kolapsa. Medjutim, stvari stoje bitno drugačije i osim jedne banke, sve ostale crnogorske banke normalno funkcionišu. 

Sloboda govora povlači i odgovornost za izgovorenu rijec, i ona je usko povezane sa konceptima slobode misli i slobode savjesti. Upravo ti koncepti pozivaju na odgovorno informisanje i saopstavanje cinjenica. Stoga bi, ako nista drugo, bilo interesantno saznati na cemu autori teksta spornog naslova i netacno prevedenih navoda iz izvjestaja MMF-a, baziraju inforamciju da je ‘bankarski sektor pred kolapsom’ kada to u izvjestaju MMF- nije ni receno, ni nagovijesteno.

Činjenica je da se u izvještaju MMF-a govori o problemima u bankarskom sistemu, koji su danas prisutni u svim zemljama svijeta. Medjutim, nigdje u izvještaju nije pomenuto da su banke u Crnoj Gori ’pred kolapsom’. Naprotiv, u izvještaju stoji da je CBCG proaktivno reagovala pooštravanjem regulative, što će pomoći da se ojača optornost nasih banaka na šokove. U dokumentu se na više mjesta pominje kako je Crna Gora vrlo spremno reagovala na izazove i šokove sa kojima je bio suočen finansijski sistem tokom krize. U Izvjestaju se konstatuje i da je jedan od osnovnih ciljeva ovog dokumenta, bio razmatranje mjera za jačanje stabilnosti bankarskog sistema. Da je crnogorski bankarski sistem ’pred kolapsom’, kao što sugerišu autori teksta, onda sigurno predmet razmatranja ne bi bile mjere za jačanje stabilnosti, već mjere za sanaciju i spašavanje sistema.
 
Odvajanje istine od propaganda vazno je u svakoj profesiji, u novinarskoj je valjda neprikosnoveno, a osobito je vazno kada govorimo o brojkama. Brojke su pokazatelj snage bankarskog sistema, a crnogorski je uprkos svim nespornim šokovima, uspio da poveća svoju aktivu u 2008. godini, za čak 323 miliona eura, ili 11%. U pomenutom periodu, banke su uspjele i da povećaju svoje rezerve za 81,3%, i na kraju 2008. godine, su dostigle nivo od gotovo 100 miliona eura. Kapital banaka je u 2008. godini, povećan za jednu četvrtinu i dostigao je iznos od gotovo 300 miliona eura. Takodje, keoficijent solventnosti iznosi 16,63%, što je za 66% više od zakonski propisanog. Treba imati u vidu da je kod nas, zakonski minimum, ovog koeficijenta za 25% viši, od minimuma u razvijenim zemljama. U sistemima pred kolapso, ovaj koeficijent se kreće u rasponu od 4% do 5%, sto znači da bi bankarski sistem bio pred kolapsom, ovaj koeficijent bi morao da bude niži tri do četiri puta, sto nije slucaj u Crnoj Gori.

Svjedoci smo i da je, nedavno i jedna od renomiranih svjetskih bankarskih grupacija, došla u Crnu Goru. U zemljama čiji je bankarski sistem pred kolapsom, investitori ne razmišljaju o ulaganju, vec odlaze. Ovi pokazatelji dodatno demantuju autore pomenutog teksta, a MMF je naprotiv, najavio podrsku daljim reformama Crne Gore i ocijenio da podrzava politiku Centralne banke prema bankama, a pozitivno je ocijenjen i dosadasni tok ekonomskog razvoja. Cora Gora ima stabilan bankarski sistem i on ce ostati stabilan i pored ovakvih neodgovornih izjava, koje prijete da destabiliziju sistem.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 03.03.2009. godine

Uspješna aukcija državnih zapisa

Centralna banka je u svojstvu fiskalnog agenta, u ime Ministarstva finansija danas realizovala aukciju državnih zapisa. Ukupna ponuda za prodaju državnih zapisa oglašena je na iznos od 40 miliona eura, sa rokom dospijeća 182 dana. Aukcija je uspješno realizovana i na njoj je učestvovao veći broj zainteresovanih banaka i privrednih društava. Emisija zapisa i njihova registracija na kupce kod CDA izvršiće se u srijedu, 4 marta.

Od 40,00 miliona eura koliko je iznosila ponuda, prodato je 30,25 miliona eura državnih zapisa, što predstavlja 75%. Prosječno ponderisana kamata za prodate zapise iznosi 3,98%, što je rezultat kamatnih stopa koje su se kretale od najniže prihvaćene kamate od 0,56%, do najviše prihvaćene kamate od 5,00%. Vrijednost ponude za kupovinu državnih zapisa koja nije prihvaćena iz razloga što su uslovi ponude bili neprihvatljivi, iznosi 4,6 miliona eura.

Kupci državnih zapisa uplaćuju sredstva po kupovnoj cijeni zapisa, koja predstavlja nominalnu cijenu umanjenu za anticipativnu kamatu. U skladu sa najnovijim izmjenama propisa koji regulišu izdvajanje obavezne rezerve banaka kod CBCG, za iznos kupljenih državnih zapisa, banke će biti oslobođene izdvajanja sredstava na računima kod CBCG. Banke mogu permanentno ulagati sredstva obavezne rezerve u državne zapise, do nivoa od 20% ukupno obračunate obavezne rezerve.

 

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski