Prezentacija glavnog ekonomiste CBCG, dr Nikole Fabrisa povodom jubileja Centralne banke
17/03/2010
Prezentacija glavnog ekonomiste CBCG, dr Nikole Fabrisa povodom jubileja Centralne banke, 17.03.2010. godine
Devet godina rada, stabilnosti sigurnosti i povjerenja
Ekonomske krize su sastavni deo funkcionisanja tržišnih privreda. One se povremeno javljaju, ali kada će se one pojaviti i njihov intenzitet nije moguće pouzdano prognozirati. Jedino što je izvjesno to je, da kao što ih je bilo u prošlosti, da će ih tako biti i u budućnosti. Troškovi kriza i njihovog saniranja su visoki, ali ukoliko se preventivno djeluje ili ukoliko se djeluje na početku krize troškovi saniranja mogu biti niži.
Jedno reprezentativno istraživanje je pokazalo da su prosječni troškovi saniranja bankarskih kriza u prošlosti iznosili oko 19% BDP-a. Koliko će iznositi troškovi tekuće Globalne finansijske krize teško je prognozirati, ali je izvjesno da je u pitanju jedna od najskupljih kriza u ekonomskoj istoriji.
Ipak, kada je u pitanju Crna Gora možemo napraviti neke grube procjene. Polazna pretpostavka je da je naša dugoročna ravnotežna stopa ekonomskog rasta 5%. Napominjem da je to značajno niža stopa od one koja je ostvarena u trogodišnjem periodu prije krize, ali ukoliko podjemo od više stope, onda će i troškovi krize biti viši. Poći ćemo i od projekcija MMF-a o stopi rasta BDP-a u 2009. godini, kao i projekcijama za 2010. i 2011. godinu. Kao što se može vidjeti sa grafika samo u ove tri godine zbog krize smo izgubili 20% BDP-a, pod ovim pretpostavkama.
Ukoliko dodamo još usporavanje BDP-a u četvrtom kvartalu 2008. godine pod uticajem krize, koje je iznosilo oko 2% BDP-a jasno je da je gubitak bio veći i od 20% BDP-a. Ovo naravno nije konačni račun, jer u ovu kalkulaciju nijesu uključeni gubici preduzeća, kao i gubici zbog smanjenje vrijednosti preduzeća i gubici individualnog blagostanja, kao rezultat značajnog pada cijena nekretnina i akcija na berzama.
Zbog toga je jasno koliko je značajna finansijska stabilnost i njeno očuvanje. Finansijska stabilnost se stoga sve više posmatra kao javno dobro i EU je razvila čitav mehanizam za praćenje i njeno očuvanje. Medjutim, ostvarenje ovog mehanizma u EU, još uvijek nije bazirano na obavezujućim direktivama i u velikoj mjeri se bazira na dobrovoljnosti i zajedničko postignutom shatanju o značaju očuvanja finansijske stabilnosti. Naša velika prednost je što je Ustavom jasno definisan mandat za očuvanje finansijske stabilnosti, ali slabost što još uvijek nemamo regulativu koja bi regulisala ovo pitanje, kao i ograničene mogućnosti CBCG za ostvarenje ovog cilja, jer su drugim zakonima nadležnosti za pojedine segmente finansijskog sistema prenijeti na druge insitucije.
Naravo ne treba imati iluziju, da ćemo bez obzira na pravne okvire i instrumente, moći da spriječimo pojavu kriza koje će nastajati na globalnom nivou. Crna Gora je mala i visoko otvorena ekonomija, sa ograničenim instrumentima usled eurizacije, i samim tim podložna prenošenju negativnih šokova iz inostranstva. Ali upavo zbog toga moramo biti spremni da reagujemo proaktivno.
Stoga, ono što možemo i moramo da uradimo je da spriječimo pojavu nestabilnosti i kriza koje bi se mogle pojaviti kao rezultat domaćih neravnoteža. Takodje, moramo biti spemni i da u slučaju pojava budućih svjetskih kriza budemo spremni, da reagujemo na samom početku krize i da imamo spremljene planove i mehanizme za djelovanje u takvim vanrednim sistuacijama.
To znači da pored adekvatne regulative, moramo imati jake institucije, mehanizam zajedničkog djelovanja CBCG, Minstarstva finansija i svih regulatora finansijskog tržišta, mehanizam za praćenje stanja u svim segmentima finansijskog tržišta, odnosno identifikovanje potencijalnih opasnosti, kao i unapred spremljene planove za djelovanje u kriznim uslovima. Ovaj sistem se mora bazirati na najboljoj medjunarodnoj praksi.
Prvi udar krize smo uspjeli da apsorbujemo, ali ne teba se zavaravati da je kriza gotova, jer su problemi u realnom sektoru i dalje vidiljivi, koji se manifestuju kroz pojavu gubitaka, izrazit problem nelikvidnost privrede, prezaduženost privrede, kao i smanjenju kreditnu podršku bankarskog sistema. Stoga je neophodno da novu regulativu u skaldu sa medjunarodnim standardima dobijemo što prije, da bismo mogli da razvijemo ove pomenute mehanizme.
Na kraju, iskoristiću ovu priliku da najavim da ćemo od ove godine započeti sa objavljivanjem jedne nove publikacije – Izvještaja o finansijskoj stabilnosti. Cilj ove publikacije će biti identifikovanje potencijalnih rizika finansijskoj stabilnosti i mehanizama za njihovo potencijalno prevazilaženje. Pilot izdanje, ove publikacije koje je bilo interne prirode smo uradili prošle godine, a prvi broj ćemo objaviti u drugoj polovini ove godine.