Prezentacija predsjednika Savjeta CBCG, Ljubiše Krgovića na Samitu guvernera u Bečićima
20/06/2009
Prezentacija predsjednika Savjeta CBCG, Ljubiše Krgovića na Samitu guvernera u Bečićima, 20. juna 2009. godine
Dame i gospodo,
Poštovane kolege,
Najprije bih želio da vas pozdravim i izrazim zahvalnost organizatoru što mi je učinio čast i zadovoljstvo da budem domaćin ovog skupa. Smatram da je dobro što se organizator opredijelio da skup organizuje u predivnom ambijentu ovog hotela, koji će sigurno uticati da se makar u pauzama ne razmišlja o posledicama ove najteže krize, poslije drugog svjetskog rata.
Sa druge strane svojim boravkom ovdje, makar simbolično, doprinijecemo smanjenju efekata krize na turizam u Crnoj Gori. Bez ikakve dileme, u pitanju je najdublja ekonomska kriza poslije velike ekonomske krize. Kada je u pitanju region, pored zajedničkih osobenosti svaka od zemalja ima svoje osobenosti u ispoljavanju efekata krize. Crna Gora je mala i visoko otvorena ekonomija, i kao takva podložna prenošenju šokova iz inostranstva. Kriza se u Crnoj Gori, u većoj mjeri počela osjećati tek od poslednjeg kvartala 2008. godine. Pod uticajem krize došlo je do pogoršanja čitavog niza indikatora, a najteže su pogođeni: bankarski sektor, proizvodnja čelika i aluminijuma, prerađivačka industrija, građevinarstvo, turizam i tržište kapitala. I dalje, glavna neizvjesnost koja je prisutna, je koliko će kriza trajati i koliko će biti dubok pad.
Kao nusposljedica krize došlo je do opadanja stope inflacije, što se može jasno vidjeti sa grafika koji pokazuje kretanje godišnje stope inflacije na mjesečnom nivou. (grafik 4)
Ono što je izuzetno važno to je da je priliv SDI i dalje izuzetno visok iako se realizuje samo jedan od više najavljenih projekata (dokapitalizacija EPCG, privatizacija Ade Bojane, privatizacija Velike Plaže, gradnja auto puta), one će najvjerovatnije premašiti prošlogodišnji rekordni iznos. Značajan priliv stranog kapitala je izuzetno važan faktor radi amortizacije krize.
U odnosu na period prije krize koeficijent solventosti je pogoršan, ali je i dalje visok. Aktivne kamatne stope se nijesu značajnije promijenile, ali reakcija banaka na rast neizvjesnosti se manifestovala u gotovo potpuno zaustavljenoj kreditnoj aktivnosti. Pasivne kamatne stope su blago povećane u cilju stimulisanja privlačenja novih depozita.