Govor guvernera CBCG Radoja Žugića na promociji knjige "Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije"
20/05/2011
Na početku, želio bih da Vam se zahvalim što se odazvali pozivu CBCG i što ste svojim prisustvom uveličali ovaj svečani dogadjaj – promociju knjige „Aktuelna pitanja crnogorske ekonomije”. Vaše brojno prisustvo nam je veliki podsticaj za dalji rad, ali nam i pokazuje da smo na pravom putu.
Pred nama se nalazi knjiga koja je rezultat istraživačkog rada zaposlenih u CBCG. Istraživački rad predstavlja važan i sve važniji segment rada svake centralne banke. Najpoznatije centralne banke po svojim istraživačkim kapacitetima već uveliko se svrstavaju u rang naučnih instituta i svojim publikacijama u velikoj mjeri utiču na razvoj ekonomske teorije i ključne pravce formulisanja ekonomske politike. Imajući u vidu broj i kvalitet objavljenih publikacija (knjiga, radnih studija, izvještaja), neću biti neskroman, ukoliko kažem da se Centralna banka Crne Gore svrstava u red lidera u regionu. Kao naše najvažnije publikacije mogu navesti: knjige, radne studije, Izvještaj o finansijskoj stabilnosti, Izvještaj o stabilnosti cijena, Bilten CBCG, Izvještaj o radu, Izvještaje Glavnog ekonomiste, Preporuke Vladi za vodjenje ekonomske politike i dr.
Knjiga koja je pred Vama je samo dio ovog rada. Ona je rezultat najvećeg „bogatstva” kojim raspolaže CBCG, a to su ljudski resursi. Danas od ukupnog broja zaposlenih u CBCG čak 63% ima fakultetsko obrazovanje, imamo čak 34 magistra, a sa članovima Savjeta pet doktora nauka. To je rezultat značajnih sredstava koja CBCG ulaže na usavršavanje zaposlenih, kao i ostalih podsticaja kojima stimulišemo naše zaposlene na stalno usavršavanje. Ubijeđen sam da je CBCG insituticija koja izdvaja najviše sredstava u Crnoj Gori za usavršavanje zaposlenih. Značajan kadrovski potencijal je pozatelj spremnosti CBCG za sve izazove koje nose nove ustavne odgovornosti, kao i vrlo dinamičan ekonomski ambijent u kome se sprovodi monetarna politika.
U knjizi „Aktulena pitanja crnogorske ekonomije“ obrađen je širok spektar istraživačkih oblasti koje pokriva CBCG. U pitanju su teme kao što je finansijska stabilnost, korporativno upravljanje, tržište nekretnina, strane direktne investicije, obračun bazične inflacije, empirijsko istraživanje uticaja obavezne rezerve, problematika pristupanja EU, problematika eurizacije i dr. U pitanju je vrlo širok spektar tema koje pokriva CBCG, a sa druge strane samo djelić od onoga čime se bavimo. Naime, u publikaciji je objavljeno osam naših radnih studija, a do sada ih je ukupno objavljeno 21.
U većini radnih studija postoji teorijski aspekt, praktična primjena na Crnu Goru, kao i preporuke za unaprijeđenje stanja. Zbog toga u ovoj knjizi ima veliki broj primjera iz prakse, grafikona, tabela, boksova i dr. Poseban kvalitet knjige je što ona ne vrvi od stručnih izraza, previše matematičkih modela, već je pisana jezikom koji će biti razumljiv svima, a naročito onima koji nemaju velika ekonomska predznanja.
Za veliki broj studija se može konstatovati da su se pokazale vizionarskim i da su uspješno prognozirale buduća kretanja. Tako, na primjer u radnoj studiji o nekretninama objavljenoj sredinom 2008. godine, dakle prije Globalne finansijske krize, ukazano je na precijenjenost tržišta nekretnina i očekivani pad cijena. U studiji o dolarizaciji iz 2004. godine, sugeriše se politika stroge supervizije bankarskog sistema radi prevencije ili minimiziranja efekata pojave bankarske krize. Ili na primjer studija o stranim direktnim investicijama, koja je pisana u posljednjem kvartalu 2008. godine, u jeku Globalne finansijske krize, kada su svi govorili o padu priliva SDI kao jednom od najvećih negativnih udara sa kojima će se suočiti privrede u tranzicji, prognozirala je visok priliv SDI u 2009. godini, koji se i ostvario.
Nadamo se da će ove studije biti korisne i stručnoj javnosti, kao i građanima Crne Gore, ali one će svoj pravi cilj postići ukoliko ih kreatori ekonomske politike budu koristili prilikom formulisanja mjera ekonomske politike.
Na kraju bih Vam se još jednom zahvalio na Vašem prisustvu i zamolio bih redaktora knjige prof. Nikolu Fabrisa da uzme riječ.