Kvartalni izvještaj glavnog ekonomiste za januar-septembar, 2008. godine
22/12/2008
Savjet Centralne banke na današnjoj sjednici, predsjedavao guverner Ljubiša Krgović, usvojio kvartalni izvještaj glavnog ekonomiste za januar-septembar, 2008. godine. Prema tom izvještaju, globalna finansijska kriza se u Crnoj Gori kao i većini privreda u tranziciji, u 2008. godini nije osjetila u istoj mjeri kao na tržištima najrazvijenih zemalja. Međutim, uticaj negativnih efekata krize u većoj mjeri možemo očekivati u narednoj godini.
Stopa rasta BDP za prvih devet mjeseci iznosi 8%, tako da će na kraju ove godine biti zaokružena trogodišnja ekspanzija crnogorske privrede, s prosječnom stopom rasta od oko 9%. Time je dostignut nivo BDP najmanje razvijenih zemalja članica EU, što je važno za ispunjenje Kopenhagenških kriterijuma. Podaci Eurostata pokazuju da je Crna Gora evropska zemlja koja se najbrže razvijala u periodu 2005 – 2007. godine. Međutim, globalna finansijska kriza će dovesti do značajnog usporavanja rasta u narednoj godini.
U prva tri kvartala ove godine prisutan je rast svih monetarnih pokazatelja. Rasli su depoziti, krediti, novčana masa, aktiva banaka, a učešće nekvalitetne aktive je bilo na prihvatljivom nivou. Ipak, realno je očekivati da će se u narednom periodu pod uticajem krize, ovi indikatori pogoršati. Industrijska proizvodnja je u prvih devet mjeseci ove godine bila viša za 3,9%, u odnosu na isti period lani.
Deficit tekućeg računa platnog bilansa je visok i na kraju trećeg kvartala je iznosio 27,5% procijenjenog BDP. Kao i u prethodnim godinama, osnovni generator deficita je visok deficit robne razmjene. Neto priliv SDI je i dalje visok i po svemu sudeći ove godine će biti rekordan, ali se pod uticajem krize, može se očekivati smanjenje i deficita tekućeg računa platnog bilansa i priliva SDI u 2009. godini.
Crna Gora je mala i visoko otvorena ekonomija, i na našu privredu se nužno preslikavaju sve promjene koje se dešavaju na globalnom nivou. Globalna kriza se može negativno odraziti na više sektora. Stoga je u izvještaju glavnog ekonomiste, urađena posebna analiza mogućih negativnih efekata globalne finansijske krize na Crnu Goru, kao i analiza mjera ekonomske politike koje bi trebalo preduzeti radi predupređenja negativnih posljedica. To znači da će, vjerovatno, u narednom periodu biti potreban nešto viši stepen intervencionizma nego što je to bilo u prethodnom periodu. Izvjesno je da su u pojedinim oblastima neophodne određene korekcije cijena, kako bi se lakše prevazišli recesioni pritisci koji će dolaziti sa razvijenih tržišta. Stav je Centralne banke da ovaj teret krize, zajednički traba da podijele Vlada i privreda.