Home Ključne funkcije Nadzor usaglašenosti poslovanja i zaštita prava Nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma

Nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma

Centralna banka Crne Gore ima ključnu ulogu u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, s obzirom na to da je, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, regulator i supervizor značajnog broja najvažnijih obveznika u Crnoj Gori.


Politika Centralne banke Crne Gore u ovoj oblasti podrazumijeva jasnu posvećenost kontinuiranom unapređenju sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Kroz razvoj i unapređenje pristupa kontrolama zasnovanim na procjeni rizika, te procjeni upravljanja rizicima od strane obveznika nad kojim vrši nadzor, Centralna banka teži ka postizanju najviših standarda. CBCG fokusirana je na kontinuiranu kontrolu obveznika, monitoring sistema i dosljednu primjenu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, koja je najvažniji strateški dokument u ovoj oblasti. Zatim, CBCG sprovodi edukaciju obveznika i kontrolu primjene obaveza iz Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, uz posebnu posvećenost saradnji sa domaćim i međunarodnim institucijama, te unapređenju okvira i implementaciji međunarodnih standarda.

Funkcija Centralne banke kao regulatora ogleda se u izradi i učestvovanju u izradi relevantnih zakona i podzakonskih akata, koji između ostalog, imaju za cilj smanjenje mogućnost pranja novca i finansiranja terorizma posredstvom institucija nad kojima nadzor sprovodi Centralna banka. 


Takođe, funkcija CBCG ogleda se i u:


  • Davanju preporuka za unapređenje sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma na nacionalnom nivou;
  • Saradnji sa Upravom policije - Sektorom za finansijsko-obavještajne poslove i drugim institucijama u Crnoj Gori uključenim u borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma;
  • Saradnji sa međunarodnim institucijama radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, te aktivno učešće u radu međunarodnih tijela i organizacija koje se bave sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma, a prije svega u radu Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma – MONEYVAL-u. MONEYVAL predstavlja nadzorno tijelo Savjeta Evrope, nadležno za procjenu usklađenosti sa međunarodnim standardima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;
  • Aktivno učestvovanje u izradi Nacionalne procjene rizika, kao strateški najvažnijeg akta u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma;
  • Održavanje redovnih kontakata sa obveznicima primjene Zakona nad kojima vrši nadzor;
  • Organizovanje obuka za zaposlene u Centralnoj banci Crne Gore iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

CBCG je na osnovu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma („Službeni list Crne Gore", br. 110/2023, 65/24, 24/25), u daljem tekstu: Zakon, odgovorna za kontrolu rada kreditnih institucija i filijala stranih kreditnih institucija, kao i subjekata koji obavljaju poslove otkupa potraživanja, finansijskog lizinga, iznajmljivanja sefova, faktoringa, izdavanja garancija i drugih jemstava, odobravanja kredita i kreditnog posredovanja, mjenjačke poslove, te platnih institucija i institucija za elektronski novac u skladu sa zakonom kojim se uređuje pružanje platnih usluga i izdavanje elektronskog novca; na osnovu člana 131 stav 1 navedenog Zakona.


Ulogu supervizora Centralna banka započinje izdavanjem dozvola za rad subjektima pod njenom nadležnošću, kao i njihovom najvišem rukovodstvu. CBCG prati i kontroliše usklađenost sa propisima i unutrašnjim aktima obveznika, procjenjuje adekvatnost sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod obveznika kako bi se spriječila zloupotreba sistema u te svrhe. U slučaju nepravilnosti, CBCG preduzima mjere u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, te podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka ili izriče druge odgovarajuće mjeru u skladu sa zakonim iz nadležnosti Centralne banke (upozorenje, sporazum, rješenje, opomena...).

U oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, Centralna banka Crne Gore kontroliše poslovanje sljedećih institucija – obveznika:


  • kreditnih institucija: banaka i filijala stranih banaka
  • pružalaca finansijskih usluga: lizing društava, faktoring društava, društava za otkup potraživanja, mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditno-garantnih fondova
  • platnih institucija
  • institucija za elektronski novac.


Kontrola obveznika nad kojima Centralna banka sprovodi nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma obavlja se:


  • posredno, na osnovu podataka, informacija i izvještaja koje su ove institucije dužne da dostave Centralnoj banci i 
  • neposredno, uvidom u poslovne knjige i drugu dokumentaciju kontrolisanih institucija, kao i svih učesnika u poslu koji je predmet kontrole. 


Centralna banka Crne Gore, u skladu sa zakonom, predlaže mjere u slučaju utvrđenih neusklađenosti i utvrđuje druge obaveze kontrolisanim institucijama, ukoliko posluju suprotno propisima ili ne upravljaju rizicima kojima su izložene u poslovanju na adekvatan način. 


Centralna banka Crne Gore, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma podnosi i zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka pred Sudom za prekršaje u Podgorici, prema obveznicima nad kojima sprovodi nadzor.


Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma uređuju se mjere i radnje koje se preduzimaju od strane obveznika određenih Zakonom radi otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i poslovi, ovlašćenja i način rada organizacione jedinice organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove koja vrši poslove koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (Finansijsko-obavještajna jedinica) i druga pitanja od značaja za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

On-site kontrola


Neposredna ciljna kontrola se sprovodi se na licu mjesta kod obveznika i obuhvata provjeru funkcionisanja sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kontrolu internih akata vezanih za usklađenost sa propisima, kontrolu relevantnih izvještaja, kontrolu sistema ocjene rizika i adekvante klasifikacije klijenata, kontrolu postupaka uspostavljanja poslovnih odnosa sa klijentima, praćenje njihovog poslovanja i transakcija (s posebnim osvrtom na klijente, proizvode, usluge, distributivne kanale i geografska područja koja upućuju na viši rizik), pregled i kontrolu kvaliteta analiza i evidencija neuobičajenih i prijave sumnjivih klijenata i transakcija, kontrolu kvaliteta i funkcija informacionih sistema za upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, provjeru sistema internih kontrola i drugih podataka i informacija koji su neophodni za sprovođenje kontrole. 


Provjera podataka i informacija vrši se primjenom metoda odabranog uzorka i neposrednim uvidom u poslovne knjige i evidencije obveznika. Neposredna ciljna kontrola treba da osigura da se obveznik pridržava zakona i drugih propisa i da ima uspostavljene sisteme koji obezbjeđuju kontinuirano usaglašavanje i identifikuju sve slabosti u sistemu usklađenosti sa regulativom iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Primarni zadatak neposredne ciljne kontrole jeste da se utvrde i procijene nivoi inherentnih rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, kao i da se ocijeni da li postoji adekvatan sistem za upravljanje takvim rizicima kod obveznika.



Off-site kontrola


Posredna kontrola podrazumijeva ocjenu upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma na osnovu podataka, informacija i dokumentacije bez odlaska u kontrolisanu instituciju. Ovo uključuje analizu i utvrđivanje nivoa rizika kod obveznika primjenom pristupa zasnovanog na riziku, provjeru funkcionisanja cjelokupnog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, pregled propisanih internih akata, kontrolu svih izvještaja koje obveznik priprema iz ove oblasti za interne potrebe i potrebe finansijsko-obavještajne jedinice, provjeru dokumentacije i kontrolu računa klijenata obveznika po različitim kategorijama (npr. novi klijenti, najveći po prometu, politički eksponirana lica, klijenti iz visokorizičnih država), provjeru mehanizama interne kontrole koje je obveznik uspostavio za upravljanje rizikom u ovoj oblasti, kao i svih drugih podataka i informacija koje kontrolori procijene neophodnim za sprovođenje kontrole. Segment posredne kontrole obuhvataju tematske ciljne (često i horizontalne kontrole koje podrazumijevaju kontrolu više obveznika u vezi sa istom specifičnom oblašću kontrole), kontrole određene posebnom temom i kontrole na osnovu utvrđenih  odstupanja ili indikatora utvrđenih u segmentima poslovanja obveznika.

Pranje novca


Pranjem novca, u smislu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, smatra se naročito:


  1. konverzija ili prenos novca ili druge imovine, sa znanjem da su taj novac ili druga imovina stečeni kriminalnom djelatnošću ili učestvovanjem u toj djelatnosti u svrhu prikrivanja ili lažnog prikazivanja nezakonitog porijekla imovine ili pomaganja bilo kom licu koje učestvuje u vršenju te djelatnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja tog lica;
  2. prikrivanje ili lažno prikazivanje prirode, porijekla, mjesta na kojem se nalazi, kretanja, raspolaganja ili vlasništva nad novcem ili drugom imovinom, prava povezanih sa novcem ili drugom imovinom, sa znanjem da su taj novac ili druga imovina stečeni kriminalnom djelatnošću ili učestvovanjem u toj djelatnosti;
  3. sticanje, posjedovanje ili upotreba novca ili druge imovine ako se u vrijeme prijema zna da su taj novac ili druga imovina stečeni kriminalnom djelatnošču ili učestvovanjem u toj djelatnosti;
  4. učestvovanje u izvršenju, udruživanje radi izvršenja, pokušaj izvršenja i pomaganje, podsticanje, olakšavanje i savjetovanje u vezi sa izvršenjem radnji iz tač. 1, 2 i 3 ovog stava.


Pranjem novca smatraju se prednje navedene radnje i kad je lice koje je izvršilo te radnje bilo dužno ili moglo da zna da novac ili druga imovina potiču iz kriminalne djelatnosti.


Pranjem novca smatraju se pretdnje navedene radnje i u slučaju da su novac ili druga imovina koji su predmet pranja novca stečeni na teritoriji druge države, ako bi radnje kojima su stečeni predstavljale kriminalnu djelatnost i u Crnoj Gori.



Finansiranje terorizma


Finansiranjem terorizma, u smislu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, smatra se naročito:


  1. obezbjeđivanje, stavljanje na raspolaganje ili prikupljanje novčanih sredstava ili imovine, na bilo koji način, neposredno ili posredno, sa namjerom da se upotrijebe ili ako se zna da će se u cjelosti ili djelimično upotrijebiti za izvršenje terorističkog akta, odnosno pokušaj njihovog obezbjeđivanja, stavljanja na raspolaganje ili prikupljanja na bilo koji način, neposredno ili posredno, sa namjerom da se upotrijebe ili uz saznanje da mogu biti upotrijebljeni u cjelosti ili djelimično:
    • za pripremanje ili izvršenje terorističkog akta u smislu ovog zakona,
    • za finansiranje organizacija koje za cilj imaju vršenje djela iz alineje 1 ove tačke ili pripadnika tih organizacija ili pojedinca koji za cilj ima vršenje tih djela, ili
    • od strane terorista ili terorističkih organizacija u bilo koju svrhu;

  2. podstrekavanje ili pomaganje u obezbjeđivanju ili prikupljanju novčanih sredstava ili imovine iz tačke 1 ovog člana.

Digitalizacija supervizije


Centralna banka Crne Gore, je u skladu sa preporukama MONEYVAL-a i savremenim pristupom superviziji, razvila i implementirala automatizovani RBA (Risk Based Approach) modul za procjenu rizika obveznika nad kojima sprovodi nadzor. Ovaj digitalizovani sistem omogućava naprednu analitiku, sistematično praćenje rizika i usmjerava nadzor na obveznike sa utvrđenim najvećim stepenom rizika, čime se značajno unaprjeđuje efikasnost supervizorskih procesa i kvalitet izvještavanja.


Automatizovani RBA (Risk Based Approach) za procjenu rizika obveznika, omogućava bržu obradu podataka i standardizaciju procjene rizika, potvrđujući posvećenost Centralne banke usklađivanju sa međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPNFT).


Automatizovani RBA
Ključne funkcije
Operativni modul
  • Interaktivno popunjavanje putem nadzorne platforme
  • Finalizacija i elektronsko dostavljanje
Analitički modul
  • Obrada i analiza dostavljenih podataka
  • Procjena podfaktora rizika
  • Algoritamski proračun ukupne ocjene rizika
  • U skladu sa utvrđenim trendovima, usmjeravanje nadzora na obveznike sa najvećim rizikom


Ovaj digitalni pristup ne samo da povećava efikasnost nadzora, već i unaprjeđuje transparentnost, standardizaciju i dosljednu primjenu pristupa zasnovanog na riziku (RBA), osiguravajući da nadzor bude ciljan, blagovremen i usklađen sa međunarodnim standardima.

Pristup Centralne banke Crne Gore superviziji SPNFT zasnovanoj na procjeni rizika


Pristup zasnovan na procjeni rizika (Risk Based Approach-RBA) je međunarodni standard supervizije u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Ovaj pristup podrazumijeva intenzitet i širinu opsega supervizije zasnovane na identifikaciji, procjeni i razumijevanju vrste i obima rizika sa kojima su obveznici izloženi. Navedeni pristup predstavlja metod kojim se intenzitet i obim supervizije SPNFT zasnivaju na procjeni vrste i obima rizika kojima su obveznici izloženi - odnosno, što je rizik veći, to su značajnije i zahtjevnije mjere koje se moraju preduzeti kako bi se ublažio, što podrazumijeva pojačanu i strožu superviziju od strane CBCG.


Osnovna svrha pristupa zasnovanog na procjeni rizika jeste da se procijeni i prati rizik od pranja novca i finansiranja terorizma, kao i da se procijene prijetnje koje nivo rizika može da ima na određenog obveznika, i u konačnom da se definiše mogući uticaj na kompletan finansijski sistem.


Kontrole zasnovane na procjeni rizika pomažu CBCG da efikasnije koristi resurse i da osigura da se kontrola fokusira na obveznike sa najvećim nivoima rizika, i na konkretne djelove poslovanja pojedinih obveznika, u kojima je utvrđen viši nivo rizika.


Pristup tačnim, pravovremenim i objektivnim informacijama o rizicima pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja preduslov za efikasan RBA pristup.


Procjena rizika od strane CBCG služi kao instrument za identifikaciju obveznika sa najvišim rizikom, kako bi se utvrdili nedostaci u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, sa ciljem postizanja što veće efikasnosti.


Ključne faze u procesu procjene rizika jesu: 

  • Određivanje značajnih aktivnosti koje obveznici preduzimaju (prethodni izvještaji, presjek stanja);
  • Procjena inherentnih rizika od pranja novca i finansiranja terorizma vezanih sa obveznikove klijente, proizvode, usluge, transakcije i distributivne kanale;
  • Procjena dizajna odgovarajućih sistema upravljanja rizikom i unutrašnjih kontrola za svaku od ovih aktivnosti obveznika;
  • Procjena adekvatnosti nadzora odbora i višeg menadžmenta nad njegovim poslovanjem, uključujući SPNFT;
  • Utvrđivanje ukupne ocjene rizika za obveznika.


Pristup zasnovan na procjeni rizika fokusira se na određivanje prioriteta i definisanje ciklusa kontrola, pružajući informacije o tome koji obveznik i koji sektor su najvažniji u smislu nivoa rizika i određivanja prioriteta. Ovo ne znači da drugi obveznici neće biti predmet kontrola, već da će oni biti definisani u okviru višegodišnjeg i godišnjeg plana kontrola kao redovni.


Direkcija za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma organizovanaje u dvije službe: Služba za neposredni nadzor i Služba za posredni nadzor. U cilju jačanja tehničkih kapaciteta, Direkcija je razvila Modul za izračunavanje rizika obveznika, kao i sveobuhvatni upitnik za obveznike (koji služi kao osnov za funkciju Modula izračunavanja rizika), za koje vrši godišnju procjenu rizika, u cilju određivanja prioriteta i adekvatne alokacije resursa. Direkcija je dodatno razvila segment posredne kontrole, sa čestim tematskim kontrolama i kontrolama na osnovu utvrđenih incidenata u segmentima poslovanja obveznika. 


Pristup tačnim, pravovremenim i objektivnim informacijama o rizicima pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja preduslov za efikasan pristup zasnovanom na procjeni rizika (RBA).

Preventivna i korektivna uloga CBCG, u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ogleda se u sprovođenju supervizorskih mjera usmjerenih na uspostavljanje jasnog i odlučnog sistema primjene adekvatnih, efikasnih, odvraćajućih i proporcionalnih mjera, u skladu sa pristupom zasnovanom na procjeni rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i relevantnim međunarodnim standardima.


Identifikacija nepravilnosti i slabosti u sistemima upravljanja rizicima kod obveznika nad kojima nadzor sprovodi CBCG, vrši se kombinacijom off-site nadzora i ciljanih on-site kontrola, čime je obezbijeđen sveobuhvatan uvid u nivo usklađenosti obveznika sa regulatornim zahtjevima iz oblasti SPNFT.


Nalazi nadzornih aktivnosti koji su praćeni utvrđenim nepravilnostima, predstavljaju osnov za primjenu supervizorskih mjera, sa ciljem otklanjanja utvrđenih nedostataka i jačanja sistema internih kontrola obveznika.


Ako CBCG u postupku nadzora, utvrdi nepravilnosti u poslovanju obveznika, ovlašćena je da u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma („Sl. list Crne Gore“ br. 110/23, 65/24, 24/25):


  • obvezniku ukaže na utvrđene nepravilnosti i odredi rok za njihovo otklanjanje;
  • javno objavi podatke o identitetu obveznika i odgovornog lica kod obveznika, kao i prirodi utvrđene nepravilnosti;
  • izda prekršajni nalog ili pokrene prekršajni postupak protiv obveznika, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prekršajni postupak;
  • suspenduje ili oduzme dozvolu za rad, odnosno preduzme druge mjere radi ograničenja, odnosno zabrane rada obveznika, u skladu sa zakonom;
  • privremeno zabrani odgovornom licu iz organa upravljanja obavljanje funkcije;
  • u slučaju nalaganja otklanjanja ozbiljnih, sistemskih ili nepravilnosti koje se ponavljaju, utvrdi iznos novčanih sredstava koji je obveznik dužan da uplati Centralnoj banci u skladu sa članom 131 a Zakona;
  • naloži druge mjere obvezniku u skladu sa zakonom.


Administativne mjere praćene su utvrđenim novčanim iznosima, sa ciljem postizanja jasnog odvraćajućeg efekta i jačanja sistema u primjeni propisa iz oblasti SPNFT. 


Ukoliko kreditne institucije ne upravljaju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno postupaju suprotno propisima, CBCG može izreći mjere i na osnovu drugih relevantnih zakona iz svojih nadležnosti.


Zakon o kreditnim institucijama („Sl. list Crne Gore“ br. 72/19, 8/21, 24/25, 14/26)


CBCG može preduzeti jednu od sljedećih mjera:


  • Pisano je upozoriti; 
  • Zaključiti sa kreditnom institucijom pisani sporazum kojim će se kreditna institucija obavezati da u određenom roku otkloni utvrđene nepravilnosti; 
  • Donijeti rješenje kojim će izreći jednu ili više mjera propisanih ovim zakonom;
  • Oduzeti dozvolu za rad.


Prema ostalim kategorijima obveznika, mjere se izriču na način propisan posebnim zakonima.


Zakon o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima

(„Sl. list Crne Gore“ br. 73/17, 44/20)


Zakon o platnom prometu („Sl. list Crne Gore“ br. 62/13, 111/22, 15/25, 140/25)


Centralna banka prati rokove vezane za realizaciju naloženih mjera, te ukoliko u konačnom, po isticanju rokova, ocijeni da je neophodno sprovesti neposrednu ciljnu kontrolu obveznika u vezi provjere ispunjenosti supervizorskih mjera, sprovodi istu, te donosi zaključak o otklanjanju nepravilnosti ili izriče strožu mjeru prema obvezniku.


Cilj primjene supervizorskih mjera prema obveznicima kod kojih su utvrđene nepravilnosti nije isključivo sankcionisanje, već prvenstveno njihovo brzo otklanjanje i uspostavljanje potpunog nivoa usklađenosti obveznika sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Poseban značaj u tom procesu ima finansijski sektor pod nadležnošću Centralne banke, gdje i najmanje slabosti mogu imati šire sistemske posljedice. Zbog toga je ključno da mjere budu ne samo formalno propisane, već i stvarno primjenjive i dovoljno snažne da utiču na ponašanje obveznika.


Kroz kontinuirani nadzor i intenzivnu saradnju sa finansijsko-obavještajnom jedinicom, Centralna banka pravovremeno identifikuje nepravilnosti, preduzima odgovarajuće mjere i obezbjeđuje razmjenu informacija, čime se dodatno jača ukupni institucionalni odgovor na rizike.


Doslijedna primjena supervizorskih mjera  zasnovana je na preventivnoj i korektivnoj ulozi Centralne banke, uz primjenu administrativnih, efektivnih i odvraćajućih mjera i snažnu međuinstitucionalnu saradnju, i predstavlja ključni preduslov za stabilan, usklađen i otporan sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Centralna banka je u 2024. godini u oblasti SPNFT u cjelosti uspješno sprovela planirane redovne i brojne vanredne aktivnosti. Izvršeno je šest neposrednih ciljnih kontrola usklađenosti poslovanja sa propisima iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, u tri kreditne institucije, jednoj mikrokreditnoj finansijskoj instituciji, jednom lizing društvu i jednoj platnoj instituciji. Sprovedeno je i 11 kontrola provjere ispunjenosti izrečenih supervizorskih mjera (10 kontrola banaka i jedna kontrola platne institucije). Završene su tri tematske ciljne horizontalne posredne kontrole i to: Ocjena sistema upravljanja rizikom u okolnostima značajnog porasta depozita nerezidenata (6 banaka), Ocjena kvaliteta izvještaja o sumnjivim klijentima i transakcijama i analize neuobičajenih transakcija (11 banaka), Ocjena usklađenosti poslovnih procesa vezanih za sprovođenje ATM transakcija (2 banke). Iako su sprovedene kontrole potvrdile posvećenost institucija u primjeni mjera propisanih Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i unapređenju sistema za upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, kod određenog broja institucija utvrđene su nepravilnosti u sprovođenju propisa iz ovih oblasti.


Mjere koje je Centralna banka nalagala u 2024. godini u vezi sa utvrđenim nepravilnostima u primjeni propisa iz oblasti SPNFT tokom poslovanja obveznika, jasno ukazuju na odlučnost Centralne banke da očuva integritet finansijskog sistema. Za nepravilnosti u sprovođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje su utvrđene tokom vršenja posrednih i neposrednih kontrola, izrečene su mjere kojima je obveznicima naloženo njihovo otklanjanje. U vezi sa slabostima sistema, utvrđenim posredstvom nadzora tokom 2024. godine, naloženo je ukupno 16 supervizorskih mjera, (osam rješenja za šest banaka, sedam upozorenja za šest banaka i jednu MFI, i utvrđen jedan sporazum sa jednom bankom). Rješenjima je, pored brojnih mjera koje su obveznici bili dužni da implementiraju u cilju unapređenja sistema, utvrđen i iznos sredstava, u rasponu od 0,1% do 0,5% regulatornog kapitala, shodno članu 276 Zakona o kreditnim institucijama. Ukupna vrijednost izrečenih novčanih iznosa koje su obveznici bili dužni da uplate tokom 2024. godine iznosila je 830.703,00 EUR. Ovim je Centralna banka napravila značajan korak ka jačanju preventivne i korektivne uloge u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, što ukazuje na njenu pojačanu odlučnost u sprovođenju mjera sa ciljem odvraćanja obveznika od kršenja propisa iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Komitet eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma – MONEYVAL je stalno tijelo Savjeta Evrope za praćenje, kome je povjeren zadatak da procjenjuje usklađenost sa osnovnim međunarodnim standardima za suzbijanje i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i efikasnost njihovog sprovođenja, kao i zadatak davanja preporuka nacionalnim vlastima u pogledu neophodnih poboljšanja njihovih sistema. Kroz dinamičan proces međusobne evaluacije, recenzije i redovno praćenje izveštaja, MONEYVAL ima za cilj da unaprijedi kapacitete nacionalnih vlasti da se efikasnije bore protiv pranja novca i finansiranja terorizma.


MONEYVAL (ranije PC-R-EV) je osnovan 1997. godine i njegovo funkcionisanje je bilo regulisano opštim odredbama Rezolucije Res(2005)47 o odborima i podređenim tijelima, njihovim nadležnostima i metodama rada. Komitet ministara je na sjednici 13. oktobra 2010. godine usvojio Rezoluciju CM/Res(2010)12 o Statutu Komiteta eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Statut uspostavlja MONEYVAL od 1. januara 2011. godine u nezavisni mehanizam za praćenje u okviru Savjeta Evrope koji je odgovoran direktno Komitetu ministara. Statut MONEYVAL-a je dodatno izmijenjen 2013. godine Rezolucijom CM/Res(2013)13 i 2017. godine Rezolucijom CM/Res(2017)19.


Izvještaj o uzajamnoj evaluaciji (MER) Crne Gore je usvojen na redovnom zasijedanju, 14. 12. 2023. godine.

Strateška analiza koja obuhvata cjelokupni sistem i predstavlja analizu svih segmenata od strane relevantnih institucija, koje imaju obavezu ocjene pojedinačnih rizika iz njihovih nadležnosti. Važni elementi su ocjena rezidualnih i inherentnih rizika, ocjena prijetnji i ranjivosti koje postoje u sistemu, ocjena kontrolnih mehanizama, što u konačnom daje ukupnu ocjenu rizika.


Akcioni plan sadrži aktivnosti koje relevantne institucije iz sistema obavezuje na preduzimanje mjera u cilju umanjenja utvrđenog rizika i otklanjanja neusaglašenosti sistema.


NPR 2020

          EBA 

          FATF 

          LISTE