Zakonita borba za instituciju
28/06/2010
Savjet Centralne banke Crne Gore na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Ljubiša Krgović, razmotrio predlog novog Zakona o CBCG. Članovi Savjeta izrazili su nezadovoljstvo predloženim izmjenama Zakona i podržali prvobitni predlog, koji je bio usaglašen sa međunarodnim standardima i urađen u saradnji sa ekspertima međunarodnih finansijskih organizacija.
Članovi Savjeta su istakli da zalaganje za očuvanje personalne nezavisnosti CBCG nije „borba za funkcije“, kao se to u javnosti pokusava predstaviti. Naše zalaganje za punu implementaciju svih međunarodnih principa i standarda nezavisnosti institucije, uključujući i obezbjeđivanje kontinuiteta u radu članova Savjeta do isteka vremena na koje su birani, je borba za instituciju koja je za devet godina rada stekla i potvrdila međunarodni ugled. Izmijenjenim rješenjima predloga Zakona, ne samo da se značajno narušava nezavisnost institucije, već se uskraćuje mogućnost nastavka legitimnog rada na sanaciji problema u bankarskom sektoru. Briga za stabilnost finansijskog sistema, što je naša Ustavna odgovornost, nije sama sebi cilj, već služi da se stvore uslovi u kojima će se sačuvati sigurnost depozita i investicija i kreirati stimulativan ambijent za ekonomski rast i rast životnog standarda. Time se stvaraju i pretpostavke za očuvanje i jačanje povjerenja u finansijski sistem.
Ugrožavanje nezavisnosti centralne banke je uvijek nosilo dugoročno negativne posljedice, a dovoljno je podsjetiti se naše ne tako daleke prošlosti i jedne od najvećih hiperinflacija u svjetskoj istoriji. Takođe, treba imati u vidu i pogubne posljedice na standard stanovništva i funkcionisanje privrede, kada god ne postoji dovoljan nivo nezavisnosti centralne banke. EU je u svoj Ugovor o osnivanju (Statut), ugradila osnovne principe nezavisnosti centralne banke, za koje se očekuje da ih primjenjuju ne samo zemlje članice, već i sve zemlje u procesu pristupanja EU.
Promjena upravljačkih sturkutra centralne banke, kroz izmjenu zakona, odnosno reorganizacju centralne banke je bila prisutna i u drugim zemljama poput Slovačke, Srbije, Pojske i drugih. U svim ovim slučajevima EU je jasno istakla da promjena upravljačkih struktura, predstavlja ugrožavanje nezavisnosti centralne banke i da se može sprovoditi samo po isteku mandata članova najvišeg organa, odnosno guvernera što je na kraju bivalo i uvaženo. Ova mišljenja dostupna su na sajtu Evropske centralne banke i korišćena su u pripremi Zakona.