---

16/11/2019

Rast depozita za 300 miliona je najbolji pokazatelj povjerenja u bankarski sistem

Najbolji indikator očuvanog povjerenja u bankarski sistem predstavlja rast ukupnih depozita, koji su tokom prvih devet mjeseci ostvarili rast od 9,23 odsto, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura, što nam govori da je sistem stabilan i vrlo otporan na šokove.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke nedavno je zvanično konstatovano da je finansijski sistem stabilan i većina pokazatelja na istorijskom maksimumu. Takođe je podržana nezavisna provjera kvaliteta aktive banaka koja ce početi od naredne godine.

Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris u intevjuu za Vikend novine prenosi utiske sa nedavnog sastanka koji je sa predstavnicima ovih finansijskih institucija imao prošlog mjeseca u Vašingtonu.

Tom prilikom razgovarano je i o garanciji SB koja će biti korištena za finansiranje javnog duga.

"Pokazalo se da su investitori spremni da daju i do trostruko većeg iznosa zajma u odnosu na vrijednost date garancije", naveo je on.

Dvije decenije nakon zvaničnog uvođenja njemačke marke kao sredstva plaćanja, Crna Gora danas koristi euro za koji smatra da je stvorio stabilan i predvidiv sistem.

"Brojni faktori su doprinijeli bržem ekonomskom razvoju i smatram da nijesmo imali euro, naš rast bio znatno sporiji", istakao je sagovornik Vikend novina.

VN: Nedavno je delegacija CBCG boravila u Vašingtonu, gdje se susrela sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB). Što su bili ključni zaključci i savjeti iz ove dvije finansijske institucije?

Fabris: Najviši zvanicnici i MMF-a i SB su se tokom jesenjeg zasijedanja vrlo pozitivno izrazili o Crnoj Gori. Konstatovano je da je finansijski sistem stabilan i da je većina pokazatelja na istorijskom maksimumu. Istaknuto je da je fiskalna konsolidacija dala pozitivne rezultate i kao potvrda toga, navedena je izuzetno uspješna emisija euroobveznica sa istorijski najnižim kamatnim stopama, kao rezultat povjerenja finansijskih tržišta u ostvarene rezultate.

Predstavnici i MMF i SB su konstatovali da se reforme u bankarskom sistemu odvijaju u pravom smjeru i da u narednom periodu akcenat treba da bude na implementaciji novih propisa. Data je podrška implementaciji nezavisne provjere kvaliteta aktive finansijskih institucija koja je planirana za sljedeću godinu. Naveli su da se mora nastaviti sa odlučnom primjenom mjera fiskalne konsolidacije i da treba raditi na ispunjenju preostalih uslova za dobijanje razvoj ne garancije SB. Takođe, sugerisan je nastavak strukturnih reformi i investicije u ljudske resurse i infrastrukturu, imajući u vidu njihov veliki značaj za dalji ekonomski rast i obezbjeđenje fiskalne održivosti.

VN: Zbog čega je bitna garancija SB za razvojnu politiku PBG2, kojom bi se diversifikovalo refinansiranje javnog duga i što Crna Gora treba da uradi kako bi joj ta sredstva bila dostupna do kraja godine?

Fabris: Garancija SB omogućava, s jedne strane, jefitinije finansiranje javnog duga. Pokazalo se da su investitori spremni da daju i do trostruko većeg iznosa zajma u odnosu na vrijednost date garancije. S druge strane, time se diverzifikuje finansiranje javnog duga i smanjuje zavisnost od pojedinačnih oblika finansiranja.

Većina uslova je već ispunjena, a među značajnijim ostali su još usvajanje paketa zakona iz oblastibankarstva, Zakona o klimatskim promjenama i Zakona o radu.

VN: Od 13 banaka, 11 je na kraju septembra imalo profit. Uz nastavak rasta depozita (s manjim oscilacijama) i nakon isključenja dvije banke iz sistema, što ovakvi podaci govore o crnogorskim bankama i finansijskom sistemu uopšte?

Fabris: Uprkos uvođenju stečaja u dvije banke u 2019. godini, ključne bankarske bilansne pozicije na kraju trećeg kvartala tekuće godine bilježe istorijske maksimume i to: iznos novčanih sredstava kod banaka, aktiva banaka, ukupni krediti, ukupni depoziti i ukupan kapital. S druge strane, prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa, zatim učešće nekvalitetnih kredita, te kredita koji kasne više od 30 dana i više od 90 dana u ukupnim kreditima, i učešće nekvalitetne aktive u ukupnoj, sada su na istorijskom minimumu.

Kontinuirano se nadzire bankarski sistem koji je likvidan, solventan i sa nekvalitetnim kreditima na rekordno niskom nivou od samo 4,67 odsto ukupnih pozamijca. Stabilnost bankarskog sektora podržana je adekvatnom kapitalizacijom, pa agregatni koeficijent solventnosti od 17,71 odsto značajno prevazilazi zakonski minimum od 10 odsto. Agregatni povraćaj na prosječnu aktivu (ROA) iznosi 1,49 odsto, dok povraćaj na prosječni kapital (ROE) banaka iznosi 11,83 odsto. Najbolji indikator očuvanog povjerenja u bankarski sistem kao najznačajnijeg dijela crnogorskog finansijskog sistema, predstavlja rast ukupnih depozita. Oni su tokom prvih devet mjeseci ove godine ostvarili rast od skoro 300 miliona eura, odnosno 9,23 odsto. Istovremeno, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura. Dvije banke iskazuju negativan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura. Sve ovo nam govori da se bankarski sistem pokazao kao stabilan i vrlo otporan na šokove.

VN: Šta je bilo presudno da se nedavno donese odluka o pooštravanju uslova za odobravanje gotovinskih kredita građanima, čiji je rok otplate duži od osam odnosno šest godina?

Fabris: Pitanje intenziviranog zaduživanja stanovništva gotovinskim neobezbijeđenim kreditima sa dužim rokovima otplate, predmet je kontinuirane i sveobuhvatne analize CBCG. U tom pravcu je razmatran potencijalni uticaj naglog rasta ovih kredita, praćen konstantnim produžavanjem njihove ročnosti i višim kamatnim stopama od obezbijeđenih kredita na finansijski sistem. Dodatno, uzeli smo u obzir činjenicu da bi ovakva politika kreditiranja vremenom rezultirala većim prosječnim zaduženjem po zajmoprimcu što bi uz gotovo nepromijenjeni iznos prosječne plate predstavljalo potencijalni okidač za rast nekvalitetnih kredita.

Ocijenjeno je da bi se primjenom ovih mjera preduprijedio potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po gotovinskim neobezbijeđenim kreditima građana, usljed njihovog nekontrolisanog rasta, a posebno imajući u vidu najavu MMF-a o usporavanju globalnog rasta i postojanju spoljnih tenzija koje najviše mogu uticati na manje i otvorenije ekonomije. Stoga je ova mjera preventivne prirode.

Polazeći od navedenog, Savjet CBCG je na sjednici 14. oktobra donio Odluku o makroprudencionim mjerama koje se odnose na kredite koje banke odobravaju građanima, a koja će se primjenjivati tokom naredne i 2021. godine. Naglašavamo da se ovim mjerama ne ograničava rast gotovinskih kredita, već samo njihovog segmenta čija je ročnost preko osam, odnosno šest godina, a koji nije obezbijeðen kvalitetnim sredstvima. Na taj način će se preduprijediti potencijalni sistemski rizik koji bi doprinio rastu nekvalitetnih kredita. Takođe, odlukom se utvrđuje i obaveza banaka da izračunavaju pokazatelje nivoa kreditne zaduženosti fizickih lica, čime se dodatno doprinosi održavanju stabilnosti finansijskog sistema i održivosti kreditiranja fizičkih lica.

VN: Da li će i Centralna banka Crne Gore uskoro nuditi mogućnost građanima da na njenim internet stranicama kroz jednostavnu formu upoređuju iznose različitih naknada za sve (ili većinu) crnogorskih banka, kao što je to slučaj sa Narodnom bankom Srbije?

Fabris: CBCG javno objavljuje prosječno ponderisane efektivne kamatne stope na ukupne kredite, novoodobrene kredite i prosječno ponderisane kamatne stope aktivnih kredita po bankama pojedinačno, i to na mjesečnoj osnovi. Takoðe, Savjet CBCG je u novembru 2018. godine usvojio radnu verziju Nacrta zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, kojim će se u pravni sistem Crne Gore u potpunosti implementirati odgovarajuća evropska direktiva PAD (Payment Accounts Directive). Nacrt zakona je prošao javnu raspravu u januaru ove godine i proslijeđen je na mišljenje Evropskoj komisiji 25. aprila. Nakon dobijanja mišljenja EK, pristupiće se daljim aktivnostima na usaglašavanju sa eventualnim primjedbama i na pripremi podzakonskih akata. 

BDP ove godine raste 3,2 odsto

VN: Prema prognozama Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, crnogorska ekonomija imaće u ovoj godini rast od 2,8 odsto, a u narednoj 2,6 odsto. Na što bi ovo usporavanje moglo da se odrazi, kada su u pitanju građani, pa privreda, a zatim i ekonomija cijele zemlje? Kakve su prognoze CBCG za isti period?

Fabris: Prognoze EBRD su konzervativnije u odnosu na prognoze ostalih međunarodnih institucija. Naime, prema procjeni EK stopa rasta BDP-a u 2019. godini će iznositi 3,1 odsto, dok MMF i SB projektuju rast od tri odsto.

Nakon visoke stope ekonomskog rasta u 2018. od 5,1 odsto, za očekivati je da ćemo u ovoj godini imati nižu stopu rasta nego u prethodnoj. Niža stopa rasta se očekuje, između ostalog, zbog uticaja baznog efekta, odnosno značajno više osnove od koje se računa ovogodišnji rast. I u ovoj godini očekujemo da će isti sektori biti nosioci ekonomskog rasta. To su turizam zasnovan na rastu kvaliteta turističke ponude, energetika podstaknuta izgradnjom novih energetskih postrojenja, i građevinarstvo dominantno usljed nastavka gradnje auto-puta, turistickih i energetskih objekata.

U prvoj polovini godine ostvaren je rast od 3,1 odsto, a naša prognoza je da će stopa rasta BDP-a u 2019. iznositi 3,2 odsto, što je na liniji sa prognozama međunarodnih institucija.

Sa završetkom izgradnje autoputa, najvećeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, očekujemo umjerenije stope rasta u odnosu na period investicionog buma, smanjenje fiskalnog deficita i deficita tekućeg računa usljed manjeg uvoza. Rast ekonomije u narednom periodu biće podstaknut privatnom potrošnjom, privatnim investicijama i pozitivnim doprinosom neto izvoza.

Podrška najmlađima, stimulacija odraslima

VN: CBCG je i ovog 31. oktobra započela Nedjelju štednje, u okviru koje je novorođenima donirala po 200 eura štednje. Uz ovu, koje su još ključne aktivnosti kojima ova institucija iz godine u godinu pokazuje društvenu odgovornost?

Fabris: CBCG svoje poslovanje zasniva na principima društveno odgovorne institucije, spremne da da puni doprinos rješavanju pitanja od značaja za čitavu zajednicu. Zahvaljujuci tradicionalnoj Nedjelji štednje, u proteklih petnaest godina prvu štednju je dobilo više od 2.000 novorođenih, za šta je CBCG izdvojila blizu 430.000 eura. Podsjećamo da kampanja pod sloganom Prvi korak u sigurnu budućnost podrazumijeva zajedničku akciju CBCG i komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori, a tokom koje djeca rođena od 31. oktobra do 6. novembra na poklon dobijaju štednu knjižicu i 400 eura oročenih na godinu. Nakon isteka tog perioda, roditelji novac mogu podići ili opet položiti na štednju.

Svake godine tokom marta obilježavamo i Svjetsku nedjelju novca u kojoj, kroz saradnju sa vrtićima i školama, edukujemo djecu o važnosti finansijske psimenosti. Cilj je da se u najranijem djetinjstvu započne sa usvajanjem korisnih i zdravih navika u upravljanju i raspolaganju novcem, kao i racionalnom i mudrom trošenju. CBCG učestvuje i u mnogim humanitarnim akcijama, a dala je finansijsku podršku brojnim progamima iz domena razvoja civilnog društva. Takođe, u cilju stimulisanja naučne misli i afirmacije mladog i stručnog kadra u Crnoj Gori, CBCG svake godine dodjeljuje Godišnju nagradu za najbolji diplomski, magistarski i doktorski rad iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije.

Koristim priliku i da pozovem čitaoce da posjete Muzej novca na Cetinju, koji je takođe u sastavu CBCG. On je savremeno opremljen, a posjetiocima, osim kroz muzejsku postavku, dodatne informacije o istoriji novca na tlu Crne Gore pruža i kroz multimedijalne interaktivne aplikacije.