Održana VI sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost
20/09/2011
Održana je šesta redovna sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost kojom je predsjedavao guverner CBCG Radoje Žugić. Sjednici su prisustvovali članovi Savjeta: ministar finansija Milorad Katnić, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović i predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović.
Centralno pitanje sjednice bila je analiza procjene opasnosti od uticaja internih i eksternih faktora krize na ekonomiju Crne Gore i stabilnost finansijskog sektora.
Usljed dešavanja na međunarodnom tržištu, konstatovano je da su prisutni brojni interni i eksterni faktori, koji još uvijek unose dosta neizvjesnosti i mogu dovesti do ranjivosti crnogorske ekonomije.
Sa aspekta djelovanja krize na crnogorski sistem, i globalana finansijska kriza (2008 -2009) i tekuća dužnička kriza (2011) imaju isti smjer djelovanja - uvoze se recesivni faktori koji imaju negativno dejstvo na rast privrede i oporavak od krize. Takođe, instrumenti i mjere koji su se do sada koristili djelimično su već iskorišćeni i imaju svoje limite – vremenske i finansijske.
Diskusija po ovom pitanju se fokusirala na uticaj sadašnjih tendencija iz međunarodnog okruženja (eksterni faktori) koji utiču na neravnoteže na domaćem tržištu (interni faktori).
U ovom trenutku najopasniji su sljedeći potencijalni rizici:
Slab i neujednačen oporavak zemalja EU (61% izvoza CG) i zemalja regiona – CEFTA (33,2 izvoza CG) usporaju oporavak Crne Gore usljed smanjenja eksterne tražnje i visoke zavisnosti u razvoju.
Smanjena sklonost investitora za investiranje u nestabilnim uslovima, pa samim tim i u Crnu Goru. Nedostatak investicione tražnje usporava oporavak i umanjuje inostrani priliv (SDI) i povećava dužničko finansiranje domaćih potreba.
Povećanje premije rizika i povećana neizvjesnost poskupljuju izvore sredstava - povećavaju se kamate i poskupljuje korišćenje kapitala, kako za državu, tako i za banke. Skuplji troškovi finansiranja i manja kreditna aktivnost povećavaju troškove finansiranja i za državu i za privatni sektor, vode manjim investicijama i sporijem rastu, kao i smanjenju konkurentnosti crnogorskih proizvoda.
Odnos eura u odnosu na ostale valute slabi konkurentnost crnogorskog izvoza.
Svi ovi kanali utiču negativno na proces oporavka privrede i otvaraju spiralu potencijalnih opasnosti na crnogorski sistem poput:
1) Povećavanja nelikvidnosti privrede;
2) Pogoršanja kvaliteta kredita, rasta loših kredita – neservisiranja obaveza prema bankama;
3) Povećavanja pritiska na fiskalne prihode i rashode, javni dug;
4) Smanjenja zaposlenosti i rasta nezaposlenosti koji može dovesti do pogoršanja održivosti penzionog sistema;
5) Smanjenja vrijednosti imovine privrede i stanovništva.
Opšti zaključak diskusije:
Analizirajući tekuće opasnosti, Savjet je procijenio da finansijska i makroekonomska stabilnost nije ugrožena ali da postoje potencijalne prijetnje za sistem, kako iz eksternog okruženja, tako i iz internih neravnoteža. Na ovaj način se ističe potreba za strukturnim promjenama, koje će učiniti finansijski i fiskalni sistem efikasnijim i stabilnijim i poboljšati konkurentnost crnogorske ekonomije. Potrebna je promjena odnosa prema preduzetništvu, tržištu rada i načinu na koji funkcioniše javni sektor kako bi se u narednih nekoliko godina značajnije poboljšala privredna i socijalna situacija. Dodatno, potrebno je i dalje u kontinuitetu raditi na smanjenju biznis barijera kako bi se pozitivno uticalo na priliv stranih direktnih investicija.
Sve institucije su se saglasile da će akcioni planovi u slučaju nepredvidivih okolnosti, koji su u završnoj fazi kod svake institucije dodatno ojačati stepen otpornosti sistema i napraviti zajednički plan akcije za slučaj materijalizacije potencijalnih prijetnji.
Preliminarna istraživanja ukazuju da će se prognozirane stope rasta za 2011. godinu sa velikom vjerovatnoćom ostvariti. Značajan rast sektora turizma, ali i ostalih industrija doprinose rastu privredne aktivnosti za koju se procjenjuje da će u ovoj godini pokazati znake oporavka. Tržište rada se oporavlja i primjetan je rast zaposlenosti uz evidentiran pad nezaposlenosti i veoma limitiran rast realnih zarada što dodatno upućuje na oporavak privrede. Bankarski sistem je u značajnoj mjeri revitalizovan, solventan i likvidan, uz kontinuirano djelovanje banaka na saniranju nekvalitetnih kredita i iščišćavanju bilansa, ali i dalje je prisutna konzervativna politika kreditiranja. Konačno, i pored značajne nelikvidnosti realnog sektora, kao trenutno najvećeg problema u crnogorskoj ekonomiji, primjetan je trend usporavanja broja novih blokiranih računa.