Održana XI sjednica Savjeta CBCG
28/03/2011
Jedanaesta sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić održana je danas.
Savjet je usvojio Izvještaj guvernera za februar sa Informacijom o nelikvidnosti crnogorskih kompanija. U Izvještaju je analizirano sprovodjenje politike CBCG i konstatovano da se ona ostvaruje u skladu sa planom i politikom Centralne banke. Izvještaj sadrži i pregled makroekonomskog ambijenta i stabilnosti finansijskog sistema, kao i finansijskog poslovanja Centralne banke.
Na bazi raspoloživih podataka Centralne banke, procjenjuje se da je ostvareni rast u 2010. bio između 1% i 2%, što je u skladu sa prognozama svih relevantnih međunarodnih finansijskih institucija. Konstatovano je da se efekti krize i dalje osjećaju u crnogorskoj ekonomiji, te da je rano govoriti o potpunom oporavku, jer su pojedini rizici u sistemu još uvijek prisutni. Pažnja je posvećena očekivanjima vezanim za kretanje cijena u narednom periodu, polazeći prevashodno od eksternih činilaca uticaja.
U okviru analize likvidnosti crnogorskih kompanija razmatrano je više strukturnih aspekata računa u blokadi, polazeći od rizika likvidnosti uz komentare o koncentraciji blokade u sistemu. Zaključeno je da je radi davanja cjelovitije slike o likvidnosti komapnija u Crnoj Gori informaciju neophodno dopuniti parametrima međusobnih dugovanja i potraživanja povezanih lica, kao i podacima o likvidiranim pravnim licima i kompanijama kod kojih je otpočeo proces likvidacije, odnosno stečaja.
Savjet je razmatrao stanje u bankarskom sektoru. Konstatovano je da u bankarskom sistemu Crne Gore, prvi put poslije više od godinu dana, iako nedovoljan, zabilježen pozitivan rast kreditne aktivnosti. Depozitni potencijal banaka raste, što se pozitivno odražava na sistemsku likvidnost koja je okarakterisana kao zadovoljavajuća.
Ostali pozitivni trendovi koji su zabilježeni kod banaka u prethodnom mjesecu su: pad kredita koji kasne sa otplatom, pad nekvalitetne aktive banaka, pad restrukturiranih kredita i blagi pad aktivnih i pasivnih efektivnih kamatnih stopa na kredite i depozite fizičkih lica, kao i rast depozita, što je rezultat daljeg varaćanja povjerenja u bankarski system.
Savjet je zaključio da je i dalje izražen kreditni rizik u bankama i postojanje nepovoljne ročne usklađenosti plasmana i izvora sredstava. Shodno tome, spervizija će u sklopu kontrolnih aktivnosti nastaviti sa kontinuiranim praćenjem poslovanja banaka i procjenom adekvatnosti kapitala u njima, u skladu sa stepenom rizika koje banke preuzimaju u svom poslovanju.
Usvojen je i set podzakonskih akata za upravljanje međunarodnim rezervama, čime se to pitanje usklađuje sa Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore donijetim u julu 2010. godine.
Međunarodne rezerve predstavljaju sva potraživanja od nerezidenata koja su na raspolaganju Centralnoj banci Crne Gore. Donijetim podzakonskim aktima obezbjeđuje se da Centralna banka upravlja međunarodnim rezervama na način koji je usklađen sa monetarnom politikom i kojim se obezbjeđuje nesmetano ispunjenje obaveza Crne Gore prema inostranstvu, uz rukovođenje načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja.
Ovim aktima utvrđena je investiciona strategija za upravljanje međunarodnim rezervama, oblici i načela upravljanja međunarodnim rezervama, pri čemu je zauzet oprezniji pristup za upravljanje međunarodnim rezervama od okvira utvrđenog Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore. Utvrđen je i okvir za ograničavanje izloženosti rizicima pri upravljanju međunarodnim rezervama, i to: kreditnom riziku, riziku likvidnosti, riziku kamatne stope, valutnom riziku i operativnom riziku.
Donijetim podzakonskim aktima određeno je da Centralna banka, pri upravljanju međunarodnim rezervama, može otvarati račune kod stranih centralnih banaka, međunarodnih finansijskih institucija ili kod stranih banaka i kod njih plasirati sredstva, kupovati i prodavati sredstava plaćanja koja nisu euro na tržištu valuta (FX tržištu), kupovati i prodavati zlato, kupovati i prodavati hartije od vrijednosti, kao i kupovati i prodavati novčanice i kovani novac.
U vezi sa načinom upravljanja međunarodnim rezervama, uređena je i podjela ovlašćenja i odgovornosti pri upravljanju međunarodnim rezervama, što je i preporuka međunarodnih finansijskih institucija i standard prihvaćen u praksi centralnih banaka zemalja članica Evropske unije i većine drugih centralnih banka. S tim u vezi, ovim aktima je određeno da se, radi obezbjeđivanja integriteta, ograničavanja rizika i efikasne kontrole pri upravljanju međunarodnim rezervama, u Centralnoj banci uspostavlja određena hijerarhijska organizaciona struktura, sa tačno utvrđenim nadležnostima (Savjet Centralne banke, guverner, Investicioni komitet i zaposleni ovlašćeni za upravljanje međunarodnim rezervama).