Saopštenje sa 41. sjednice Savjeta CBCG
13/10/2010
Na posljednjoj 41. sjednici Savjeta CBCG u ovom sazivu održanoj 13.oktobra 2010. godine, kojom je predsjedavao Predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović, je usvojena radna studija o uticaju mjera Centralne banke Crne Gore na bankarski sistem, redovni izvještaj - Izvještaj glavnog ekonomiste za drugi kvartal 2010. godine i novi izvještaj - Izvještaj o finansijskoj stabilnosti za drugi kvartal 2010. godine, publikaciju koja će se u budućnosti redovno objavljivati.
Studija: „Analiza uticaja mjera Centralne banke Crne Gore na bankarski sistem“ je pokazala da je CBCG preduzela sve mjere koje je imala na raspolaganju kako bi minimizirala uticaj globalne ekonomske krize na domaći bankarski sektor. Kao rezultat preduzetih mjera sačuvana je finansijska stabilnost uprkos činjenici da su mjere preduzimane u nepovoljnom regulatornom ambijentu i u trenucima pregrijavanje agregatne tražnje u sistemu.
Usvojen je Izvještaj glavnog ekonomiste za drugi kvartal 2010. godine u kojem su prezentovani tekući makroekonomski tokovi i analize koje su na bazi tih informacija urađene. U izvještaju je prezentovano da je u prva dva kvartala 2010. godine ostvaren pad ekonomske aktivnosti, ali u trećem kvartalu je ostvaren rast ekonomske aktivnosti. To znači da je nakon sedam uzastopnih kvartala u kojima je opadao BDP, došlo do rasta BDP-a. Ipak, ne treba olako zaključiti da su „svi problemi iza nas”, jer je realni sektor i dalje vrlo ranjiv.
Neizvjesno je i dalje prognozirati i donositi zaključke o oporavku ekonomije jer su još uvjek prisutni brojni rizici. Građevinarstvo je i dalje u dubokoj krizi, trgovina stagnira, a bankarski sektor opterećen brojnim kreditima koji kasne, neće moći da pruži podršku realnom sektoru, kakvu je pružao u godinama prije krize. I prerađivačka industrija i pored vidnih poboljšanja još uvijek je u zoni negativnih stopa. Isto tako, rast je u velikoj mjeri pokrenut pozitivnim kretanjima u oblasti energetike i turizma. Ostaje da se vidi da li će energetika moći i u poslednjem kvartalu da ostvari tako visok rast, kao i u prva tri kvartala. U tre
Na posljednjoj 41. sjednici Savjeta CBCG u ovom sazivu održanoj 13.oktobra 2010. godine, kojom je predsjedavao Predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović, je usvojena radna studija o uticaju mjera Centralne banke Crne Gore na bankarski sistem, redovni izvještaj - Izvještaj glavnog ekonomiste za drugi kvartal 2010. godine i novi izvještaj - Izvještaj o finansijskoj stabilnosti za drugi kvartal 2010. godine, publikaciju koja će se u budućnosti redovno objavljivati.
Studija: „Analiza uticaja mjera Centralne banke Crne Gore na bankarski sistem“ je pokazala da je CBCG preduzela sve mjere koje je imala na raspolaganju kako bi minimizirala uticaj globalne ekonomske krize na domaći bankarski sektor. Kao rezultat preduzetih mjera sačuvana je finansijska stabilnost uprkos činjenici da su mjere preduzimane u nepovoljnom regulatornom ambijentu i u trenucima pregrijavanje agregatne tražnje u sistemu.
Usvojen je Izvještaj glavnog ekonomiste za drugi kvartal 2010. godine u kojem su prezentovani tekući makroekonomski tokovi i analize koje su na bazi tih informacija urađene. U izvještaju je prezentovano da je u prva dva kvartala 2010. godine ostvaren pad ekonomske aktivnosti, ali u trećem kvartalu je ostvaren rast ekonomske aktivnosti. To znači da je nakon sedam uzastopnih kvartala u kojima je opadao BDP, došlo do rasta BDP-a. Ipak, ne treba olako zaključiti da su „svi problemi iza nas”, jer je realni sektor i dalje vrlo ranjiv.
Neizvjesno je i dalje prognozirati i donositi zaključke o oporavku ekonomije jer su još uvjek prisutni brojni rizici. Građevinarstvo je i dalje u dubokoj krizi, trgovina stagnira, a bankarski sektor opterećen brojnim kreditima koji kasne, neće moći da pruži podršku realnom sektoru, kakvu je pružao u godinama prije krize. I prerađivačka industrija i pored vidnih poboljšanja još uvijek je u zoni negativnih stopa. Isto tako, rast je u velikoj mjeri pokrenut pozitivnim kretanjima u oblasti energetike i turizma. Ostaje da se vidi da li će energetika moći i u poslednjem kvartalu da ostvari tako visok rast, kao i u prva tri kvartala. U trećem kvartalu turizam je „povukao” čitav niz delatnosti poput saobraćaja, telekomunikacija, prehrambene industrije, trgovine i dr. Ovakav stimulans od strane turizma neće biti prisutan u poslednjem kvartalu.
Savjet je usvojio Izvještaj o finansijskoj stabilnosti. U Izvještaju je konstatovano da su male i visoke otvorene ekonomije kao Crna Gora podložne prenošenju eksternih šokova. Konstatovano je da je oporavak na globalnom nivou započet, ali je on u velikoj mjeri neravnomjeran i sporiji je kod onih regiona koji su od značaja za Crnu Goru. U ovoj godini može se očekivati kretanje crnogorskog BDP-a u rasponu od -0,5% do 1,5%. U izvještaju je zaključeno da bi ekonomski rast djelovao pozitivno na finansijsku stabilnost, a eventualno produžavanje recesije bi bio ozbiljan rizik, naročito za bankarski sistem.
Negativne tendencije na tržištu nekretnina su i dalje prisutne i one otežavaju položaj građevinskog sektora, što se manifestuje u daljem padu aktivnosti ovog sektora i neredovnom izmirivanju obaveza prema bankarskom sektoru. Stopa inflacije je niska i ona ne predstavlja prijetnju za finansijsku stabilnost.
Iako je spoljnotrgovinska neravnoteža smanjena, ona nije rezultat poboljšane konkurentnosti crnogorske privrede, već smanjenog nivoa aktivnosti u prvoj polovini godine pod uticajem krize. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je finansiran kroz kapitalne tokove, tako da Crnoj Gori ne prijeti platnobilansna kriza. Budžetski deficit će ove godine najvjerovatnije iznositi oko 4,5% BDP-a. Iako se Crna Gora nalazi u zoni umjereno zaduženih zemalja prisutna je tendencija rasta javnog duga. Rizici su u manjoj mjeri izraženi u kratkom roku, a mnogo su izraženiji u srednjoročnom i dugoročnom periodu.
Efekti i negativne posljedice globalne finansijske i ekonomske krize u prethodne dvije godine odrazili su se ozbiljno i u velikoj mjeri na finansijski sistem u Crnoj Gori. Ipak, konstatovano je da je u 2010. godini došlo do konsolidacije stanja u bankarskom sistemu. Produžen uticaj recesije doprinio je povećanju kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita tokom 2009. i u 2010. godini. Govoreći o rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu, kreditni rizik apsolutno dominira nad ostalim tipovima rizika. U određenoj mjeri je prisutan i rizik likvidnosti, ali samo u slučaju ekstremnih šokova mogao bi se pojaviti rizik likvidnosti kod određenog broja banaka. Ukupni nivo tržišnog rizika je trenutno nizak. Zabrinjava visok procenat neizmirivanja obaveza klijenata prema bankama, što u narednom periodu može uvećati gubitak na štetu kapitala banaka. Ohrabrujuće je što se jedan broj banaka dokapitalizovao u prvoj polovini ove godine. U izvještaju je na kraju konstatovano su i dalje prisutni određeni rizici po finansijsku stabilnost i ukupan nivo rizika je ocijenjen umjerenim.
ćem kvartalu turizam je „povukao” čitav niz delatnosti poput saobraćaja, telekomunikacija, prehrambene industrije, trgovine i dr. Ovakav stimulans od strane turizma neće biti prisutan u poslednjem kvartalu.
Savjet je usvojio Izvještaj o finansijskoj stabilnosti. U Izvještaju je konstatovano da su male i visoke otvorene ekonomije kao Crna Gora podložne prenošenju eksternih šokova. Konstatovano je da je oporavak na globalnom nivou započet, ali je on u velikoj mjeri neravnomjeran i sporiji je kod onih regiona koji su od značaja za Crnu Goru. U ovoj godini može se očekivati kretanje crnogorskog BDP-a u rasponu od -0,5% do 1,5%. U izvještaju je zaključeno da bi ekonomski rast djelovao pozitivno na finansijsku stabilnost, a eventualno produžavanje recesije bi bio ozbiljan rizik, naročito za bankarski sistem.
Negativne tendencije na tržištu nekretnina su i dalje prisutne i one otežavaju položaj građevinskog sektora, što se manifestuje u daljem padu aktivnosti ovog sektora i neredovnom izmirivanju obaveza prema bankarskom sektoru. Stopa inflacije je niska i ona ne predstavlja prijetnju za finansijsku stabilnost.
Iako je spoljnotrgovinska neravnoteža smanjena, ona nije rezultat poboljšane konkurentnosti crnogorske privrede, već smanjenog nivoa aktivnosti u prvoj polovini godine pod uticajem krize. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je finansiran kroz kapitalne tokove, tako da Crnoj Gori ne prijeti platnobilansna kriza. Budžetski deficit će ove godine najvjerovatnije iznositi oko 4,5% BDP-a. Iako se Crna Gora nalazi u zoni umjereno zaduženih zemalja prisutna je tendencija rasta javnog duga. Rizici su u manjoj mjeri izraženi u kratkom roku, a mnogo su izraženiji u srednjoročnom i dugoročnom periodu.
Efekti i negativne posljedice globalne finansijske i ekonomske krize u prethodne dvije godine odrazili su se ozbiljno i u velikoj mjeri na finansijski sistem u Crnoj Gori. Ipak, konstatovano je da je u 2010. godini došlo do konsolidacije stanja u bankarskom sistemu. Produžen uticaj recesije doprinio je povećanju kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita tokom 2009. i u 2010. godini. Govoreći o rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu, kreditni rizik apsolutno dominira nad ostalim tipovima rizika. U određenoj mjeri je prisutan i rizik likvidnosti, ali samo u slučaju ekstremnih šokova mogao bi se pojaviti rizik likvidnosti kod određenog broja banaka. Ukupni nivo tržišnog rizika je trenutno nizak. Zabrinjava visok procenat neizmirivanja obaveza klijenata prema bankama, što u narednom periodu može uvećati gubitak na štetu kapitala banaka. Ohrabrujuće je što se jedan broj banaka dokapitalizovao u prvoj polovini ove godine. U izvještaju je na kraju konstatovano su i dalje prisutni određeni rizici po finansijsku stabilnost i ukupan nivo rizika je ocijenjen umjerenim.