---

05/09/2016

Trideset i druga sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost održana je danas. Sjednicom je predsjedavao Milojica Dakić, guverner Centralne banke, a prisutni su bili svi članovi Savjeta: Raško Konjević, ministar finansija; Branko Vujović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti.

Na današnjoj sjednici Savjeta razmatrano je tekuće stanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori, rizici i ranjivosti ukupnog privrednog sistema, koji su bili prisutni tokom prve polovine 2016. godine. U analizi koja je pripremljena za Savjet, razmatrani su trendovi i događaji koji su uticali na stanje crnogorske privrede, kako iz domaćeg, tako i iz međunarodnog okruženja.

Događaj koji je najviše uticao na trendove u međunarodnom okruženju bio je  referendum u Velikoj Britaniji. Ishod britanskog referenduma o izlasku iz Evropske Unije bio je iznenađujući signal za finansijska tržišta, globalno, koja su negativno odreagovala. Takođe, na temelju povećanja ove neizvjesnosti izgledi za globalnu ekonomiju za 2016. i 2017. su, u određenoj mjeri, pogoršani.  Očekuje se da će neizvjesnost uticati na smanjenje investicija i povećanje rizika finansiranja ka manje razvijenim tržištima.

Shodno ovakvim izgledima, na međunarodnom tržištu, ključne centralne banke svijeta, ECB i FED, su zadržale isti kurs monetarne politike i nisu mijenjale kamatne stope. Dodatno, ECB je uvela povećanje pomoći i nove mjere zemljama članicama kako bi se intenzivirao oporavak.

Uticaj međuanrodnog okruženja i prenošenje rizika i neizvjesnosti na crnogorsku privredu je umjeren.

Pored međunarodnog, razmatrano je stanje privredne djelatnosti, nivo i intenzitet rizika, izvori rizika, kao i ranjivosti po finansijsku stabilnost iz domaćeg okruženja.

Domaće okruženje karakterišu  različita kretanja osnovnih sektora ekonomije,  u odnosu na period  2015. godine. U prvih šest mjeseci 2016. godine zabilježen je pad industrijske proizvodnje od 5,3%. Promet robe u trgovini na malo (u tekućim cijenama) je, prema preliminarnim podacima Monstata, u prvih šest mjeseci 2016. godine, ostvario rast od 3,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Broj dolazaka turista, za prvih šest mjeseci 2016. godine, veći je za 5,6%, u odnosu na isti period 2015. godine, dok je rast noćenja iznosio 5,5%. Prema preliminarnim podacima Monstata, građevinarstvo je u prvih šest mjeseci 2016. godine zabilježilo rast vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 22,5% i rast efektivnih časova rada od 10,9% u odnosu na isti period 2015. godine.

Godišnja stopa inflacije u junu iznosila je -1%. Usljed ovakvih tendencija u kretanju cijena CBCG je revidirala očekivanu stopu inflacije za decembar 2016. godine. Za kraj 2016. godine, projektuje se inflacija u rasponu od -0,1% do 1,3%, sa centralnom tendencijom od 0,4%.

Najviše izražen rizik, u prvoj polovini 2016. godine, je i dalje nedovoljan oporavak  realnog sektora, koji se evidentira u i dalje skromnim stopama rasta ključnih sektora ekonomije. Slabiji oporavak od potencijalnog evidentira se u likvidnosti realnog sektora gdje je došlo do povećanja vrijednosti duga po osnovu blokade računa pravnih lica i preduzetnika. Ukupan iznos ovog duga iznosio je 584,6 miliona eura, na kraju juna 2016. godine, što je 11,3% više na godišnjem nivou. Kreditni rizik u bankarskom sektoru ima opadajući trend, ali je nivo nekvalitetnih kredita od 11,72% ukupnih kredita i dalje visok. 

Savjet je razmatrao stanje i u fiskalnom sektoru, gdje je došlo do rasta prihoda  ali i povećanja  rashoda budžeta u prvoj polovini godine. Prisutna su veća davanja za otplatu dugova i evidentan je deficit budžeta. Takođe, zabrinjava  nivo poreskog duga, koji opterećuje javne finansije.

Na kraju drugog kvartala 2016. godine, državni dug (bruto) je iznosio 2,36 milijardi eura ili 62,7% BDP-a. Procenat bruto državnog duga je i u prvom kvartalu 2016. prelazio vrijednost mastrihtskog kriterijuma od 60% BDP-a. Na spoljni dug se odnosilo 2,03 milijarde eura, što je pad za oko 190 miliona eura. Na unutrašnji dug se odnosilo 327 miliona eura i povećan je za 6,4 miliona eura u odnosu na mart 2016.

Na osnovu ovih pokazatelja evidentan je porast fiskalnog rizika, usljed pritiska javnog duga. 

Prva dva kvartala 2016. godine obilježilo je povećanje deficita tekućeg računa za 16,1% u odnosu na isti period 2015. godine. Visok nivo uvozne zavisnosti i dalje je evidentan u robnoj razmjeni sa inostranstvom, ali i dalje umjeren priliv stranih direktnih investicija, koji je iznosio 335,6 miliona eura, od čega su vlasnička ulaganja iznosila 140,8 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 64,1 miliona eura.

Bankarski sistem je stabilan, solventan i likvidan. Tržište osiguranja karakterišu pozitivni trendovi i stabilan razvoj, dok je stanje na tržištu kapitala nepromijenjeno.

Savjet je ocijenio da je stanje finansijskog sistema, u prvoj polovini 2016. godine, stabilno.