---

15/06/2016

Nedavno ste predvodili delegaciju Centralne banke Crne Gore na proljećnom zasijedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Koje su to ključne ocjene i poruke sa tih sastanaka?

Na sastanku je razgovarano o novom trogodišnjem Partnerskom okviru i zajednički su definisani sljedeći prioriteti: povećanje otpornosti Crne Gore na šokove, smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti, kao i razvoj privatnog sektora. Očekuje se formalno usvajanje Partnerskog okvira, nakon čega će uslijediti izbor konkretnih projekata koji će doprinijeti ostvarivanju definisanih prioriteta. 

Novim Partnerskim okvirom IFC-a planiraju se investicije u Crnoj Gori u rasponu od 40 do 80 miliona USD-a, i to za razvoj privatnog sektora u oblasti održivog turizma, infrastrukture i projekata agrobiznisa koji su u vezi s turizmom. Pored toga što će IFC investirati sredstva za poboljšanje pristupa finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, istom će doprinijeti i MIGA, kroz odobravanje potencijalnih garancija za sredstva Investiciono - razvojnog fonda, usmjerena na poboljšanje pristupa finansijskim sredstvima malom i srednjem biznisu.

Član ste Savjeta za finansijsku stabilnost. Koji se ključni izazovi očekuju u narednom periodu za očuvanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori?

U prethodnom periodu, unaprijeđena je stabilnost bankarskog sektora i ukupnog finansijskog sistema. Bankarski sektor, kao ključni sektor finansijskog sektora Crne Gore je stabilan i likvidan. Ostali sektori finansijskog sistema ne predstavljaju prijetnju finansijskoj stabilnosti. U narednom periodu, ključni izazov predstavljaće nastavak trenda sniženja loših kredita u bankarskom sistemu.

Kako napreduje uskladjivanje bankarskih propisa u postupku pristupanja EU?

Centralnoj banci predstoji značajan i izuzetno obiman  posao na usklađivanju zakonske  i podzakonske regulative  iz oblasti bankarstva  sa novim zakonodavstvom Evropske unije (tzv. Bazel III). Evropska unija je usvojila novi paket propisa (Direktiva 2013/36/EU - CRD IV i Uredba (EU) 575/2013 - CRR), koji je počeo da se primjenjuje od 1. januara 2014. godine i čija je puna implementacija  obavezna do 1. januara 2019. godine. Saglasno ovim propisima, sve banke moraju ispunjavati propisane kapitalne zahtjeve i posjedovati odgovarajući zaštitni kapital i protivciklički kapital, kako bi se obezbijedilo da tokom perioda uspješnog poslovanja akumuliraju dovoljno kapitala kojim bi mogle pokriti gubitke u slučaju krize, a moraju ispunjavati i odgovarajuće likvidnosne zahtjeve.

U okviru Centralne banke formirana je radna grupa koja je počela sa radom na pripremi novog Zakona o bankama,  kao osnovnog zakonskog propisa iz kojeg će proizaći i obaveza usvajanja seta podzakonskih akata za sprovođenje tog zakona. Očekujemo da  u okviru tvining projekta za regulatore finansijskog sistema, čija realizacija treba da počne uskoro, dobijemo adekvatnu stranu ekspertsku pomoć za pripremu ove regulative, što bi trebalo da doprinese bržem okončanju ovih planiranih regulatornih aktivnosti.

Pored navedenog, Centralnoj banci predstoji priprema odgovarajuće nove zakonske regulative kojom će se implementirati propisi Evropske unije koji se odnose na uspostavljanje okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija (Direktiva 2014/59/EU - tzv. BRRD direktiva). BRRD direktivom reguliše se sprječavanje bankarskih kriza i obezbjeđuje sanacija banaka, dok se njihov uticaj na realni sektor i javne finansije istovremeno svodi na najmanju moguću mjeru.

Poznate agencije Standard and Poor’s i Moody’s su nedavno snizile kreditni rejting Crne Gore. Koliko se to realno može odraziti na poslovanje naših banaka i koje su posljedice po državu u cjelini?

Više puta je do sada istaknut stav CBCG da je metodologija ocjenjivanja kreditnog rejtinga agencija vrlo nejasna i netransparentna. Poređenjem performansi zemalja sa sličnim kreditnim rejtingom uočili smo da zemlje koje imaju lošije makroekonomske performanse, imaju bolji rejting.

Svakako, lošiji izgledi koji su ocjenom dati mogu da utiču na zaduženje države. Međutim, iz našeg višegodišnjeg iskustva pokazalo se da na uslove zaduživanja mnogo više utiču uslovi na finansijskom tržištu, nego samo kreditni rejting. Naime, u periodu kada smo imali najbolji kreditni rejting naše zaduživanje je bilo najskuplje, zbog nepovoljnih uslova na finansijskim tržištima.

Što po Vašem mišljenju motiviše strane investitore da otvaraju banke kod nas?

U proteklom periodu, strani investitori su pokazali veliko interesovanje za bankarski sektor u Crnoj Gori. Na kraju prvog kvartala tekuće godine, kapital koji potiče iz ino izvora činio je 80,52% ukupnog kapitala banaka.

Na veliko interesovanje banaka utiče više razloga. Ja bih istakao povoljan ambijent, liberalan sistem, očekivani brži rast ekonomije u narednom periodu, progres u pristupanju EU. Takođe, veoma je značajan dolazak poznatih stranih privrednih subjekata, koji motiviše i banke iz tih zemalja da otvaraju banke u Crnoj Gori. Na taj način, osigurava se da tok kapitala iz tih zemalja ide preko njihovih banaka. Na kraju dodao bih da je prema ocjeni publikacije „Doing business“, Svjetske banke, prema indikatoru koji ocjenjuje bankarski ambijent, Crna Gora rangirana 7. u svijetu.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u bankarskom sektoru Crne Gore, sa posebnim osvrtom na finansijske rezultate banaka na kraju prvog kvartala ove godine ?

U proteklom periodu tekuće godine, bankarski sektor, koji čini 15 banaka, karakterišu pozitivna kretanja ključnih pokazatelja poslovanja. Tako rast bilježe krediti, depoziti, kapital, profitabilnost, dok smanjenje karakteriše nekvalitetne kredite i kamatne stope, što, takođe, predstavlja pozitivnu promjenu.
 
Tako su na kraju prvog kvartala, u odnosu na isti period prethodne godine, ukupni krediti povećani za 1,4%. Istovremeno, novoodobreni krediti su tokom prva tri mjeseca ove godine bili viši za 31% u odnosu na isti period prethodne godine. Na godišnjem nivou depoziti su povećani za 12,8%, a ukupan kapital za 5,1%. Koeficijent solventnosti na agregatnom nivou iznosio je 15,74%, što je iznad zakonom propisanog minimuma (10%).

Istovremeno, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite snižena je za 0,79 procentnih poena, a na novoodobrene kredite za 0,90 procentnih poena. Na nekvalitetne kredite na kraju prvog kvartala odnosilo se 11,99% ukupnih kredita. Oni su iznosili 284,7 miliona eura i smanjeni su za 84,6 miliona eura ili 23% u jednogodišnjem periodu.

Bankarski sektor je prvi kvartal završio sa pozitivnim finansijskim rezultatom koji je na agregatnom nivou iznosio 6,6 miliona eura. Posmatrano po bankama, pet banaka je iskazalo negativan finansijski rezultat. Prinos na prosječnu aktivu (ROA) na agregatnom nivou na kraju prvog kvartala tekuće godine je pozitivan i iznosi 0,76%, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 0,30%. Istovremeno, prinos na prosječni kapital banaka na agregatnom nivou iznosi 5,72%, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 2,05%.

Koji su to najveći izazovi sa kojima će se suočiti banke u narednom periodu?

Pokazatelji koji su predstavljali ključne izazove iz prethodnog perioda relativno su poboljšani – smanjen je nivo nekvalitetnih kredita i kamatnih stopa. Istovremeno je došlo i do rasta kreditne aktivnosti (iako ne zadovoljavajućeg) i pozitivnog finansijskog rezultata. I pored toga, izazov u narednom periodu predstavlja dalje smanjenje nekvalitetnih kredita i oživljavanje kreditne aktivnosti.