---

05/01/2006

CBCG – DUG - POKAZATELJI

Otpis vodi u nisku zaduženost

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora će, ukoliko joj ove godine bude otpisano 26 miliona EUR duga Pariskom klubu povjerilaca, biti svrstana u zemlje sa niskom zaduženošću prema inostranstvu, saopštio je predsjednik Savjeta crnogorske Centralne banke (CBCG) Ljubiša Krgović.

Spoljni dug sad iznosi 31 odsto ukupne crnogorske godišnje vrijednosti proizvedene robe i usluga, a Crna Gora se prema metodologiji Svjetske banke, nalazi na granici između nisko i umjereno zaduženih zemalja.

»Granica je 30 odsto, a ako dođe do očekivanog otpisa spoljnog duga prema Pariskom klubu, on će pasti ispod tog procenta i Crna Gora će se naći u grupi nisko zaduženih zemalja«, rekao je Krgović u intervjuu agenciji Mina-business. »Da li će ili ne doći do otpisa ovog dijela spoljnjeg duga, nažalost, ne zavisi od Crne Gore, jer smo mi ispunili sve što je bilo dogovoreno«.

Uslov za otpis duga Pariskom klubu je završetak aranžmana koji je Međunarodni monetarni fond prije tri i po godine odobrio Državnoj zajednici, što bi trebalo da se dogodi krajem januara. Pariski klub povjerilaca je 2002. godine otpisao crnoj Gori 51 odsto duga, a sada se očekuje otpis još 15 odsto.

»Ukoliko ne dođe do otpisa spoljnog duga, onda je realno očekivati da će i u narednoj godini on zadržati nepromijenjeno ušešće od oko 31 odsto«, dodao je Krgović.

Crnogorski javni dug, prema Vladinoj Strategiji upravljanja njim, iznosi oko 43 odsto bruto domaćeg proizvoda i značajno je niži od preporuke Evropske unije, odnosno Mastrihtskog kriterijuma, kojom je gornja granica postavljena na 60 odsto.

I prema ovom kriterijumu, dodao je Krgović, situacija u Crnoj Gori je povoljnija nego u velikom broju zemalja EU.

On je kazao da su crnogorski pokazatelji u monetarnoj sferi prošle godine bili iznad svih očekivanja.

»Stopa inflacije za prvih 11 mjeseci iznosila je svega 1,7 odsto i ukoliko ne bude nekih neočekivanih cjenovnih skokova do kraja godine trebalo bi da iznosi oko dva odsto. To je znatno ispod Mastrihtskog kriterijuma i biće niža nego u velikom broju zemalja EU«, rekao je Krgović.

Iznosi štednje, depozita i odobrenih kredita su najviši od uvođenja eura, odnosno njemačke marke, ali su i ostvarene stope rasta izuzetno visoke. U prethodnoj godini je štednja stanovništva povećana za 116,5 odsto, depoziti za 54,6 odsto, a ukupni krediti za 38,5 odsto.

»Kamatne stope su i dalje više nego što bismo željeli, ali je prisutna tendencija njihovog opadanja. U ovoj godini prosječna ponderisana kamatna stopa je opala za dva procentna poena na ispod 11 odsto«, rekao je Krgović.

On očekuje da će se stopa inflacije ove godine održati na nivou sličnom prošlogodišnjem, koji treba održavati i dalje. Ta procjena ne podrazumijeva značajnije poskupljenje struje, a u CBCG smatraju da neće doći do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, koje će od januara umjesto oslobađanja poreza na dodatu vrijednost biti oporezovane manjom stopom od sedam odsto.

Analize CBCG ukazuju da je realno očekivati nastavak tendencije rasta štednje i kamata, ali po nešto umjerenijim stopama. Od devet banaka koje su odgovorile na pitanja u vezi sa inflatornim očekivanjima u narednoj godini, postavljena u anketi CBCG, samo jedna je najavila zadržavanje ovogodišnjih, dok ostale očekuju pad.

»Realno je da se i ove godine nastavi blago opadanje prosječnih ponderisanih kamatnih stopa, za jedan do dva procentna poena«, očekuje Krgović uz ocjenu da bi to bilo značajno za životni standard građana i finansiranje privrede.

On smatra da je u monetarno-finansijskoj sferi ove godine potrebno održati postignutu stopu inflacije i visoke stope rasta štednje, depozita i odobrenih kredita i nada se da će biti završena privatizacija u bankarskom sektoru.

U oblasti fiskalne politike, kako je dodao, neophodno je dalje postepeno snižavanje budžetskog deficita, kao i ulaganje dodatnih napora na smanjenju javne potrošnje i broja regulatornih tijela.

»Izuzetno je važno da ostvarimo visok priliv stranih investicija, iako je možda nerealno da ponovimo prošlogodišnji zbog nekoliko velikih privatizacija, Telekoma, Kombinata aluminijuma i Podgoričke banke«, kazao je Krgović. »Da bi se oporavila industrijska proizvodnja i da bi se podigao stepen konkurentnosti domaće privrede, neophodno je ubrzati privatizaciju i restrukturiranje velikih preduzeća«.

Prema njegovim riječima, nakon tri izuzetno uspješne godine, prošlogodišnji rezultati u bankarskom sektoru su bili još bolji, između ostalog, i zbog rekordnog rasta depozita i bilansne sume, većeg interesovanja za privatizaciju, dokapitalizaciju i promjene vlasničke strukture, popravljanja ročne i sektorske strukture izvora i plasmana, jačanje sigurnosti boljim i obuhvatnijim upravljanjem rizicima, ali i širenja finansijskog posredovanja preko ulaska novih banaka i institucija.

»Ekos i Jugobanka Podgorica su i dalje u postupku likvidacije, odnosno stečaja, koji neprimjereno dugo traju usljed neefikasnosti sudskog sistema. Pljevaljska banka je u postupku privatizacije, što se uskoro očekuje i za Nikšićku, a Hipotekarna, nažalost, još pod širokim spektrom mjera CBCG izrečenih zbog popravljanja njenog stanja«, podsjetio je Krgović.

On je kazao da Hipotekarna banka mora da ispuni te mjere, jer je u poslovanju kršila zakonske odredbe i bila u teškoj finansijskoj situaciji i za vrijeme nove uprave, odnosno u posljednjih sedam mjeseci prošle godine.