---

Centralna banka je 2021. godine započela istraživanje o uticaju klimatskih i ekoloških rizika na kreditne institucije. Upitnik je sadržao 15 pitanja, tematski podijeljenih u dvije grupe: I Politike i procedure i II Finansiranje održivosti.

Istraživanje je pokazalo da banke smatraju da bankarski sektor ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, ali i da će dešavanja uzrokovana ovim promjenama imati uticaj na bankarski sektor u Crnoj Gori, na agregatnom nivou. Više banaka je smatralo da će taj uticaj biti značajan, dok nijedna banka nije smatrala da ova dešavanja neće uticati na njihovo poslovanje. I pored toga, većina banaka nije procijenila svoju izloženost klimatskim promjenama. Tačnije, samo dvije banke su u ovom periodu uradile procjenu, pri čemu je jedna banka imala Okvir za upravljanje ekološkim i socijalnim rizicima, dok je kod tri banke ovaj proces bio u toku. Kao razloge zbog kojih nijesu izvršene procjene, banke su navele neizvjesnost i nedostatak podataka, kao i rezultate preliminarnih procjena koji su ukazali da nema veće izloženosti banke. Tri banke su u okviru svoje poslovne strategije imale i strategiju vezanu za klimatske promjene, dok je kod dvije banke priprema ove strategije bila u toku. 

Matične banke dviju banaka koje posluju u Crnoj Gori izjavile su da su potpisnice Principa odgovornog bankarstva, dok je kod jedne banke ovaj proces bio u toku. Dvije banke primjenjivale su principe upravljanja ekološkim i socijalnim rizicima pri ulaganjima, dok su još dvije banke radile na usvajanju i primjeni ovih principa.

Dvije banke su analizirale i procjenjivale izloženost svojih portfolija klimatskim rizicima, dok je kod tri banke ovaj proces bio u toku. Jedna banka je ove procjene sprovodila u okviru priprema za sprovođenje stres testova (test otpornosti na klimatske rizike ili scenario analizu) koji uključuju klimatske rizike. Kao sektor sa najvišim fizičkim/tranzicionim rizikom od klimatskih promjena, banke su izdvojile energetiku, a zatim poljoprivredu, saobraćaj i turizam. Ulogu bankarskog sektora u procesu tranzicije ka ekonomiji sa nižim emisijama ugljenika banke su vidjele u povoljnom finansiranju projekata zelene i održive ekonomije. Sve banke su vidjele mogućnosti za razvoj kroz ponudu zelenih finansijskih proizvoda i usluga. Mogućnosti su vidjele u finansiranju projekata obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, u kreditiranju čistih tehnologija, poljoprivredne proizvodnje. Većina banaka nije imala u svojoj ponudi neki zeleni proizvod. Banke koje su imale ovaj proizvod su navele da su to krediti za poboljšanje energetske efikasnosti. Više je bilo banaka koje u postupku dodjele kredita nijesu uzimale u obzir klimatske rizike, ali pojedine banke su pripremale potrebne procedure i politike ili su imale već utvrđeno koje projekte ne finansiraju zbog uticaja na životnu sredinu.

Naredno istraživanje sprovedeno je 2023. godine. Upitnik je sadržao 25 pitanja, tematski podijeljena u dvije grupe: I Politike i procedure i II Finansiranje održivosti. 

Analiza rezultata ovog istraživanja pokazala je napredak i snažnu posvećenost banaka uključivanju klimatskih i ekoloških faktora u njihove poslovne strategije. Većina banaka je u svojim strategijama prepoznala potrebu za upravljanjem klimatskim i ekološkim rizicima, pratile su evropske preporuke i prakse u ovoj oblasti i imale organizacionu jedinicu ili osobu zaduženu za praćenje klimatskih i ekoloških rizika.

Šest, od jedanaest, banaka nudile su proizvode koji promovišu zeleno finansiranje, pri čemu su sve bile usmjerene na povećanje energetske efikasnosti domaćinstava. Dvije banke su prilikom odobravanja kredita sprovodile procjenu klijenata u vezi sa klimatskim i ekološkim rizicima putem upitnika, četiri banke su uzimale u obzir klimatske i ekološke rizike prilikom kreditiranja. Jedna banka je ulagala u zelene obveznice.

Četiri banke su analizirale i procjenjivale izloženost svojih portfolija klimatskim i ekološkim rizicima. U okviru procjene rizika, definisale su ograničenja izloženosti za industrijske grane koje utiču ili su pod uticajem klimatskih i ekoloških promjena (ESG liste isključenja). Takođe, četiri banke su uključivale procjenu klimatskih i ekoloških rizika kada procjenjuju velike izloženosti prema jednom ili grupi povezanih klijenata.

Kao sektore najviše pogođene klimatskim i ekološkim rizicima, pet banaka su identifikovale Snabdijevanje i proizvodnju energije, tri banke Poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo, tri banke Građevinarstvo, dvije banke Rudarstvo i vađenje sirovina.

Šest banaka su ocijenile izloženost klimatskim i ekološkim rizicima kao nisku, a pet banaka kao srednju. Sedam banaka su identifikovale najvišu izloženost u korporativnom sektoru, sektor domaćinstva ima srednju izloženost, a ulaganja u zelene obveznice su ocijenile kao najmanje rizične.

Jedna banka je procenjivala izloženost glavnim fizičkim rizicima (poplave, požari, zemljotresi itd). Međutim, nijedna banka nije koristila geografsko mapiranje kolaterala niti je primjenjivala model bodovanja fizičkih rizika na novi i postojeći kolateral, i nijesu koristile analize ranjivosti ili stres testiranje u procjeni izloženosti klimatskim i ekološkim rizicima.

Istraživanje iz 2024. godine prošireno je na način da su pored pitanja vezanih na klimatske promjene uključena i ona koja se odnose na ostale komponente ESG principa. Upitnik je podijeljen na šest tematskih oblasti: I Strategija i upravljanje, II Politike i procedure, III Organizaciona struktura i kapacitet, IV Izvještavanje i objavljivanje, V Finansiranje održivosti i VI Zelene klasifikacije – pitanja vezana sa taksonomijom.

Analiza rezultata ovog istraživanja pokazala je da četiri banke imaju razvijenu ESG strategiju ili Strategiju održivosti od kojih dvije banke u strategiju integrišu pitanja rodne ravnopravnosti, a šest banaka ESG pitanja i rizike (uključujući klimatske rizike) integrišu u Strategiju za upravljanje rizicima. 

Šest banaka procjenjuje/uzima u obzir ESG faktore (ekološke, društvene i korporativne) prilikom donošenja odluka o investicijama/kreditiranju. Pri donošenju odluke, šest banaka smatra ekološka pitanja najvažnijim ESG pitanjem, uključujući rizike vezane za klimatske promjene, dok četiri banke korporativno upravljanje smatraju najvažnijim ESG pitanjem, a za jednu banku su to društvena pitanja. 

Šest banaka ispituju klijente u vezi sa klimatskim i ekološkim rizicima i ostalim ESG faktorima kroz namjenski upitnik za procjenu rizika druge ugovorne strane, što je napredak u odnosu na rezultate prethodnog istraživanja koji su pokazali da upitnike pripremaju dvije banke. Istovremeno, posljednje istraživanje je pokazalo da samo jedna banka koristi nefinansijske izvještaje klijenata pravnih lica kako bi dobila relevantne ESG informacije.

Nijedna banka prilikom odobravanja kredita pravnim licima, kao jedan od kriterijuma, nije zahtijevala posjedovanje Sertifikata energetskih performansi (Energy Performance Certificate-EPC) projekata, ali je sedam banaka planiralo da sprovede ovu aktivnost u budućnosti.

Svega dvije banke su odobravale podsticaje preduzećima koja usvajaju održive i društveno odgovorne prakse.

Kako je pokazalo i prethodno istraživanje, većina banaka ima organizacionu jedinicu ili odgovorno lice koje je zaduženo za praćenje klimatskih i ekoloških rizika, kao i organizacionu jedinicu ili odgovorno lice koje je zaduženo za implementacije ESG politika i procedura.

Šest banaka nema u ponudi finansijske proizvode u oblasti održivog finansiranja, jedna banka nudi ekološke kredite za mikro, mala i srednja preduzeća. Dvije banke ekološke kreditne kartice, jedna banka finansira zelene zgrade, dok pet banaka finansira obnovljive izvore energije. 

Samo jedna banka procjenjuje svoju izloženost glavnim kategorijama fizičkih rizika (poplave, požari, trusna područja i sl.) kako bi procijenila potencijalni efekat na svoj portfolio, kroz uticaj na ispravke vrijednosti, dok ostale banke planiraju da sprovedu ovu procjenu. Pored toga, dvije banke (porast u odnosu na prethodno istraživanje) vrše geografsko mapiranje kolaterala i primjenju model bodovanja za fizičke rizike za nove i postojeće kolaterale, dok pet banaka planira da sprovodi geografsko mapiranje kolaterala u narednom periodu.

Dvije banke u procjeni izloženosti klimatskim i ekološkim rizicima koriste analize osjetljivosti, vježbe simulacije, vježbe poput stresnog testiranja.

Kada je u pitanju ulaganje u zelene obveznice situacija je nepromijenja od prvog istraživanja tako da i dalje jedna banka investira u ove obveznice.

U proteklom trogodišnjem periodu tri banke su odobrile kredit pravnom licu ili investirali u pravno lice koje je smanjilo potrošnju materijala po jedinici proizvoda, dvije banke u pravno licekoje je smanjilo zagađenje tla, vode i vazduha ili smanjilo buku, jedna banka u pravno lice koje je zamijenilo dio inputa proizvodnje sa novim-više održim, tri banke u pravno lice koje je zamijenilo dio fosilne energije obnovljivom, dok su dvije banke odobrile kredit pravnom licu ili investirali u pravno lice koje je povećalo reciklažu otpada, voda ili materijala u upotrebi ili prodaji.

Od ukupno jedanaest banaka, dvije banke nijesu upoznate sa EU taksonomijom za klasifikaciju ekonomskih aktivnosti kao zelenih ili održivih, dok tri banke, koje su dio bankarske grupe sa sjedištem u EU, izvještavaju svoje matične banke o zahtjevima vezanim za EU taksonomiju.