---

Predugovorno informisanje

Prije potpisivanja ugovora o kreditu, kreditori su dužni da potrošačima dostave standardizovane informativne obrasce. Ovi obrasci omogućavaju potrošačima da na jednostavan način uporede ponude različitih kreditora (banka, mikrokreditna finansijska institucija ili lizing društvo) i donesu informisanu odluku.

Šta je PK obrazac?

PK obrazac je standardizovani dokument koji sadrži ključne informacije o potrošačkom kreditu.

Šta je PSK obrazac?

PSK obrazac je namijenjen informisanju potrošača o stambenom kreditu. Pod stambenim kreditom se podrazumijeva:

• kredit obezbijeđen hipotekom ili drugim sličnim sredstvom obezbjeđenja na stambenom objektu ili drugoj nepokretnosti;
• kredit čiji je cilj sticanje ili zadržavanje prava nad zemljištem ili objektom (izgradnja ili kupovina).

Šta ovi obrasci sadrže?

Oba obrasca pružaju jasan pregled najvažnijih informacija o kreditu, kao što su:

• glavne karakteristike: iznos kredita, trajanje i namjena;
• ukupni troškovi: nominalna i efektivna kamatna stopa (NKS i EKS) i svi drugi troškovi koji su uslov za odobravanje kredita;
• pravni aspekti: pravo na odustanak, uslovi prijevremene otplate i posljedice u slučaju neizmirenja obaveza.

Koja je svrha predugovornog informisanja?

Osnovni cilj PK i PSK obrazaca je da pruže potrošaču jasne i transparentne informacije o karakteristikama kreditnog proizvoda, ukupnim troškovima kredita, kao i o pripadajućim pravima. Na taj način, potrošač može jednostavno uporediti ponude više kreditora i odabrati onu koja najbolje odgovara njegovim potrebama i finansijskim mogućnostima.

Izgled i sadržaj standardizovanog PK / PSK obrasca nalazi se na linku.

Pravo na informaciju o iznosu efektivne kamatne stope - EKS

Šta predstavlja efektivna kamatna stopa (EKS)

EKS prikazuje stvaran, ukupni trošak kredita za potrošača. Za razliku od nominalne kamatne stope, EKS se iskazuje kao godišnji procenat ukupnog iznosa kredita i omogućava potrošačima da lakše uporede ponude različitih kreditora.

Koji troškovi su uključeni u obračun EKS?

U obračun EKS ulaze troškovi koje potrošač snosi u vezi sa ugovorom o kreditu, a koji su poznati kreditoru, uključujući:

• kamate i naknade;
• poreze i druge prateće troškove;
• troškove procjene vrijednosti nepokretnosti (kod kredita obezbjeđenih nepokretnošću);
• troškove dodatnih usluga, poput premija osiguranja, ukoliko su te usluge uslov za dobijanje kredita pod određenim uslovima.

Troškovi notara nisu uključeni u obračun EKS.

Kada je kreditor dužan da informiše potrošača o iznosu EKS?

Kreditor ima obavezu da potrošaču pruži informaciju o tačnom iznosu EKS prije zaključivanja ugovora o kreditu. Ova informacija je ključna za transparentnost i donošenje informisane odluke o zaduživanju.

Na koji način se vrši obračun EKS?

Svi kreditori su obavezni da obračunavaju EKS koristeći jedinstvenu (uniformnu) metodologiju koju propisuje Centralna banka. Na taj način obezbjeđuje se da se troškovi kredita obračunavaju na isti način kod svih kreditora, što potrošačima omogućava lakše upoređivanje ponuda kreditora i doprinosi sprečavanju donošenja neinformisanih odluka. Podatak o EKS je jedan od bitnih elemenata ugovora o kreditu.

Najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite

Postoji li ograničenje visine efektivne kamatne stope na potrošačke kredite?

Zakonom je propisano da najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa ne može prelaziti dvostruki iznos prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na stanje svih potrošačkih kredita evidentiranih u Kreditnom registru centralne banke za dati kvartal.

Najvišu dozvoljenu efektivnu kamatnu stopu Centralna banka utvrđuje na kraju svakog kvartala i objavljuje je na svojoj internet stranici.

Primjer: Ako je prosječna ponderisana efektivna kamtna stopa na stanje svih potrošačkih kredita evidentiranih u Kreditnom registaru 7,23%, najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite ne može biti veća od 14,46%.

Gdje se mogu pronaći podaci o trenutnim limitima efektivne kamatne stope?

Informacije o prosječnoj ponderisanoj i najvišoj dozvoljenoj efektivnoj kamatnoj stopi, potrošači mogu pronaći na sljedećem linku.

Zabrana naknade za obradu stambenih kredita

Šta podrazumijeva zabrana naplate naknade?

Kreditorima je zakonom zabranjeno da potrošačima naplaćuju naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, kao i bilo kakve troškove povezane sa odobravanjem stambenog kredita.

Na koje kredite se odnosi ova zabrana?

Zabrana se primjenjuje na stambene kredite (kredit obezbijeđen hipotekom ili drugim sličnim sredstvom obezbjeđenja na stambenom objektu ili drugoj nepokretnosti, kao i kredit čiji je cilj sticanje ili zadržavanje prava nad zemljištem ili objektom - izgradnja ili kupovina).

Kakav je značaj ove promjene za potrošače?

Ovom zakonskom odredbom se smanjuju početni troškovi prilikom odobravanja stambenog kredita. Potrošači više ne moraju izdvajati sredstva za samu administraciju stambenog kredita u trenutku njegovog odobravanja.

Pravo na odustanak - jednostran raskid ugovora o potrošačkom kreditu bez pravnih posljedica

Ima li potrošač pravo da odustane od zaključenog ugovora o kreditu?

Potrošač ima pravo da jednostrano raskine ugovor o potrošačkom kreditu, bez navođenja razloga, u roku od 14 dana od dana njegovog zaključivanja. Ovakvo odustajanje ne povlači nikakve pravne posljedice po potrošača.

Koje su obaveze potrošača u slučaju raskida ugovora?

Ukoliko se odluči na jednostrani raskid u zakonskom roku, potrošač je dužan da:

• obavijesti kreditora o namjeri raskida prije isteka roka od 14 dana (u skladu sa procedurom navedenom u ugovoru);
• vrati glavnicu i pripadajuću kamatu kreditoru najkasnije u roku od 30 dana od dana slanja obavještenja o raskidu.

Može li kreditor naplatiti naknadu za raskid ugovora u roku od 14 dana?

Kreditor nema pravo na bilo kakvu posebnu naknadu zbog raskida ugovora u ovom roku. Jedini troškovi koje potrošač može snositi su stvarni troškovi koje je kreditor imao prema trećim licima, kao što su troškovi ovjere ugovora i prateće dokumentacije kod nadležnih organa.

Pravo na prijevremenu otplatu potrošačkog kredita

Da li potrošač može otplatiti kredit prije isteka ugovorenog roka?

Potrošač ima pravo da u bilo kojem trenutku, djelimično ili u potpunosti, ispuni svoje obaveze iz ugovora o kreditu. U tom slučaju, ostvaruje pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, koje uključuje preostale kamate i druge troškove koji bi nastali do kraja ugovorenog roka otplate.

U slučaju prijevremene otplate kredita, potrošač je dužan da se prethodno obrati kreditoru podnošenjem zahtjeva za prijevremenu otplatu, kao i da od kreditora zatraži potvrdu ili analitičku karticu iz koje je vidljivo da nema preostalih dugovanja. Ukoliko klijent ne podnese zahtjev za prijevremenu otplatu, kreditor može nastaviti da obračunava kamatu do konačnog dospijeća obaveze.

Kada kreditor ima pravo da naplati naknadu za prijevremenu otplatu?

Kreditor može zahtijevati pravednu i objektivnu naknadu opravdanih troškova ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

• otplata se vrši u periodu za koji je ugovorena fiksna kamatna stopa;
• iznos prijevremene otplate u periodu od 12 mjeseci prelazi 10.000 eura.

Koliko iznosi maksimalna naknada za prijevremenu otplatu?

Zakon štiti prava potrošača ograničavanjem visine ove naknade. Ona ne može biti veća od 1% ili 0,5% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje (zavisno od preostalog perioda trajanja ugovora).

U kojim slučajevima kreditor nema pravo na naknadu?

Kreditor ne može naplatiti naknadu za prijevremenu otplatu u sljedećim situacijama:

• kada se radi o prijevremenoj otplati stambenog kredita;
• kada se otplata vrši putem ugovora o osiguranju koji služi kao sredstvo obezbjeđenja kredita;
• kada se radi o dozvoljenom prekoračenju po računu;
• kada se otplata vrši u periodu u kojem nije ugovorena fiksna kamatna stopa.

Primjeri za prijevremenu otplatu iznosa od 10.000 eura i više:

1. Ukoliko potrošač prijevremeno jednokratno otplaćuje dio glavnice u iznosu od 10.000 eura, kreditor ne ostvaruje pravo na naknadu.
2. Ukoliko potrošač prijevremeno jednokratno otplaćuje iznos glavnice od 10.001 eura, kreditor ima pravo na naknadu.

Primjeri za prijevremenu otplatu iznosa od 11.000 eura - osnovica za obračun naknade:

1. Ukoliko potrošač prijevremeno jednokratno otplaćuje iznos glavnice od 11.000 eura - kreditor ostvaruje pravo na naknadu, a osnovica za obračun naknade je 11.000 eura;
2. Ukoliko potrošač prijevremeno djelimično otplaćuje iznos glavnice od 6.000 eur, posle tri mjeseca iznos od 3.990 eura, a posle tri mjeseca od učinjene druge djelimične otplate, otplati još 1.010 eura – kreditor ostvaruje pravo na naknadu, a osnovica za obračun naknade je 1.010 eura;
3. Ukoliko potrošač prijevremeno djelimično otplaćuje iznos glavnice od 9.900 eura, posle mjesec dana otplati još 1.100 eura - kreditor ostvaruje pravo na naknadu, a osnovica za obračun naknade je 1.100 eura.

Dakle, ukoliko dinamiku prijevremenih djelimičnih otplata potrošač uredi na način da iznos poslednje prijevremene otplate, koja u zbiru sa prethodnim uplatama u periodu od 12 mjeseci prelazi granični iznos od 10.000 eura, bude u manjem iznosu, osnovica za obračun naknade će biti taj manji iznos. Samim tim, i naknada koju je potrošač dužan da plati biće niža.

Pravo na informisanje kod ugovora sa promjenljivom kamatnom stopom

Koje su obaveze kreditora prije zaključivanja ugovora sa promjenljivom kamatnom stopom?

Prije nego što potrošač zaključi ugovor sa promjenljivom kamatnom stopom, kreditor je narošito dužan da mu jasno i nedvosmisleno:

• objasni koji se parametar koristi i kako on utiče na visinu rate;
• navede periode u kojima se razmatra promjena kamate (npr. svaka tri ili šest mjeseci);
• upozori na sve rizike koje sobom nosi promjenljiva kamatna stopa (mogućnost rasta mjesečne rate).

Da li kamata može rasti više od tržišnog parametra?

Promjena kamatne stope u jednom referentnom periodu ne može biti veća, odnosno kod smanjenja manja, od promjene ugovorenog parametra izraženog u procentnim poenima.

Kada je kreditor dužan da obavijesti potrošača o promjeni kamatne stope?

U slučajevima ugovorene promjenljive kamatne stope, kreditor je obavezan da obavijesti potrošača o svakoj promjeni najmanje 15 dana prije početka njene primjene. Obavještenje se dostavlja lično, na papiru ili drugom ugovorenom trajnom mediju.

Koje informacije mora da sadrži obavještenje o promjeni? 

Obavještenje o izmjeni kamatne stope mora biti detaljno i uključivati:

• objašnjenje kretanja parametara (npr. referentne stope) koji su uzrokovali promjenu;
• novi plan otplate sa jasno navedenim brojem i iznosom preostalih anuiteta;
• pojedinosti o eventualnim izmjenama u broju ili učestalosti anuiteta.

Koje su posljedice neblagovremenog obavještavanja potrošača?

Ukoliko kreditor ne dostavi obavještenje u propisanom roku ili na ugovoreni način, dužan je da odloži primjenu nove kamatne stope do narednog obračunskog perioda. Ovo pravilo se primjenjuje isključivo u slučajevima kada se kamatna stopa povećava.

Slučajevi u kojima su dozvoljena odstupanja od pravila o obavještavanju:

• Referentne stope: Ako je promjena vezana za zvanično objavljenu referentnu stopu, ugovorom se može predvidjeti periodično obavještavanje potrošača.
• Tržišne aukcije: Kada se kamatna stopa određuje putem aukcije na tržištu kapitala, kreditor je dužan da prije aukcije informiše potrošača o postupku i potencijalnom uticaju na kamatnu stopu.

Praksa vezanja i praksa objedinjavanja usluga

Da li kreditor može usloviti odobravanje kredita kupovinom drugog proizvoda?

U pravilu, praksa vezanja usluga je zabranjena. To znači da kreditor ne smije uslovljavati odobravanje kredita kupovinom nekog drugog proizvoda ili usluge koja nije direktno povezana sa obezbjeđenjem kredita.

S druge strane, kreditor može nuditi prakse objedinjavanja, gdje se kredit nudi u paketu sa drugim proizvodima ili uslugama, ali one nisu striktan uslov za dobijanje samog kredita, odnosno nisu uslovako je ugovor o kreditu potrošaču takođe dostupan zasebno.

Koji su izuzeci od zabrane vezanja usluga?

Zakon o potrošačkim kreditima dozvoljava kreditoru da od potrošača zahtijeva određene dodatne usluge, ali isključivo u svrhu obezbjeđenja otplate kredita. To su:

• polisa osiguranja: kreditor može tražiti polisu osiguranja (npr. osiguranje nepokretnosti ili života). Važno je znati da kreditor mora prihvatiti polisu bilo koje osiguravajuće kuće, pod uslovom da ona pruža isti nivo zaštite kao i polisa koju banka nudi ili uobičajeno prihvata;
• namjenski štedni ulog: može se zahtijevati da potrošač (ili član njegove uže porodice) otvori štedni račun čija je isključiva svrha prikupljanje sredstava za otplatu ili dodatno obezbjeđenje kredita;
• životno ili penzijsko osiguranje: može se zahtijevati polisa koja služi kao dodatna garancija da će kredit biti otplaćen, naročito u slučaju nepredviđenih okolnosti.

Da li potrošač ima pravo izbora osiguravajućeg društva?

Potrošač nije u obavezi da koristi osiguravajuće društvo koje mu kreditor preporuči. Ukoliko potrošač pronađe povoljniju polisu koja nudi isti nivo pokrića, kreditor je zakonski dužan da takvu polisu prihvati.

Poteškoće u plaćanju i rješavanje dospjelih obaveza

Koje su obaveze kreditora kod potrošača koji imaju probleme sa otplatom?

Kreditor je zakonski obavezan da prati otplatu i rano prepozna potrošače koji bi mogli imati poteškoće u plaćanju.

Odlukom o minimalnim mjerama za dospjele nenaplaćene obaveze i dobrovoljno namirenje, propisan je minimum mjera koje je kreditor dužan da preduzme prije pokretanja izvršnog postupka, kao i u svrhu olakšanja otplate duga potrošaču i drugim učesnicima ugovora o kreditu, ako po okončanju izvršnog postupka dug nije izmiren u cjelosti.

Kreditori su obavezni da:

• kontinuirano prate kreditnu sposobnost klijenata,
• pravovremeno prepoznaju rane znakove poteškoća,
• stupe u kontakt sa potrošačem i
• ukoliko su ispunjeni propisani kriterijumi - ponude adekvatne mjere olakšanja otplate.

Da li se potrošaču mogu naplatiti dodatni troškovi zbog kašnjenja?

Potrošaču koji je u dokazanim poteškoćama, kreditor ne smije naplaćivati dodatne naknade proizašle iz neispunjavanja obaveza, pri čemu se zakonska zatezna kamata ne smatra dodatnom naknadom.

Šta se dešava ako dug ostane neizmiren i nakon prodaje imovine?

Ukoliko se sprovede izvršni postupak i dug ne bude u potpunosti izmiren, kreditor je i tada dužan da nastavi sa preduzimanjem razumnih i opravdanih mjera u svrhu olakšanja otplate duga potrošaču i drugim učesnicima ugovora o kreditu (npr. jemcima).