---

02/03/2023

Ljekovi za krizu su uvijek isti

Link

Jedini ispravan odgovor za obuzdavanje budžetskog deficita je snažna fiskalna konsolidacija, uz prateće strukturne reforme. Takođe, treba razmotriti jačanje fiskalne stabilnosti ulaskom Crne Gore u aranžman sa MMF-om i izbjeći praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost.

Djelovanje CBCG, kao i većine drugih centralnih banaka, u prethodne tri godine značajno je bilo pod uticajem pandemije COVID-19, a zatim i rata u Ukrajini. Odluke su donošene u neizvjesnom okruženju i u uslovima rastućih rizika, izazvanih prvenstveno eksternim šokovima koji su se prelili na domaće tržište.

„Tokom pandemije Centralna banka Crne Gore implementirala je 12 paketa mjera, što nas je izdvojilo kao centralnu banku sa najobuhvatnijim setom antikriznih mjera u regionu i Evropi, kaže Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore.

Mjere su bile usmjerene na očuvanje likvidne pozicije privrede i građana, kao i kreditnog potencijala banaka, i dale su efekat. Ostvaren je balans podrške ekonomiji i stanovništvu i očuvanja zdravlja banaka i, posljedično, finansijske stabilnosti. Uspješnost preduzetih mjera potvrdili su, između ostalih, MMF i Evropska komisija.

Nažalost, globalna makroekonomska situacija i dalje je veoma kompleksna i izazovna, kaže guverner. „Karakterišu je izražena geopolitička neizvjesnost, suženi lanci snabdijevanja, visoka i rastuća inflacija i strožiji finansijski uslovi, usljed čega su ekonomski izgledi pogoršani, a kapaciteti država, privrede i domaćinstava za servisiranje dugova ograničeni. U takvim okolnostima, raste vjerovatnoća materijalizacije rizika i njihovog negativnog uticaja na finansijsku stabilnost“.

Kako se do sada Crna Gora nosila sa ovim disrupcijama i očekivanim neravnotežama u fiskalnoj politici i eksternoj zaduženosti zemlje?

Iako javni dug Crne Gore, izražen u procentima BDP-a, ima opadajući trend u 2022. godini, zabrinjava njegov visok nivo. Obuzdavanje budžetskog deficita i otplata javnog duga, posebno u pogoršanim uslovima finansiranja na međunarodnom tržištu, najveći su izazovi u fiskalnoj sferi.

Jedini ispravan odgovor je snažna fiskalna konsolidacija, uz prateće strukturne reforme. Budžet za ovu godinu predviđa dodatni rast rashoda po osnovu socijalnih davanja, penzija i zarada, što će uticati na rast deficita u odnosu na 2022, i pored očekivanog rasta prihoda od preko 200 miliona eura (prije svega zbog projektovanog rasta prihoda po osnovu PDV-a). Potrebno je kreirati nove mjere za povećanje budžetskih prihoda, bez tereta po ekonomiju i bez populizma, kako bi se nadomjestili negativni efekti ranije usvojenih mjera koje su redukovale prihodnu, a povećale rashodnu stranu budžeta (posebno socijalna davanja, bez prethodnog utvrđivanja realnih socijalnih potreba). Na taj način bi se doprinijelo optimizaciji fiskalnog prostora i postepenom smanjivanju javnog duga. Smatram i da treba razmotriti jačanje fiskalne stabilnosti ulaskom Crne Gore u aranžman sa MMF-om i izbjeći praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost.

Kako su se ove okolnosti odrazile na stabilnost bankarskog i finansijskog sistema?

Uprkos pomenutim izazovima, bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan, visoko likvidan i dobro kapitalizovan i predstavlja najzdraviji dio domaće ekonomije. Preliminarni podaci za 2022. pokazuju da je ostvaren godišnji rast svih ključnih bilansnih pozicija, i to aktive za 20,2%, kapitala 12,3%, depozita 24,3% i kredita 9%.

Bankarski sektor je pružio podršku privredi i stanovništvu i dodatno osnažio stabilnost finansijskog sistema. Pravovremeno I adekvatno djelovanje CBCG, u saradnji sa poslovnim bankama, ublažilo je negativni uticaj neizvjesnosti zbog pandemije i ostalih eksternih šokova i spriječilo materijalizaciju rizika u poslovanju banaka.

Da li je vrijeme za čvršću superviziju banaka i bolje praćenje rasta učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima?

Rad supervizije CBCG je zasnovan na principu rizika, što znači da se prioriteti u radu postavljaju u skladu sa rizičnošću pojedinih oblasti poslovanja banaka. Kreditni rizik ostaje dominantan rizik i kao takav u fokusu rada supervizije. U skladu sa tim, supervizija se u kontinuitetu bavi nekvalitetnim kreditima, preduzimajući adekvatne i blagovremene mjere na nivou pojedinih banaka, kao i sistema u cjelini. Kvalitet upravljanja nekvalitetnim kreditima je,u odnosu na raniji period, kad je njihovo učešće u ukupnim kreditima dostizalo čak 25% na nivou sistema, značajno unaprijeđen, što je i rezultiralo relativno niskim nivoom nekvalitetnih kredita na kraju 2022, uprkos ukidanju privremenih mjera vezanih za pandemiju COVID-19. Naime, na kraju 2022, udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 5,72% i na nižem je nivou u odnosu na kraj 2021, kada je iznosio 6,17%. Podsjećam da se od 1. Januara 2022. primjenjuje novi regulatorni okvir, koji podrazumijeva i strožiju definiciju nekvalitetnih kredita. Pored navedenog, krediti koji kasne preko 90 dana na kraju 2022. predstavljali su 2,61% ukupnih kredita i na značajno su nižem nivou u odnosu na nivo ukupnih nekvalitetnih kredita, što ukazuje da neredovnost u otplati nije dominantan razlog klasifikacije kredita u kategoriju nekvalitetnih, već kvalitet finansijskih informacija zajmoprimalaca.

CBCG daje doprinos ograničavanju prekomjernog rasta NPL-a kontinuiranim povećanjem regulatornih očekivanja, kroz usaglašavanje domaćeg regulatornog okvira sa evropskim zakonodavstvom i najboljim bankarskim praksama. U cilju zaštite klijenata od rastućeg EURIBOR-a, banke su, na inicijativu CBCG, pripremile programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, koji su uključivali informisanje klijenata o nastalim događajima i eventualnim posljedicama, kao i mogućnost aneksiranja postojećih ugovora i prelaska na fiksnu kamatnu stopu. Ovi programi su rezultirali smanjenjem učešća kredita sa varijabilnom kamatnom stopom u ukupnim kreditima na nivou sistema.

Da li očekujete rast kamatnih stopa u zemlji?

Rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, kao posljedica visoke inflacije i rasta EURIBOR-a, preliva se, naravno, i na domaću ekonomiju. Imajući ovo u vidu, očekujem blagi i umjereni rast kamatnih stopa u narednom periodu. Ovo bi u određenoj mjeri moglo uticati na tražnju privrede i stanovništva za kreditima. Takođe, globalna ekonomska situacija će uticati na percepciju rizika banaka. U svakom slučaju, banke imaju dovoljno sredstava raspoloživih za oporavak i rast ekonomije.

Koliko su snažne i duboke tehnološke promjene u bankarskom sektoru i kako vi gledate na ove promjene?

Tehnološka revolucija donosi snažne promjene u svakoj od industrija, a naročito u finansijskom sektoru. Banke su prinuđene da koriste modernu tehnologiju kako bi izdržale povećanu konkurenciju i odgovorile na rastuće zahtjeve klijenata. Rezultati nedavnog istraživanja koje je koordinirala CBCG pokazuju da trenutno 47% finansijskih institucija u Crnoj Gori radi na razvoju novog digitalnog, odnosno fintek proizvoda ili usluge. Kada su u pitanju korisnici digitalnih bankarskih i platnih usluga u Crnoj Gori, istraživanje ukazuje da svega 32,1% fizičkih lica, odnosno 45,3% kompanija u Crnoj Gori koristi onlajn bankarstvo, što upućuje na veliki neiskorišćeni potencijal korišćenja jeftinijih i bržih tehnologija. Istraživanje je pokazalo i da fizička lica koja jednom počnu da koriste digitalne usluge se, po pravilu, više ne vraćaju na stari način poslovanja, već usvajaju nove tehnologije.

U jednom intervjuu rekli ste da CBCG prepoznaje svoju ulogu u promovisanju saradnje fintek kompanija i banaka. Kakve potencijale Crna Gora ima za razvoj fintek rješenja?

CBCG je prepoznata kao liderska institucija za podršku finteku, od osnivanja fintek haba - regulatornog inovacijskog centra kao platforme za dijalog sa fintek sektorom, preko organizovanja međunarodnih fintek konferencija i hakatona, produbljivanja saradnje sa IT sektorom i akademskom zajednicom, do iniciranja izrade Nacionalne fintek strategije, koja je u toku, a kojoj je prethodilo istraživanje čiji su nalazi ukazali na veliki potencijal za razvoj finteka u Crnoj Gori. Istovremeno je uočeno je da ne postoji dovoljno fintek akceleratora i privatnih investititora, dok svega nekoliko obrazovnih institucija nudi specifične kvalifikacije ili kurseve u digitalnim finansijskim uslugama. Istraživanje je potvrdilo postojanje niza inicijativa, poreskih olakšica i mehanizama koji nijesu dovoljno uvezani da bi pomogli razvoju finteka na sistemski način. Stategija će tretirati upravo ova pitanja i ponuditi moguća rješenja za što kvalitetnije uvezivanje fintek ekosistema.

U regulatornom smislu, potrudili smo se da izjednačimo pravni okvir u oblasti platnog prometa sa onim u Evropskoj Uniji, tako da u oktobru ove godine počinje implementacija izmjena i dopuna Zakona o platnom prometu koji inkorporira PSD2 direktivu, čime se stvaraju i regulatorni uslovi za ubrzani razvoj finteka. Ova direktiva dopušta bankama da, na siguran i standardizovan način, uz odobrenje klijenta, sa autorizovanim fintek kompanijama podijele podatke koji će biti korišćeni za izradu novih finansijskih proizvoda, poput usluge iniciranja plaćanja ili usluga informiranja o računu. Iz komunikacije sa privatnim sektorom, u saznanju smo da je nekoliko crnogorskih kompanija radi ili su već osmislili rješenja koja će ponuditi domaćim bankama ili ih već aktivno nude na tržištima EU.

Ponovo ste predloženi na mjesto guvernera centralne banke. Šta bi za vas u narednom periodu bio najvažniji cilj koji biste željeli da ostvarite?

U veoma izazovnom vremenu koje je pred nama biće najvažnije očuvati finansijsku stabilnost i dodatno ojačati otpornost banaka na eksterne šokove. Istovremeno, moramo se baviti strukturnim izazovima, poput onih koje donose klimatske promjene, a koji će nesumnjivo uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost. Već pomenuti ciljevi vezani za razvoj fintek tržišta u Crnoj Gori biće i dalje u fokusu našeg djelovanja, uz intenziviranje aktivnosti na planu finansijske edukacije crnogorskih građana.

Ovakva situacija zahtijeva koordiniranu i zajedničku akciju vlada i centralnih banaka, posebno na planu obuzdavanja visoke inflacije i pružanja podrške privrednom rastu

CBCG sa pažnjom prati poslovanje banaka, kao i kretanja na domaćem i globalnom finansijskom tržištu, kako bi proaktivno reagovala u pravcu očuvanja finansijske stabilnosti, zaštite klijenata i umanjenja potencijalnog kreditnog rizika

PODRŠKA

Bankarski sektor je pružio podršku privredi i stanovništvu i dodatno osnažio stabilnost finansijskog sistema.

DIGITALIZACIJA

Što brže kreiramo masu obrazovanih i finansijski pismenih klijenata, to će i tehnološke promjene u finansijskom sektoru biti brže.

KAMATE

Očekujem blagi i umjereni rast kamatnih stopa u narednom periodu. Ovo bi u određenoj mjeri moglo uticati na tražnju privrede i stanovništva za kreditima.