---

22/07/2022

Intervju guvernera dr Radoja Žugića za časopis „Diplomacy&Commerce - In Focus: Crna Gora 2022“

POLITIKA RACIONALIZACIJE TROŠKOVA POSLOVANJA

Vjerujemo da ćemo uspjeti da ove godine ostvarimo dobit u planiranom iznosu, čime potvrđujemo kontinuitet našeg uspješnog i odgovornog poslovanja.

Razgovarali smo sa Radojem Žugićem, guvernerom Centrale banke Crne Gore, o diversifikaciji crnogorske ekonomije, usklađivanju sa politikama EU i saradnjom sa Narodnom bankom Srbije (NBS).

Izjavili ste da su, zbog krize prouzrokovane ratom u Ukrajini, zavisnost crnogorske ekonomije od uvoza i njena nedovoljna diverzifikovanost izvori potencijalnih rizika. Kako namjeravate da te vrste rizika spriječite?

Nakon što je jedna kriza dostigla vrhunac, svijet je zahvatila nova, još jača kriza izazvana ratom u Ukrajini, čije su posljedice nesagledive. Globalni lanci snabdijevanja su ugroženi i prijeti im dalje urušavanje. Rat je izazvao enormni rast cijena velikog broja proizvoda, pretežno hrane, energenata i građevinskog materijala. To je zauzvrat dovelo do najveće globalne inflacije od naftne krize iz 1970-ih.

Ovakva situacija se odrazila i na finansijska tržišta koja su zabilježila značajan pad gotovo svih hartija od vrijednosti. U ovakvim uslovima, nedovoljno diverzifikovana ekonomija, sa dominantnim učešćem uslužnih djelatnosti u kreiranju bruto domaćeg proizvoda, poput crnogorske, postaje još ranjivija. Kao posljedica ovakvog stanja, naša ekonomija je visoko uvozno zavisna i sa visokim deficitom tekućeg računa koji se pokriva suficitom u turizmu, doznakama iz inostranstva i visokim nivoom stranih direktnih investicija.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) je na ove ranjivosti i ranije ukazivala, prvenstveno kroz preporuke Vladi za ekonomsku politiku. Predlagali smo da se pristupi faznoj diverzifikaciji ekonomije prema granama u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti, poput prerađivačke industrije, energetike, poljoprivrede... Takođe, smatramo da potencijal za kreiranje održivijeg rasta postoji u IT sektoru, kao i u oblasti zelene ekonomije. 

Mišljenja sam da se ovom procesu mora pristupiti odmah i neodložno, jer je diverzifikacija ekonomije preduslov povećanja njene otpornosti na eksterne šokove bilo koje vrste, ali i preduslov njenog rasta i razvoja.

Strane direktne investicije su najviše stigle iz Rusije u Crnu Goru u iznosu od 82,58 miliona eura. Koliko će na Crnu Goru uticati rat na istoku Evrope, uzevši u obzir usaglašavanje sa politikom EU?

Rat u Ukrajini će svakako imati negativne konsekvence na Crnu Goru, kao i ostale zemlje regiona i EU. Nažalost, usljed visokog stepena neizvjesnosti vezane za buduća dešavanja, nijesu moguće precizne kvantifikacije ovog uticaja.

Negativne posljedice mogle bi se očekivati u vidu smanjenog priliva stranih direktnih investicija iz ovih zemalja, kao i smanjenog broja turista iz Rusije i Ukrajine. Podaci za prva četiri mjeseca ove godine, međutim, pokazuju da je ostvaren rast priliva stranih direktnih investicija iz ovih zemalja u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu učešće investicija iz Ruske Federacije čini 13,5%, a iz Ukrajine 1,7% u ukupnom prilivu SDI. Takođe je neizvjestan uticaj tekuće krize na priliv turista iz ovih zemalja. Zbog ratnih dešavanja u Ukrajini, veliki broj ruskih i ukrajinskih državljana došao je u Crnu Goru, planirajući da se ovdje zadrži duže, u odnosu na standardan turistički boravak.

Kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, uticaj je zanemarljiv. Naime, izvoz u Rusiju iznosio je svega 2,3 miliona eura, a uvoz 10,6 miliona eura u 2021. godini. Takođe, za sada nema negativnog uticaja na bankarski sistem.

Rekli ste da su sistemske slabosti bankarskog sistema riješene prije pandemije i da se približavate punoj harmonizaciji sa pravnim sistemom EU. Koji su dalji koraci na tom putu?

Antikrizne mjere koje je osmislila i implementirala CBCG su pozitivno ocijenjene od strane brojnih međunarodnih instutucija, poput Evropske komisije (EK), Evropske centralne banke (ECB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i drugih. Bankarski sektor je pokazao dobru otpornost prema šoku koji je prouzrokovala pandemija COVID–19 i ostao stabilan, što je rezultat dobrog stanja prije krize i pažljivo kreiranih i uspješno implementiranih mjera podrške. 

Istovremeno, posvećeni smo kontinuiranom usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira sa kriterijumima i standardima EU. U nedavnoj ocjeni Programa ekonomskih reformi Crne Gore za 2022. od strane Evropske komisije i ECB-a, konstatovan je napredak na planu usaglašavanja sa EU regulativom, čemu je posebno doprinijelo stupanje na snagu Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o sanaciji kreditnih institucija u januaru 2022. godine. U oblasti platnog prometa, očekuje se skoro donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, koji u potpunosti inkorporira PSD2 direktivu. Usvajanjem ovog zakona crnogorski regulatorni okvir o platnom prometu biće u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije iz ove oblasti.

Paralelno radimo na stalnom snaženju kapaciteta, posebno u segmentu supervizorske funkcije, kao i u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. 

Usljed dinamičnog razvoja tehnologije i nepredvidivih okolnosti, te stalnih izmjena poslovnog ambijenta, finansijski sektor se uvijek iznova susrijeće sa novim izazovima. Stoga se regulativa u ovoj oblasti često revidira i unapređuje u cilju njenog prilagođavanja novim okolnostima. CBCG u kontinuitetu prati ove izmjene i nastoji da ih, u najkraćem mogućem roku, inkorporira u domaći regulatorni okvir, a sve u cilju očuvanja finansijske, a time i makroekonomske stabilnosti Crne Gore.

SVE PLANIRANE STAVKE PRIHODA SE OSTVARUJU, ČAK I IZNAD PLANA

U okviru finansijskog plana za ovu godinu, očekujete dobit od 2,15 miliona eura, što je 780 hiljada više u odnosu na prošlu godinu. Na osnovu čega očekujete takav rast, uzevši u obzir krizu?

Planirana dobit u iznosu većem u odnosu na 2021. godinu rezultat je očekivanog većeg rasta prihoda u odnosu na rast rashoda tokom ove godine. Naime, finansijskim planom ze tekuću godinu projektovali smo rast prihoda od 7%, dok je očekivani rast rashoda 3%.

Ovakvo planiranje je bazirano na očekivanju da ćemo ove godine imati veće prihode od kamata na hartije od vrijednosti, kao rezultat promjene monetarne politike ECB-a, odnosno postepenog podizanja referentnih kamatnih stopa. Dalje, planirali smo povećanje prihoda od naknada za usluge platnog prometa za 17% u odnosu na plan za 2021, jer se, usljed očekivanog privrednog rasta i povratka prihoda od turizma na pretkrizni nivo, očekuje i povećani obim i broj platnih transakcija.

Da je očekivano povećanje prihoda utemeljeno na realnoj osnovi, potvrđuju podaci o ostvarenim prihodima za prvih pet mjeseci 2022. godine. Naime, sve planirane stavke prihoda se ostvaruju, čak i iznad plana.

Sa druge strane, CBCG u kontinuitetu sprovodi mjere interne ekonomije i politiku racionalizacije troškova poslovanja.

Imajući prethodno u vidu, vjerujemo da ćemo uspjeti da ove godine, uprkos nepovoljnom ambijentu uzrokovanom pandemijom i ratom u Ukrajini, ostvarimo dobit u planiranom iznosu, čime potvrđujemo kontinuitet našeg uspješnog i odgovornog poslovanja. 

U PRETHODNOM PERIODU, CBCG I NBS SU OSTVARIVALE USPJEŠNU TEHNIČKU SARADNJU

Kakvu saradnju imate sa Narodnom bankom Srbije?

Pred našim institucijama stoje slični zadaci, pa bi razmjena iskustava u vezi sa brojnim pitanjima, poput procesa integracija, usvajanja standarda bankarskog poslovanja i slično, bila od obostrane koristi. CBCG je apsolutno otvorena za sve inicijative koje vode snaženju finansijske stabilnosti u Crnoj Gori i regionu.

U prethodnom periodu, CBCG i NBS su ostvarivale uspješnu tehničku saradnju, kroz bilateralne posjete, razmjenu iskustava na svim nivoima i međusobnu podršku u okviru regionalnih inicijativa. Nažalost, usljed uticaja pandemije, bilateralna saradnja nije bila tako intenzivna tokom prethodne dvije godine.

Crna Gora i Srbija su zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj Uniji. Da li postoje mogućnosti za podršku u usaglašavanju sa evropskim politikama između Centralne banke Crne Gore i Narodne banke Srbije?

CBCG i NBS ostvaruju saradnju po ovom pitanju, i to u okviru regionalnog projekta koji je namijenjen centralnim bankama i bankarskim supervizorskim tijelima iz zemalja Zapadnog Balkana. Projekat kojim koordinira Savezna banka Njemačke, uz podršku ECB-a, usmjeren je na jačanje monetarne i finansijske stabilnosti u regionu i pripremu institucija korisnica za buduće članstvo u Evropskom sistemu centralnih banaka.

Nakon što je u decembru 2021. godine okončana prva faza projekta u trajanju od dvije godine, očekuje se početak druge faze koja će trajati tri godine. Očekujemo i da kroz nastavak ovog projekta, naše institucije ojačaju saradnju i nastave intenzivan rad na daljem usklađivanju sa evropskim politikama.

CBCG U KONTINUITETU SPROVODI MJERE INTERNE EKONOMIJE I POLITIKU RACIONALIZACIJE TROŠKOVA POSLOVANJA

SNAŽENJE KAPACITETA

Paralelno radimo na stalnom snaženju kapaciteta, posebno u segmentu supervizorske funkcije, kao i u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.