Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list „Pobjeda“


31/10/2017

Ušli smo u fazu dinamičnog rasta ekonomije


Crna Gora je, kao što je bilo i najavljeno, ušla u fazu dinamičnijeg ekonomskog rasta. Stopa od 4,2 odsto po kojom je naša ekonomija rasla u prvoj polovini tekuće godine, ohrabruje i potvrđuje projekcije CBCG, koja je jedna od rijetkih institucija koja nije mijenjala predviđene stope rasta. Rast je ostvaren u većini sektora u odnosu na isti period prethodne godine a dominantno u sektorima turizma, građevinarstva, saobraćaja... kaze guvernerdr Radoje Žugić.

Naše očekivanje je da rast na godišnjem nivou neće biti niži od ostvarenog u prvoj polovini a moguće je da će biti i nešto viši. Ukoliko se takav scenario ostvari, ovu godinu ćemo završiti kao lider po rastu BDP-a u regionu-ocijeni oje guverner.


POBJEDA: Što će biti ključni ciljevi CBCG u narednoj godini?


ŽUGIĆ: Preduslov razvoja svake ekonomije je finansijska stabilnost. Ona čini sistem jačim i otpormjim na eksterne šokove. U tom smislu, glavni cilj CBCG i u 2018. godini biće dalje jačanje povjerenja u ukupan finansijski sistem.

U pravcu ostvarenja ovog cilja, CBCG će nadzirati održavanje stabilnosti finansijskog sistema, na način što će pratiti stanje finansijske stabilnosti i pravcu prevencije sistemskih rizika.

U cilju jačanja finansijskog sistema, poseban akcenat staviće se na podsticanje i očuvanje stabilnosti bankarskog sistema. U tom kontekstu, nastavićemo da pratimo i analiziramo stanje u bankarskom sistemu, po potrebi cemo ne mjere, promovisati jačanje korporativnog upravljanja i upravljanja rizicima u bankama i nastaviti sa daljom implementacijom međunarodno prihvaćenih standarda i principa poslovanja u ovoj oblasti.


POBJEDA: Šta sadrže preporuke Vladi Crne Gore u vezi sa vođenjem ekonomske politike za 2018. godinu?


ŽUGIĆ: Centralna banka redovno, već niz godina, i u skladu sa zakonskom obavezom, priprema i Vladi dostavlja preporuke za vođenje ekonomske politike, koje se odnose na četiri segmenta, i to: fiskalnu politiku, finansijski sistem, realni sektor i statistiku. Preporuke za 2018. godinu podržavaju podsticanje potencijala rasta i povećanje i unapređenje ukupne stabilnosti sistema, uz istovremeno saniranje svih prepoznatih ranjivosti naše privrede, na način kako su postavljeni i prioriteti Vladine ekonomske politike.


POBJEDA: Kakva je situacija u bankarskom sektoru i koliko banke doprinose ekonomskom razvoju?


ŽUGIĆ: Smatram da bankarski sistem predstavlja najrazvijeniji dio crnogorske ekonomije. Sistem je stabilan i siguran, iako su na individualnom nivou prisutne određene ranjivosti koje su u kontinuitetu smanjuju. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok su likvidnost i solventnost poboljšani i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma...


Novim zakonima će se ojačati otpornost banaka i privrede


Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore najavljena je velika reforma bankarskih zakona i finansijskog poslovanja. Što je cilj ovih reformi?


CBCG ima intenzivne aktivnosti na planu unapređenja regulatornog okvira kojim se uređuje bankarsko poslovanje. Ove aktivnosti imaju za cilj usaglašavanje i harmonizaciju crnogorskog zakonodavstva iz ove oblasti sa važećim evropskim direktivama i drugim propisima kojima je uređeno poslovanje finansijskih institucija. Usvajanjem seta zakonskih propisa i značajnog broja podzakonskih akata implementiraće se najnovije direktive EU koje regulišu oblasti bankarskog poslovanja, poslova osiguranja, poslova sa hartijama od vrijednosti, kao i poslova lizinga, faktoringa, mikrokreditiranja i kreditno-garantnih poslova.

Ciljevi koji će se postići reformom bankarskih zakona ogledaju se, prvenstveno, u daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini, te podizanju kapaciteta supervizije uz visok stepen usaglašenosti regulative sa evropskim zakonodavstvom. Ovim se stvaraju uslovi da Crna Gora ispuni zahtjeve iz pregovaračkog poglavlja 9 u pristupnom procesu Crne Gore EU. Ne manje važno, novim zakonskim rješenjima ojačaće se otpornost banaka, ali i realnog sektora, na potencijalne rizike kojima je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, izložena.


Kamate su i dalje preskupe za privredu


Kako ocjenjujete postojeći nivo kamatnih stopa i kretanje u narednom periodu?


Žugić: Kreditnu ekspanziju prati i kontinuirani pad kamatnih stopa koje su dostigle istorijski minimum i na kraju septembra prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je iznosila 6,98 odsto.

Ipak, smatram daje ovaj nivo kamatnih stopa i dalje preskup input za realni sektor. Održavanje visokih nivoa aktivnih kamatnih stopa, koji su čak iznad prosjeka pojedinih zemalja regiona, posljedica je više faktora. Malo tržište i visoki troškovi poslovanja utiču na podizanje kamatne margine na strani ponude. U istom pravcu djeluju i faktori tražnje, poput rizika klijenta i visoke postojeće zaduženosti uz neservisiranje obaveza. Centralna banka očekuje da će fiskalna konsolidacija, ekonomska politika usmjerena na dinamiziranje privrednog rasta i snaženje regulatornog okvira, uz postignute rezultate u procesu integracija ka EU, imati pozitivan uticaj na premiju rizika na crnogorskom tržištu i, posljedično, dalje smanjenje cijene kapitala, odnosno kamatnih stopa. Ovome će, siguran sam, doprinijeti i izražena konkurencija među 15 banaka, koliko ih je trenutno na domaćem tržištu.