---

15/07/2021

Očekujemo stagnaciju kamatnih stopa u narednom periodu

Loši krediti su na kraju maja dostigli nivo od 5,5 odsto. Realno je, nakon isteka moratorijuma, očekivati njihov dodatni, ali ne dramatični rast, posebno ne rast koji bi mogao predstavljati prijetnju po finansijsku stabilnost, kaže Fabris.

Dok postoji izražen rizik poslovanja, očekujemo da će kamatne stope stagnirati ili imati vrlo blagu tendenciju pada, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris u intervjuu za Pobjedu.

On kaže da je pandemija korona virusa dovela do rasta rizika poslovanja banaka, te da se u takvim uslovima povećava premija rizika koja često vodi i rastu kamatnih stopa.

Srećom, takav scenario se nije dogodio u Crnoj Gori i u posljednjih godinu dana smo čak imali tendenciju blagog opadanja kamatnih stopa od 0,15 procentnih poena. Dok postoji izražen rizik poslovanja, očekujemo da će kamatne stope stagnirati ili imati vrlo blagu tendenciju pada, rekao je Fabris.

POBJEDA: Kako je kriza izazvana korona virusom uticala na poslovanje bankarskog sektora?

FABRIS: Mjere koje su preduzimane u prethodnom periodu doprinijele su da bankarski sistem spremno dočeka tekuću krizu, te banke danas predstavljaju najzdraviji segment crnogorske privrede. 0 tome najbolje svjedoče ključni indikatori bankarskog sistema. Na kraju prvog kvartala koeficijent solventnosti je iznosio 19,3 odsto, što je skoro dvostruko više od zakonom propisanog minimuma. Depoziti i krediti dostigli su rekordan nivo i bilježe visoke stope rasta u posljednjih godinu dana. Rast kredita je osam odsto, a rast depozita devet odsto. Likvidna aktiva banaka premašila je 1,1 milijardu eura i u posljednjih godinu dana povećana je 20 odsto. Bilansna suma banaka je povećana 5,3 odsto na godišnjem nivou.

POBJEDA: Kakva je trenutna situacija sa lošim kreditima, na kom su nivou? Očekujete li njihov dalji rast nakon isteka moratorijuma?

FABRIS: U uslovima kada se veliki broj preduzeća suočava sa ozbiljnim teškoćama u poslovanju i kada je znatno porastao broj nezaposlenih, rast loših kredita je bio neminovan, ali ipak značajno niži od naših očekivanja. Na kraju maja, loši krediti su dostigli nivo od 5,5 odsto. Realno je, nakon isteka moratorijuma, očekivati njihov dodatni, ali ne dramatični rast, posebno ne rast koji bi mogao predstavljati prijetnju po finansijsku stabilnost.

POBJEDA: Na polovini smo godine, kakve su sada Vaše projekcije o rastu ekonomije u 2021? Šta očekujete od turističke sezone?

FABRIS: Veoma je nezahvalno davati projekcije imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti i odsustvo iskustva iz prošlosti na koje bismo se mogli osloniti prilikom davanja projekcija, kao i odsustvo velikog broja statističkih podataka koji se odnose na drugi kvartal. 0 tome svjedoče i vrlo različite projekcije međunarodnih finansijskih institucija. UN projektuju rast od 5,5 odsto, Bečki institut 6,5 odsto, Evropska komisija i Svjetska banka 7,1 odsto, EBRD 8,5 odsto i MMF 9 odsto. Naša projekcija u ovom trenutku je rast BDP-a od oko 7,5 odsto, a ona će biti korigovana nakon dobijanja svih podataka za drugi kvartal.

Kada je u pitanju turizam, možemo konstatovati da je od druge polovine juna došlo do rasta broja turista. Ukoliko tokom ljetnjih mjeseci ne dođe do pogoršanja pandemije u regionu, možemo očekivati visok broj turista, znatno viši od inicijalnih očekivanja. Međutim, treba biti svjestan da je pandemija donijela promjenu strukture gostiju, tako da će nam nedostajati jedan segment turista sa većom platežnom moći, što znači da će rast prihoda biti nešto niži od rasta broja ostvarenih noćenja.

POBJEDA: Kako ocjenjujete dosadašnje mjere koje je Vlada preduzela u cilju smanjenja posljedica pandemije po privredu i građane?

FABRIS: Vlada je do sada implementirala četiri paketa mjera za prevazilaženje krize tri u 2020. i jedan paket u tekućoj godini. Tri paketa su imala kratokoročan zadatak prevazilaženja problema likvidnosti privrednih subjekata, te pružanje socijalne pomoći za najugroženije, dok jedan paket mjera, pored kratkoročnih finansijskih stimulansa, ima za cilj restrukturiranje privrede do 2024. godine.

Smatram da mjere usmjerene na saniranje ranjivosti privrednog sistema Crne Gore treba da prate strukturne reforme u cilju obezbjeđenja održivog ekonomskog razvoja. Neophodno je unapređivanje institucionalnog okvira u smislu izgradnje konzistentnog, predvidljivog i stimulativnog poreskog sistema, lakoće osnivanja i zatvaranja biznisa, fleksibilnog tržišta rada, smanjenja prostora neformalne ekonomije. Posebno bih istakao politike usmjerene na podršku inovativnim start-ap kompanijama, razvoj IT sektora i djelatnosti koje su zasnovane na zelenim tehnologijama, a koje su na fonu diverzifikacije privredne strukture. U tom pravcu, neophodno je blagovremeno preduzeti aktivnosti i usmjeriti raspoložive administrativne i institucionalne kapacitete za pristup sredstvima EU po osnovu Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, za period 2021-2027. godine, kojim se zemljama Zapadnog Balkana obezbjeđuje okvirno devet milijardi eura kreditne podrške i 20 milijardi eura u garancijama. Cilj ovog plana je podsticanje dugoročnog oporavka zemalja Zapadnog Balkana, u kontekstu zelene i digitalne tranzicije, infrastrukturne povezanosti, te približavanja nivoa ekonomske razvijenosti EU. Na kraju, ukazao bih i na neophodnost podrške diverzifikaciji kvaliteta ponude u već razvijenim djelatnostima kao što su turizam, poljoprivreda i energetika kako bi se povećala konkurentnost bazičnih privrednih sektora.

Kao što smo već preporučili Vladi, potrebno je sprovesti strukturne reforme koje će omogućiti održivi, klimatski prihvatljiv turizam, ali i više otporan na eksterne šokove, kreirati garantni fond za podršku mikro, malim, srednjim preduzećima i preduzetnicima, intenzivirati sve aktivnosti pristupanja EU koje su bile u zastoju zbog pandemije. Neophodno je razmotriti mogućnost kreiranja nacionalnog komiteta za strukturne reforme, formirati fiskalni savjet, obezbijediti podršku poljoprivredi u cilju diverzifikacije ekonomije, smanjivanja regionalnih razlika i zaustavljanja migracija, donijeti strategiju reindustrijalizacije, te promovisati povećanje energetske efikasnosti.

POBJEDA: Kako vidite stanje u javnim finansijama?

FABRIS: Visok nivo javnog duga predstavlja ključni sistemski rizik u Crnoj Gori. On je i jedan od najvažnijih razloga pogoršanja kreditnog rejtinga, koji u srednjem roku može poskupiti zaduživanje države. Rast javnog duga je posljedica relativno slabe međunarodne konkurentnosti, visoke potrošnje naspram niske akumulacije i zavisnosti od priliva stranog kapitala. Ipak, treba biti svjestan činjenice daje dio rasta javnog duga takođe posljedica pada ekonomske aktivnosti, pa je, imajući u vidu projekcije rasta BDP-a za ovu i narednu godinu, realno očekivati njegovo opadanje.

Budžetski deficit zabilježen je dvanaestu godinu zaredom, pri čemu je prosjek deficita od 2009. do 2020. godine iznosio 5,3 odsto BDP-a, a deficit za 2020. godinu je ubjedljivo najviši u tom periodu. Deficit za 2021. godinu planiranje na nivou od tri odsto BDP-a, što će biti priličan izazov za realizaciju, naročito imajući u vidu nivo deficita u prvih pet mjeseci. Kašnjenje u usvajanju budžeta i agrobudžeta nije dobro jer je onemogućilo sprovođenje planirane fiskalne politike i ciljeva, te negativno uticalo na razvoj poljoprivrede.

U kontekstu tekuće pandemije koronanvirusa i njenih ekonomskih posljedica, neophodna je odlučna primjena mjera odgovorne i dobro izbalansirane fiskalne politike, usmjerene na rješavanje strukturnih ekonomskih problema sa ciljem dovođenja Crne Gore u relativno "bezbjednu zonu". Potrebno je donijeti sveobuhvatnu strategiju upravljanja dugom u srednjem roku, jer iako Crna Gora do sada nije imala probleme sa servisiranjem duga pitanje je koliko će takvo stanje trajati. Takođe, nepostojanje fiskalne strategije, kao krovnog dokumenta za definisanje fiskalne politike, je veliki nedostatak prilikom definisanja ciljeva i smjernica fiskalne politike.

Podsticajne mjere ne povući prije vremena

POBJEDA: Kako da u ovim uslovima domaća preduzeća opstanu i razvijaju se?

FABRIS: Riječ je o velikom izazovu za svaku državu, pa i za Crnu Goru, kako opstati u vrlo nepovoljnom ekonomskom ambijentu koji nam je pandemija donijela. Veoma je važno da podsticajne mjere ne budu povučene prije vremena, kao i da se obezbijedi makroekonomska i fiskalna stabilnost, unapređuje poslovni ambijent podiže nivo konkurentnosti, ulaže u znanje, inovacije i digitalizaciju. Treba diverzifikovati ekonomiju, da se vodi ekološki odgovorna politika, da se uradi sve što je moguće kako bi se ubrzao pristup EU, da se na bolji način iskoriste naše komparativne prednosti u turizmu, poljoprivredi, energetici, prehrambenoj industriji i drugim djelatnostima, da intenziviramo aktivnosti protiv sive ekonomije koja djeluje kao nelojalna konkurencija.

Zaštita od valutnog rizika zaslužuje podršku

POBJEDA: Kako komentarišete namjeru Ministarstva finansija da dolarski kredit za auto-put zamijeni kreditom u eurima kod jedne od evropskih banaka?

FABRIS: Ukoliko je u pitanju namjera, kao što je najavljeno, da se postojeći kredit zamijeni povoljnijim kreditom u smislu niže kamatne stope i isključivanja valutnog rizika, onda je to mjera koja zaslužuje punu podršku.