Intervju guvernera dr Radoja Žugića za časopis "Diplomacy&Commerce - In Focus: Crna Gora 2021"


23/07/2021

Intervju guvernera dr Radoja Žugića za časopis „Diplomacy&Commerce - In Focus: Crna Gora 2021“



NAŠ PRIORITET JE STABILAN FINANSIJSKI SISTEM


CBCG nastavlja da posvećeno radi na daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini, sprovodeći intenzivne aktivnosti na unapređenju regulatornog okvira,  snaženju supervizije i jačanju segmenta prevencije pranja novca.


U narednom periodu, poseban segment naših aktivnosti je usmjeren na unapređenje platnog prometa. Uvažavajući značajne inovacije u industriji plaćanja i ubrzani razvoj digitalizacije, CBCG sagledava sve mogućnosti uvođenja servisa instant plaćanja u doglednom vremenu.


Crna Gora se nalazi u grupi zemalja koje su najteže pogođene pandemijom, kako se to odrazilo na njen celokupan finansijski sistem? Da li su u ovih prvih 5 meseci 2021. nazire neki boljitak?


Crnogorska ekonomija je snažno pogođena koronakrizom. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, u 2020. je ostvaren pad od 15,2%. Jedan od ključnih razloga zbog koga je naša ekonomija pretpjela ovako snažne negativne posljedice koronakrize je njena neadekvatna struktura, odnosno njeno dominantno oslanjanje na turizam i uslužni sektor, kao i nasljeđene ranjivosti u fiskalnoj i realnoj ekonomiji.


Tokom 2020. godine su skoro svi sektori zabilježili pad (najveći u sektoru turizma i saobraćaja), dok su, s druge strane, pogoršani fiskalni parametri (povećan deficit i nivo javnog duga) kao posljedica smanjene privredne aktivnosti i sprovođenja paketa socio-ekonomskih mjera usmjerenih na pomoć građanima i privredi, kao i zbog finansiranja uvećanih troškova zdravstvenog sistema. 


Kada je riječ o bankarskom sektoru, zahvaljujući proaktivnom djelovanju i intenzivnim regulatornim i supervizorskim aktivnostima CBCG iz prethodnog perioda, banke su spremno dočekale koronakrizu. U trenutku njenog izbijanja, ranjivosti bankarskog sektora iz prethodnog perioda su bile sanirane, a banke su bile dobro kapitalizovane, likvidne, profitabilne i sa pozitivnim trendovima kada su u pitanju najvažniji indikatori poslovanja.


Na osnovu najnovih podataka o poslovanju banaka, možemo konstatovati da je očuvana sigurnost i stabilnost bankarskog sektora, iskazana prvenstveno kroz koeficijent solventnosti od 19,3%, što je skoro dvostruko više od propisanog minimuma. Sve ključne bilansne pozicije bilježe rast od početka 2021. Kreditna aktivnost banaka je snažna, dok depoziti nastavljaju da rastu, što je, jednim dijelom, posljedica smanjene sklonosti ka potrošnji, ali i znak povjerenja u bankarski sistem. Uticaj pandemije primjetan je kod nivoa nekvalitetnih kredita koji su na kraju maja 2021. iznosili 5,53%, u odnosu na 4,7% na kraju 2019, odnosno prije koronakrize.



CBCG JE IMPLEMENTIRALA DEVET PAKETA MJERA USMJERENIH NA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA PANDEMIJE


Kakve je mjere preduzela CBCG u cilju ublažavanje posledica pandemije na građane i preduzeća?


CBCG je implementirala devet paketa mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije. Mjere su, između ostalog, bile usmjerene na odlaganja i olakšavanja otplate obaveza, kroz moratorijum i restrukturiranje kredita. Na ovaj način je bankarski sektor „ustupio“ likvidnost stanovništvu i privredi. Posebno smo vodili računa o usmjeravanju podrške ka onim kategorijama stanovništva i privrede koje su bile najteže pogođene pandemijom.


Iskoristili smo i monetarni instrument kojim raspolažemo i smanjili stopu obavezne rezerve banaka za 2%, čime smo „upumpali“ 70 miliona eura likvidnosti i povećali kreditni potencijal banaka. CBCG je takođe „prepolovila“ cijene povlačenja likvidnosti obavezne rezerve, obezbjeđujući jeftin pristup dodatnim izvorima likvidnosti banaka u slučaju potrebe. Paralelno smo, kroz komunikaciju sa Evropskom centralnom bankom i Bankom za međunarodna poravnjanja, radili na jačanju sistemske likvidnosti, odnosno na obezbjeđivanju dodatnih sredstava (u iznosu do 350 miliona eura) koja bi Crnoj Gori bila stavljena na raspolaganje u slučaju ozbiljnijih šokova usljed pandemije koronavirusa. 


Možemo konstatovati da smo uspjeli da održimo balans između pružanja potrebne podrške realnom sektoru i stanovništvu i očuvanja stabilnosti bankarskog sektora. Nažalost, neizvjesnost uslovljena pandemijom i dalje traje, što nas poziva na veliki oprez. Nastavićemo sa praćenjem i analiziranjem kretanja u ekonomiji, a posebno u bankarskom sistemu, kako bismo pripremili plan povlačenja mjera. Prilikom definisanja ovog plana, koji će biti usklađen sa smjernicama MMF-a, strogo ćemo voditi računa da mjere budu postepeno i pravovremeno ukidane, kako bi se minimizirali rizici negativnog uticaja na realni sektor, a takođe i na bankarski sistem, koji će imati glavnu ulogu u dugoročnom oporavku ekonomije koji je pred nama.


Kakva je vaša saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom?


Imamo izuzetno dobru saradnju sa MMF-om i Svjetskom bankom. Visoki zvaničnici obje institucije pohvalili su aktivnosti koje smo sproveli u cilju ublažavanja posljedica koronakrize, ističući da su antikrizne mjere CBCG kreirane i implementirane pravovremeno, adekvatno i snažno, te da su preduzeti ispravni koraci ka izgradnji čvrste i kredibilne institucije. 


MMF je, u februaru ove godine, prvi put od osnivanja CBCG, pripremio eksternu analizu naših kontrolnih mehanizama, na osnovu koje je utvrđeno da CBCG ima snažne operativne kontrolne mehanizme svojih ključnih funkcija. 


Od obje institucije smo, tokom prethodnog perioda, dobili brojne tehničke pomoći kroz koje smo unaprijedili naše institucionalne kapacitete.



KAKO BI SE POPRAVILA DUGOROČNA ODRŽIVOST JAVNIH FINANSIJA, PREPORUČILI SMO USVAJANJE NOVE FISKALNE STRATEGIJE U NAJKRAĆEM ROKU


Koje su to ključne preporuke CBCG Vladi Crne Gore za vođenje ekonomske politike?


CBCG je proslijedila Vladi preporuke za vođenje ekonomske politike. Uvažavajući specifičnost situacije, ovogodišnje preporuke smo pripremili u redukovanoj formi, fokusirajući se na mjere koje su ključne u kriznim uslovima i čiju primjenu ne treba odlagati zbog potencijalno negativnih efekata u dugom roku. U dokumentu je istaknuto da sve preporuke date u prethodnim godinama, a koje nijesu implementirane, ostaju na snazi. Ovdje posebno naglašavamo preporuku koja se odnosi na promjenu strukture privrede u smislu diverzifikacije proizvodnje i povećanja stepena finalizacije proizvoda. Neophodno je fokusirati se na one djelatnosti u kojima imamo komparativne prednosti i povećati nivo konkurentnosti. 


Crna Gora je ušla u krizu javnog duga, najtežu od hiperinflacije iz 1993. godine, kako prevazići ovaj problem?


Pandemija koronavirusa uticala na ozbiljno pogoršanje fiskalnih performansi u velikom broju zemalja svijeta. Od ovog nije izuzeta ni Crna Gora, gdje su se posljedice posebno osjetile usljed činjenice da smo mala i visokootvorena ekonomija koja se dominantno oslanjaja na uslužni sektor.


Kroz pomenute preporuke Vladi, istakli smo hitnu potrebu pripreme programa fiskalne konsolidacije i njegove sistemske i odlučne implementacije. Imajući u vidu uspješne uporedne primjere fiskalne konsolidacije, program treba da bude dominanto fokusiran na rashodnu stranu budžeta, naročito u oblastima koje se odnose na smanjenje rashoda sa visokim učešćem u ukupnim troškovima i naplatu poreskog duga. Takođe, u cilju jačanja dugoročne održivosti javnih finansija, preporučili smo da se što prije uradi nova Fiskalna strategija, a potom i nova Strategija upravljanja dugom. 


U tom pravcu, preporučili smo Vladi da kod povjerilaca pokrene inicijativu za restrukturiranje djelova javnog duga, što je, uz refinansiranje, jedan od mehanizama za obezbjeđivanje njegove dugoročne održivosti u kontekstu očekivanog trajanja pandemije, oslabljenog ekonomskog rasta i smanjenja javnih prihoda. Ukazali smo na potrebu kreiranja srednjoročnog budžetskog okvira, sa više obavezujućih srednjoročnih ograničenja rashoda (uvođenje „plafona“ potrošnje). Ponovo smo predložili da se osnuje Fiskalni savjet kao nezavisno tijelo za fiskalni nadzor, kao i da se redefinišu fiskalna pravila. Ukazali smo na neophodnost uzdržavanja od planiranja novih velikih kapitalnih rashoda u budžetu sve dok rizik po održivost javnog duga ne bude smanjen, a stanje javnih finansija značajno unaprijeđeno.