---

27/06/2008

Reklama Komisije prema kojoj, ako ste 2002. godine uložili 1 euro na tržištu kapitala, danas imate oko 400 eura, a da, ako ste 2002. godine oročili 1 euro danas imate 2 eura, podstiče nerealna očekivanja na tržištu zbog čega se u velikom broju zemalja odgovara. Svojim spornim oglasom Komisija ne samo da narušava fer-play tržišnu utakmicu, već grubo krši 3 člana Zakona o HOV (8, 18, 38). Zakon kao nadležnost Komisije, definiše preduzimanje mjera i obezbjeđivanje funkcionisanja tržišta na pošten način, i uz transparentno informisanje. Nije transparentno informisanje javnosti kada na grafiku o tržišnoj kapitalizaciji berzi objavljenom u junu ove godine, pokažete samo tržišnu kapitalizaciju do kraja prošle godine, a sakrijete ovu godinu kada je došlo do velikog pada. To se zove dovođenje javnosti u zabludu. Zakon zabranjuje članovima Komisije da daju mišljenje o povoljnosti i nepovoljnosti kupovine ili prodaje hartija od vrijednosti. Sporna reklama upravo sugeriše da se treba ulagati na tržište kapitala, jer su tu najveće povoljnosti za potencijalne ulagače, a ne u bankarski sistem. Komisija za HOV umjesto da sprječava širenje lažnih informacija učestvuje u njihovom kreiranju, iako Zakon zabranjuje ovlašćenim učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti davanje pogrešnih informacija investitorima o cijeni hartija, kao i širenje lažnih informacija. Poruka Komisije građanima, da ukoliko su uložili 1 euro danas imaju 400 eura nije tačna, jer indeksi nijesu porasli 400 puta, već mnogo manje. Udaljenost od realnosti teško da može da bude veća, jer ako ste u julu prošle godine na berzi uložili 1 euro danas dobijate 40 centi. Ali zato ako ste umjesto toga, uložili u banku 5.000 eura, danas imate i ulog i kamatu. Odvojiti istinu od propagande nije uvijek lako, ali je obavezno barem kada se govori o brojkama.

Centralna banka koja je dobila ustavnu odgovornost za finansijsku stabilnost čiji je sastavni dio i stabilnost na tržištu kapitala, ne može dozvoliti da ovakve reklame obmanjuju građane. Najveće žrtve ovakvih oglasa su pogotovo mali akcionari  jer su  pogrešno informisani i nisu svjesni svih rizika.  Da biste pospješili razvoj tržišta kapitala minimum koji morate da ispunite je poboljšanje klime poslovanja i transparentnosti rada, kao i dostupnost finansijskih izvještaja i zabrana insajderske trgovne. Obaveza nacionalnog regulatora je da reguliše tržište i da omogući adekvatnu zastitu svih učesnika u trgovanju, a ne da reklamira i podstiče nerealna očekivanja i poziva na nepovjerenje u bankarski sistem.

Finansijsko tržište mora postati tržište svih nas. Transparentnost u poslovanju nas vodi ka boljem ekonomskom napretku, ali samo pod uslovom ako smo podjednako iskreni kada govorimo o svojim neuspjesima, kao i o svojim uspjesima. A to je minimum koji se očekuje od nacionalnog regulatora.

Na kraju, recimo još i to, da ako je CBCG ikada objavila netačnu informaciju vezanu za ukupnu kapitalizaciju berze, kako to tvrdi Komisija, to bilo moguće jedino ako je informacija bazirana na podacima same KHOV, a netačni i neažurirani podaci kada je Komisija u pitanju, izgleda da nažalost, nisu rijetkost.

Analiza 11 HOV najkvalitetnijih kompanija pokazuje da ukoliko ste na početku 2002, godine (ili prvi put kada se pojavila akcija ukoliko nije bila predmet trgovine početkom 2002, godine) uložili 1 euro nijedna hartija nije nosila 400 eura, kao što je istaknuto u oglasu Komisije. Ukoliko je u hipotetičkom scenariju, pojedinac uložio u 21 najlikvidniju HOV ukupno 100 eura u ravnomjernom iznosu na sve analizirane akcije, tada je njegova dobit iznosila 1680 eura, to jest na 1 uloženi euro ostvario je prinos od 16,8 eura, što je 23 puta manje od iznosa koji je iznijela Komisija u svom oglasu. Međutim, ukoliko je na iste akcije uložio 1 euro sredinom aprila prethodne godine kada je i najveći broj, naročito fizičkih lica, ušao na tržište on danas ima 0,396 eura, to jest izgubio je više od 60% svog uloga. Ako se rast uloga od 400 puta kako stoji u propagandnom materijalu Komisije objašnjava rastom tržišne kapitalizacije,  koja nije validan reper, onda je neki investitor X  mogao 2002. godine da kupi čitavu crnogorsku privredu za 10 miliona eura, što je apsurdno. Centralna banka stoga apeluje na Komisiju da povuče sporni oglas i objavi realna kretanja akcija pojedinih firmi.