Iv Merš gost Centralne banke
25/03/2009
Guverner Centralne banke Luksemburga Iv Merš (Yves Mersch), koji boravi u zvaničnoj posjeti Centralnoj banci, razgovarao je danas sa guvernerom Ljubišom Krgovićem i članovima Savjeta CBCG, o uticaju svjetske finansijske krize na dvije zemlje, situaciji u finansijskom i bankarskom sektoru i mogućnostima daljeg razvoja saradnje dvije monetarne institucije.
Guverner Merš je naglasio značaj dobrih odnosa Luksemburga i Crne Gore, ocijenivši da su, s obzirom na svoju veličinu, dvije zemlje dostojne poštovanja kada se sagleda njihovo funkcionisanje kroz istoriju. Govoreći o posljedicama aktuelne finansijske krize, Merš se osvrnuo na problem globalne recesije. On je istakao sa su se vlasti evropskih zemalja udružile, cijeneći značaj koordinisane akcije, važnost jačanja regulatve i međusobne saradnje, te stoga uvode dodatne mjere kako bi spriječile dalje širenje ekonomske krize sa zajedničkim ciljem, da svakom ulagaču i štediši vrate povjerenje i poboljšaju stanje na međubankarskom tržištu.
Crna Gora je blagovremeno reagovala i bila je u grupi prvih zemalja koje su primijenile mjere za podršku finansijskom sistemu, rekao je guverner Krgović istakavši da se radi o setu mjera koje su CBCG i Vlada zajednički pripremili, a koji je bio u potpunosti na liniji onoga što su pripremile i zemlje članice EU. U svom poslednjem izvještaju o Crnoj Gori, MMF u superlativu govori upravo o tim mjerama. Ipak, mi smo na žalost, platili cijenu hipoteke iz devedesetih i problemima koji su još uvijek ostali u sjećanju građana. Međutim, u martu se javljaju prvi pozitivni signali i depoziti počinju polako da se vraćaju u bankarski sistem. Prema preliminarnim podacima za prvih petnaest dana marta, imamo neto rast depozita u iznosu od 47 miliona eura, rekao je Krgović i dodao da je ključ za vraćanje depozita, uvjerenje građana da su banke sigurne. Tome će svakako dodatno doprinijeti i predstojeći proces dokapitalizacije bankarskog sistema. Prema procjenama menadžera banaka, može se očekivati da će se kroz proces dokapitalizacije kapital banaka povećati za najmanje 150 miliona eura.
Krgović je kazao da je crnogorska privreda u velikoj mjeri zavisna od priliva stranog kapitala, tako da jedna velika investicija može preko noći izmijeniti poslovnu klimu. Naša preporuka Vladi, data prethodne godine, je bila da je potrebno aktivirati neke velike investicije, za koje Crna Gora ima veliki potencijal, i da bi se time u značajnonj mjeri mogle amortizovale negativne posljedice globalne finansijske krize. Očigledno je da je i Vlada bila saglasna sa ovom preporukom, pa je u ovoj godini pokrenuta procedura za realizaciju velikih investicija kao što su: tender za dokapitalizaciju EPCG, tender za izgradnju auto-puta, a očekuje se uskoro i raspisivanje tendera za Veliku plažu. Još jedan ohrabrujući podatak je da smo u prva dva mjeseca ove godine, prema preliminarnim podacima, imali neto priliv stranih direktnih investicija, u iznosu od 58 miliona eura. Ovo je veoma važno, prije svega imajući u vidu da u ovom periodu nismo imali velikih projekata, već da teku i mali projekti, odnosno da se strani inestitori nisu povukli iz Crne Gore, zaključio je guverner Krgović.
Guverner Luksemburga je nakon razgovora u Centralnoj banci, održao prezentaciju o globalnoj finansijskoj krizi i ulozi centralnih banaka na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.
