Konferencija u Beču: Centralni bankari se bore da oporave banke
21/01/2009
Guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, rekao je danas na Euromoney konferenciji koja se održava u Beču, da je globalna finansijska kriza najviše pogodila bankarske sisteme. Ona se negativno odrazila na likvidnost i profitabilnost banaka u svim zemljama, pa ni Crna Gora nije izuzetak. Likvidnost bankarskog sistema je smanjena, ali je sistem uspio da se odupre svim izazovima. Krgović je istakao da je za nas povoljna okolnost i što smo eurizovana ekonomija, tako da banke nisu izložene deviznom riziku i ne postoji opasnost od klizanja nivoa deviznog kursa koja bi mogla dodatno oslabiti bilanse banaka, kao što se desilo u nekim zemljama u okruženju. Međutim, finansijska kriza uticaće na promjenu izvora nestabilnosti. Tako se za ovu godinu pretpostavlja usporavanje privrednog rasta u Crnoj Gori, a prema procjenama MMF-a, privredni rast u 2009. i 2010. godini, projektovan je na 2%. Osnovni potencijalni uzrocu usporavanja rasta su i smanjenje rasta kredita uslijed ograničenog finanasiranja kćerki banaka od strane majki banaka, pri čemu se pretpostavlja da će kreditni rast u 2009. godini biti ispod 10% na godišnjem nivou. Potom, tu su i potencijalno smanjenje priliva SDI uslijed globalnog rasta nepovjerenja investitora, koje u najboljem slučaju može da znači odlaganje investicija na srednji rok, stagnacija ili smanjenje prihoda od turizma u situaciji kada Svjetska turistička organizacija projektuje rast ovog sektora u rasponu od 0%-2%, smanjenje izvoza uslijed pada eksterne tražnje najzanačajnijih ino-partnera, i dr. Tako bi projektovani rast realnog BDP-a od 2-2,5% u 2009. godini implicirao rast buđžetskog deficita od oko 6% BDP-a, što bi dovelo do značajnijeg zaduživanja Crne Gore sa 27,8%, koliko je procijenjeno za septembar 2008. na oko 41,2% BDP-a u 2009. godini, zaključio je Krgović.
Konferencija Euromoney koja se svake godine održava u Beču, najvažniji je investicioni događaj u regionu srednje i istočne Evrope već više od jedne decenije. Na forumu su predstavnici monetarnih vlasti razgovarali i o tome šta se još može preduzeti da se region izbori sa krizom, budući da sve Centralne banke u regionu preduzimaju akvitnosti na planu poboljšanja likvidnosti i jačanja bankarskog sektora. Pored Krgovića, na Forumu su o budućnosti regiona, govorili i guverneri Centralnih banaka Poljske, Češke, Makedonije, Latvije, Gruzije, Kazahstana, Estonije, Bugarske, Slovačke, Srbije, BiH i Hrvatske, kao i preko 1000 delegata, predstavnika brojnih korporacija, Vlada, banaka, investotora, finansijskih posrednika, institucija i preduzetnika.
