Održana 118. sjednica Savjeta CBCG


17/05/2022

Danas je održana 118. sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore kojom je predsjedavao guverner dr Radoje Žugić.


Na današnjoj sjednici Savjeta usvojen je Izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2021. godinu. U Izvještaju je konstatovano da je CBCG uspješno upravljala posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa i doprinijela očuvanju finansijske stabilnosti, kroz implementaciju pažljivo osmišljenih mjera. Tokom 2021. godine mjere CBCG bile su prvenstveno usmjerene ka fizičkim licima, kao i ka mikro, malim i srednjim preduzećima. Očuvano i snažno povjerenje u bankarski sistem odrazilo se kroz dostizanje istorijskih maksimuma depozita i likvidne aktive banaka. Jedini indikator koji bilježi pogoršanje odnosi se na nivo nekvalitetnih kredita. Zabilježen je blagi rast NPL-a, koji je bio i očekivan, imajući u vidu nepovoljan eksterni ambijent, kao i postepeno ukidanje mjera CBCG. Konstatovano je da je deficit tekućeg računa platnog bilansa za prethodnu godinu iznosio 9,2%, što je najniži nivo od obnove nezavisnosti Crne Gore. Takođe, u prethodnoj godini ostvaren je izuzetno visok priliv neto stranih direktnih investicija, koji je iznosio 512 miliona eura, odnosno 11,3% procijenjenog BDP-a.


U Izvještaju o stabilnosti finansijskog sistema u 2021. godini je konstatovano da su sistemski rizici na kraju prošle godine bili umjereni i na nešto nižem nivou u odnosu na 2020. godinu, zahvaljujući, prije svega, ostvarenom ekonomskom oporavku. Rizici su, međutim, i dalje prisutni i posebno izraženi u fiskalnoj sferi, usljed relativno slabe međunarodne konkurentnosti domaće ekonomije i visoke potrošnje naspram niske akumulacije, te zavisnosti od priliva inostranog kapitala. U kontekstu tekuće krize uzrokovane situacijom u Ukrajini, neophodan je odlučan nastavak dobro izbalansiranih mjera fiskalne i monetarne politike


Prema Izvještaju o stabilnosti cijena u 2021. godini, godišnja inflacija mjerena potrošačkim cijenama je u decembru 2021. godine iznosila 4,6%, dok je prosječna godišnja inflacija iznosila 2,4%. Najveći doprinos rastu cijena dale su cijene iz kategorija „hrana i bezalkoholna pića“ i „prevoz“. Što se tiče budućih kretanja cijena, modelska prognoza CBCG za kraj 2022. godine projektuje inflaciju u rasponu od 6,7% do 11,3%, sa centralnom tendencijom od 8,8%. Ekspertska procjena CBCG prognozira nešto višu stopu inflacije za kraj godine, u rasponu od 8% do 12%. Usljed visoke neizvjesnosti, obje projekcije će biti ažurirane tokom godine.


Savjet je danas usvojio Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja epidemije zarazne bolesti COVID 19 na finansijski sistem. Izmjena važeće odluke inicirana je u cilju ublažavanja potencijalno negativnog uticaja promjene cijena hartija od vrijednosti na kapitalnu poziciju kreditnih institucija. Naime, povećana volatilnost na finansijskim tržištima, izazvana COVID 19 krizom, a naročito situacijom u Ukrajini, odrazila se, između ostalog, na pad tržišne cijene hartija od vrijednosti u koje su kreditne institucije investirale, te postoji mogućnost negativnog uticaja na regulatorni kapital i, posljedično, finansijsku poziciju kreditnih institucija. U cilju ublažavanja negativnog uticaja prepoznatog rizika, izmjenom odluke se utvrđuje dodatna mjera privremenog karaktera koja će kreditnim instutucijama omogućiti da, prilikom vrednovanja dužničkih finansijskih instumenata raspoloživih za prodaju utvrđenih u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI 9), isključe 70% iznosa akumuliranih nerealizovanih gubitaka koji su uključeni u ukupni ostali rezultat, a koji su nastali nakon stupanja na snagu ove odluke. Ova mjera će važiti do kraja tekuće godine i odnosiće se samo na hartije od vrijednosti koje su emitovale centralne vlade i jedinice lokalne i regionalne samouprave, definisane Odlukom o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija. 


Najnoviji podaci pokazuju da su novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca tekuće godine iznosili 455 miliona eura, što je 17% više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine, odnosno 43,1% više u odnosu na uporedni period 2021. godine. Ovako intenzivnu kreditnu aktivnost kreditnih institucija prati stagnacija kamatnih stopa, pa je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kraju aprila 2022. godine iznosila 5,58%, odnosno 4,08% za pravna lica i 7,09% za fizička lica.


U cilju propisivanja obaveza kreditnih i finansijskih institucija po pitanju primjene restriktivnih mjera, Savjet je usvojio Smjernice u vezi sa primjenom međunarodnih restriktivnih mjera od strane kreditnih i finansijskih institucija i o načinu vršenja nadzora nad primjenom tih mjera


Savjet je usvojio Odluku izmjenama Odluke o reprodukciji novčanica u cilju usklađivanja važeće odluke sa propisima Evropske centralne banke. Takođe, Savjet je usvojio Odluku o utvrđivanju najreprezentativnijih usluga povezanih sa računom za plaćanje potrošača, kojom je utvrđeno 14 usluga koje potrošači najčešće koriste u vezi sa računom za plaćanje i koje ih izlažu najvećem trošku, poput: vođenja računa za plaćanje, internet i mobilnog plaćanja, prijema i prenosa novčanih sredstava, izdavanja kreditnih i debitnih kartica i dr. Naknade koje kreditne institucije naplaćuju po osnovu pružanja ovih usluga će, od januara sljedeće godine, biti javno objavljivane na sajtu CBCG, što će potrošačima omogućiti da, na lak i jednostavan način, izvrše njihovo poređenje i odaberu najpovoljnije uslove. Za očekivati je da ovo pooštri konkurenciju između kreditnih institucija i, posljedično, smanji troškove korisnika po ovom osnovu.


Savjet je, na današnjoj sjednici, usvojio i Izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke za februar i mart 2022. godine i izvještaje o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banka za četvrti kvartal 2021. godine i prvi kvartal 2022. godine i razmatrao ostala pitanja iz svoje nadležnosti.