REAGOVANJE NA TEKST OBJAVLJEN U DNEVNOM LISTU POBJEDA 25. MARTA 2020, NA STRANI 11 I NASLOVNOJ STRANI, POD NASLOVOM “MORATORIJUM ĆE GRAĐANE KOŠTATI VIŠE OD JEDNE RATE”


25/03/2020

Shodno članu 26 Zakona o medijima („Sl.list RCG, br. 51/02, 62/02) i Kodeksu novinara Crne Gore, dostavljamo reagovanje kako biste ga shodno navedenim zakonskim odredbama prenijeli u cjelosti, na istim stranama i pozicijama na kojima je objavljen članak na koji reagujemo: 


“U ovim teškim danima, smatramo da više nego ikada, svako treba da se drži svog posla i nadležnosti, i koliko je moguće izbjegne inicijative po principu “ja o ovome ne znam puno, ali znam da ništa ne valja”.


Ne znamo šta je veći neprofesionalizam, netačan obračun anuiteta novinara na primjeru koji je dala CBCG ili korištenje potpuno netačnog obračuna za generalizaciju moratorijuma svih kredita sa različitim periodima otplate i različitim kamatama, a sve uz neodgovornu objavu pompeznog, a netačnog naslova. 


Konkretno, simbolično uvećani anuitet se primjenjuje na preostali rok otplate, a ne na ukupni rok otplate kao što je to računala novinarka. 


U primjeru koji je novinarka analizirala, CBCG je, konzervativno postupajući, namjerno uzela primjere koji podrazumijevaju primjenu moratorijuma u prvoj polovini perioda otplate kredita. Pored činjenice da razlika u mjesečnom anuitetu iznosi 1,09 EUR, ukupni iznos koji bi korisnik kredita platio zavisi od preostalog roka otplate kredita. Dakle, što je kraći preostali rok, korisnik kredita će platiti manji iznos. Navedeno bi značilo da bi za isti primjer, u slučaju preostalog roka otplate od 6 mjeseci, korisnik kredita platio razliku u iznosu od 6,56 eur, a za preostalih 12 mjeseci u iznosu od 13,09 EUR. 


Posebno treba voditi računa o vremenskoj dimeziji novca, odnosno da nije isto da li ćete nešto platiti sada ili u roku od 6 godina. Vremensko vrednovanje novca se svodi na razliku u vrijednosti novca koji je trenutno na raspolaganju u odnosu na vrijednost novca koji će biti na raspolaganju u nekom drugom trenutku u budućnosti. 


Mjere CBCG su maksimum koji jedan regulator u situaciji nepostojanja emisione funkcije može pružiti i daleko najobuhvatnije u odnosu na sve zemlje regiona. Jedino su Centralna banka Crne Gore i Narodna banka Srbije svim korisnicima kredita dali pravo na moratorijum, kod svih ostalih zemalja regiona komercijalne banke odlučuju da li će odobriti moratorijum i to po uslovima koje one određuju. U drugim zemljama svi su pozdravili uvođenje mjera koje su mnogo manje od onoga koje je ponudila CBCG, bez dovođenja u pitanje načina obračuna i bez negativne kampanje.


Moratorijum se u svakoj zemlji na isti način obračunava. CBCG je uz blisku komunikaciju sa bankama maksimalno izašla u susret korisnicima kredita, do nivoa koji ne ugrožava održanje finansijske stabilnosti i održivog poslovanja banaka.


Podsjetili bi smo da se cijena pozajmljenog novca nikako ne uvećava, već se obračunava samo ugovorena redovna kamata (shodno ugovoru) i pri tome se ne plaća 3 mjeseca, što direktno pogoršava likvidnu poziciju banke. Imajući u vidu navedeno, zaista je zlurado govoriti o ostvarivanju ekstra profita banke. Napominjemo da su banke prihvatile da jednostrano produženje korišćenja pozajmljenog novca od tri mjeseca može biti naplaćeno jedino do iznosa redovne cijene tog novca, iako, podsjećamo, banke neće moći koristiti taj argument kad im dospiju njihove obaveze. Da budemo do kraja jasni – banke neće moći štedišama da kažu da ne mogu isplatiti depozit još za tri mjeseca jer im nije još otplaćen kredit. Podsjećamo da banka radi sa pozajmljenim novcem i da na toj strani nema moratorijuma. 


Stoga ponavljamo da je neodgovorno i opasno da bilo ko grubo dezinformiše i pobunjuje javnost netačnim navodima, posebno u danima kada je javnost visoko senzitivna zbog teške borbe sa novim korona virusom i posljedicama koje ona nosi.


Na kraju, podsjećamo da će banke svim korisnicima kredita dostaviti planove otplate prije isteka moratorijuma i ponovnog početka otplate obaveza po kreditima, što predstavlja jedini tačan izvor informacija o iznosu preostalih obaveza po kreditima.”