Saopštenje sa Sjednice Savjeta za finansijsku stabilnost


04/10/2010

Održana je prva konstitutivna sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost. Sjednicom je predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta CBCG, a prisutni su bili i članovi Savjeta, g-din Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade i ministar finansija, g-din Vladimir Kavarić, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osuguranja.

Na sjednici je usvojen poslovnik o radu Savjeta za finansijsku stabilnost. Takođe, su dogovorene konkretne aktivnosti na daljem radu na usvajanju Nacionalnog plana za upravljanje krizom na nivou cjelokupnog finansijskog sistema i postignut je dogovor o načinu razmjene podataka i dostavljanja informacija Savjetu za finansijsku stabilnost.

Savjetu je prezentovan Izvještaj o finansijskoj stabilnosti, koji je pripremila CBCG. U Izvještaju je konstatovano da su male i visoke otvorene ekonomije kao Crna Gora podložne prenošenju eksternih šokova. Konstatovano je da je oporavak na globalnom nivou započet, ali je on u velikoj mjeri neravnomjeran i sporiji je kod onih regiona koji su od značaja za Crnu Goru. U ovoj godini može se očekivati kretanje crnogorskog  BDP-a u rasponu od  -0,5% do 1,5%.  U izvještaju je zaključeno da bi Ekonomski rast djelovao pozitivno na finansijsku stabilnost, a eventualno produžavanje recesije bi bio ozbiljan rizik, naročito za bankarski sistem.

Negativne tendencije na tržištu nekretnina su i dalje prisutne i one otežavaju položaj građevinskog sektora, što se manifestuje u daljem padu aktivnosti ovog sektora i neredovnom izmirivanju obaveza prema bankarskom sektoru.

Stopa inflacije je niska i ona ne predstavlja prijetnju za finansijsku stabilnost. Iako je spoljnotrgovinska neravnoteža smanjena, ona nije rezultat poboljšane konkurentnosti crnogorske privrede, već smanjenog nivoa aktivnosti u prvoj polovini godine pod uticajem krize. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je finansiran kroz kapitalne tokove, tako da Crnoj Gori ne prijeti platnobilansna kriza. Potencijalni rizici u srednjoročnom periodu, koji bi mogli negativno uticati na kretanja deficita tekućeg računa su pogoršanje uslova u aluminijumskoj industriji (KAP-u), kao i eventualna nepredviđena negativna kretanja u oblasti turizma.

Budžetski deficit će ove godine najvjerovatnije iznositi oko 4,5% BDP-a. Iako se Crna Gora nalazi u zoni umjereno zaduženih zemalja prisutna je tendencija rasta javnog duga. Rizici su u manjoj mjeri izraženi u kratkom roku, a mnogo su izraženiji u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Svi ovi pokazatelji upućuju na zaključak da je neophodno sprovesti dalje fiskalno prilagođavanje i obezbijediti uravnoteženi budžet u 2012. godini.
Efekti i negativne posljedice globalne finansijske i ekonomske krize u prethodne dvije godine odrazili su se ozbiljno i u velikoj mjeri na finansijski sistem u Crnoj Gori. Ipak, konstatovano je da je u 2010. godini došlo do konsolidacije stanja u bankarskom sistemu. Produžen uticaj recesije doprinio je povećanju kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita tokom 2009. i u 2010. godini. Do kraja II kvartala 2010. godine udio  kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita se  više nego utrostručio u odnosu na njihove vrijednosti prije krize, ali je od jula prisutna tendencija postepenog opadanja. Govoreći o rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu, kreditni rizik apsolutno dominira nad ostalim tipovima rizika. U određenoj mjeri je prisutan i rizik likvidnosti, ali samo u slučaju ekstremnih šokova mogao bi se pojaviti rizik likvidnosti kod određenog broja banaka. Ukupni nivo tržišnog rizika je trenutno nizak. Zabrinjava visok procenat neizmirivanja obaveza klijenata  prema bankama, što u narednom periodu može uvećati gubitak na štetu kapitala banaka. Ohrabrujuće je što se jedan broj banaka dokapitalizovao u prvoj polovini ove godine.

Dešavanja na tržištu kapitala su i dalje prisutna i ogledaju se u stalnom padu vrijednosti indeksa, ali ona direktno još uvjek nemaju veliki uticaj na finansijsku stabilnost, međutim indirektno ova dešavanja utiču na nivo bogatstva privrede i stanovništva, pa na taj način i na finansijsku stabilnost.

Tržište osiguranja je mali, ali rastući segment crnogorske privrede. Iako je prisutan gubitak tokom 2008. i 2009. godine koji je pored usporavanja rasta uslovljen i promjenom politike tehničkih rezervi i rastom bruto premije,  iz ovog sektora u ovom trenutku nema prijetnji za ugrožavanje finansijske stabilnosti. U okviru ovog segmenta  preporučeno je dalja implementacija međunarodnih standarda u oblasti solventnosti.

Savjet za finansijsku stabilnost je podržao napore Ministarstva finansija i Fonda za zaštitu depozita prema kreditnoj liniji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 30 miliona eura koja će biti korišćena u jačanju finansijskog kapaciteta Fonda da dgovori na potencijalne rizike u bankarskom sektoru.

Na kraju je konstatovano su i dalje prisutni određeni rizici po finansijsku stabilnost i ukupan nivo rizika je ocijenjen umjerenim.