---

28/11/2010

KONTROLA VELIKIH BANAKA ZBOG PROMJENE USLOVA

U pripremi nacionalni plan djelovanja u vanrednim okolnostima. Očekuje se pad kamata. Bankarski sistem visoko likvidan. Crnogorski standardi treba da budu stroži od međunarodnih. Nelikvidnost se ne smije potcijeniti, ali u podacima o blokadi ima firmi koje odavno ne rade

Razgovarala:
Mira Milović

- Centralna banka ovih dana planira da počne kontrolu poslovanja većih banaka, isključivo zato da bi provjerila i utvrdila parametre poslovanja i eventualno odredila mjere koje će obezbijediti stabilnost i sigurnost deponenata. Odluka da se krene u kontrolu donesena je zbog izmjene regulatornog okvira, zatim nekih aktivnosti banaka u pravcu poboljšanja sopstvenih pozicija i promjene u ukupnom finansijskom i ekonomskom ambijentu, rekao je za Pobjedu guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić u  prvom intervjuu nakon imenovanja na tu funkciju.
- Centralna banka je ocijenila da treba sagledati  efekate novih okolnosti u bankarskom sistemu, kaže guverner, dodajući da se intenzivno radi na primjeni Zakona o Centralnoj banci i seta propisa iz finansijskog sektora, gdje je definisana ogromna odgovornost i kompetencija regulatora.

POBJEDA: Koji su naredni potezi Centralne banke i da li je predviđeno donošenje planova za krizne uslove?

ŽUGIĆ: Naš najvažniji cilj i ustavna odgovornost jeste očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, a naročito stabilnosti bankarskog sistema. Preduzimaćemo sve potrebne mjere da bismo očuvali stabilnost. Među njima, primarno je razvijanje novih instrumenata koji su predviđeni Zakonom o Centralnoj banci - operacije na otvorenom tržištu i funkcija zajmodavca u krajnjoj instanci. Poseban pravac aktivnosti će se odnositi na izradu plana našeg djelovanja u vanrednim (kriznim) uslovima. Na osnovu planova regulatora ostalih segmenata finansijskog sistema, radićemo na izradi nacionalnog plana djelovanja u vanrednim okolnostima.
Ključni pravac naših aktivnosti će se odnositi na praćenje i analiziranje stanja u bankarskom sistemu, a u zavisnosti od dobijenih rezultata stresnog testiranja preduzimaćemo korektivne mjere. Nastojaćemo i da unaprijedimo korporativno upravljanje  i upravljanje rizicima u bankama.
U mjeri u kojoj to ne bude ugrožavalo ostvarivanje naših primarnih ciljeva, nastojaćemo da pružimo podršku i ostvarivanju Vladine ekonomske politike. Sa dobijanjem statusa kandidata, moraćemo i da intenziviramo naše aktivnosti na planu harmonizacije zakona i drugih propisa sa pravilima EU.

POBJEDA: Bankari traže uvođenje međunarodnih računovodstvenih standarda, a posljednju relaksaciju mjera smatraju samo prelaznim i nedovoljnim rješenjem?

ŽUGIĆ: Najnovije regulatorne mjere Centralne banke, od 15. novembra ove godine, uistinu predstavljaju relaksaciju u pravcu izvjesnih olakšica u obračunu i izdvajanju rezervacija za potencijalne gubitke banaka, koji mogu nastati daljim narušavanjem kvaliteta kreditnog portfolija. Cilj je da se bankama omogući adekvatan vremenski period u kojem će moći da intervenišu kako bi povećale kvalitet kreditnog portfolija i konsolidovali likvidnost. Rezultat bi trebalo da bude postepeno stvaranje uslova za uvećanje kreditnog potencijala banaka, ukoliko one na odgovarajući način iskoriste prostor koji im se stvara. Centralna banka, ma koliko banke očekivale više, ima sasvim odredjenu sistemsku ulogu u ostvarivanju javnog interesa - da održava zdrav bankarski sistem i obezbijedi sigurnost depozita. Naše mjere se prvenstveno zasnivaju na ostvarenju tog zadataka.

POBJEDA: Kada se očekuje uvođenje MRS i da li ima dilema oko toga?

ŽUGIĆ: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda strateško je opredjeljenje Centralne banke. Nema različitih stavova u CBCG kada je u pitanju generalni pristup  potrebi regulatornog uređenja za primjenu MRS u nekim ključnim segmentima poslovanja banaka. To je, uostalom, i zahtjev međunarodnih finansijskih institucija, a tom projektu Centralna banka će pristupiti na adekvatan način, u skladu sa preporukama. Rok je ostavljen do kraja 2011. godine.

POBJEDA:  Šef misije MMF za Crnu Goru Gervin Bel u Podgorici  prije pet dana saopštio je da crnogorski standardi, ipak, moraju biti stroži od evropskih zbog, kako je ocijenio, dodatnih rizika

ŽUGIĆ: U potpunosti dijelimo mišljenje MMF. Naši standardi su i dalje stroži od međunarodnih. U eurizovanoj ekonomiji broj raspoloživih instrumenata je ograničen, a samim tim i mogućnosti za preuzimanje korektivnih akcija. Zbog toga mora postojati viši nivo discipline i stroži standardi. Ne treba očekivati da naši vrlo limitirani instrumenti monetarne politike - obavezna rezerva, operacije na otvorenom tržištu i kratkoročni krediti za likvidnost - mogu pomiriti sve interese, ciljeve i konflikte. Oni, međutim, mogu doprinijeti kreiranju ambijenta, a dovoljni su za kontrolu obima kredita i kreditne multiplikacije, kako se ne bi ponovo suočili sa prekomjernom ekspanzijom zajmova.

POBJEDA: Opšta je ocjena da je nelikvidnost veliki problem. Da li je to alarmantno i na koji način predlažete da se riješi.

ŽUGIĆ: Bankarski sistem je visoko likvidan i tu ne postoje nikakvi problemi. Samo puko posmatranje broja preduzeća sa blokiranim računima i iznosa blokade može nas navesti na krive zaključke. Glavni razlog je to što se u podacima i dalje vodi ili nalazi jedan broj preduzeća koja su prestala da posluju. To potkrepljuje podatak da, od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 70 odsto je blokirano u periodu dužem od dvije godine.
I pored toga, pogrešno bi bilo negirati postojanje problema nelikvidnosti u realnom sektoru, što je u velikoj mjeri posljedica krize. Sa daljim oporavkom crnogorske privrede treba očekivati postepeno ublažavanje ovog problema koji se ne može riješiti preko noći.
Centralna banka je uradila ono što je sada mogla, preko seta mjera za podsticanje kreditne aktivnosti i sniženja kamatnih stopa.

POBJEDA: Bankari tvrde da su se privrednici i građani „otrijeznili“ i više  ne traži kredite nerealno i za spekulativne poslove. Zato, kako kažu, njihova kreditna ponuda odgovara tražnji i da gotovo nema zahtjeva koji se odbijaju.

ŽUGIĆ: Evidentan je pad tražnje za kreditima i povećanje slobodnih likvidnih sredstava u bankama, što bi takođe trebalo da doprinese postepenom smanjenju kamatnih stopa na kredite građanima i privredi.
Sigurno je da postoje kreditni zahtjevi koji se odbijaju. U protivnom, to bi značilo da banke adekvatno ne upravljaju kreditnim rizicima. Dobijamo, takođe, dosta prigovora od klijenata da ih banke odbijaju, ali  bilo kakvi pritisci samo bi mogli da kreiraju dodatne poremećaje.

POBJEDA: Privrednici od Centralne banke očekuju da interveniše u slučajevima kada banke odobravaju pasivnu kamatu i do osam odsto. Da li CBCG ima načina da reaguje, koju opasnost generišu i na kakve probleme u banci upućuju toliko visoke kamatne stope na štednju?

ŽUGIĆ: Centralna banka ne može direktno uticati na kamatnu politiku banaka koje formiraju stope shodno poslovnoj politici i strategiji. Može uticati na podsticanje i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i, kroz proces kontrolne funkcije, identifikovati, analizirati i procjenjivati uticaje određenih faktora na tu stabilnost, čime doprinosi održanju povjerenja i zaštiti interesa deponenata i povjerilaca banaka.
Centralna banka Crne Gore sprovodi redovne kontrole banaka i donosi mjere koje doprinose većoj sigurnosti depozita građana i privrede. Kamatne stope na štednju u Crnoj Gori jesu visoke i znatno su  iznad pasivnih stopa u razvijenim evropskim zemljama. Stoga je pojačan interes, posebno građana, čiji depoziti čine više od polovine ukupnih depozita u bankarskom sistemu, da svoj novac daju na štednju poslovnim bankama. Pojedine banke, u posebnim slučajevima, naročito kada su u vidu posebni aranžmani sa klijentima, odobravaju pasivnu kamatnu stopu i do osam odsto. To, međutim, nije pravilo. Prema posljednjim podacima iz oktobra ove godine, prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa je iznosila 3,52 odsto i niža je nego na početku godine, kada je dostizala 3,86 odsto.
 Prosječna pasivna stopa na depozite fizičkih lica je iznad od prosjeka i iznosila je 3,91 odsto, dok je prosječna pasivna stopa na depozite pravnih lica niža od prosjeka i bila je 3,09 procenata. I ove stope su niže u odnosu na kraj 2009. godine, kada su bile 4,49, odnosno 3,32 odsto.

POBJEDA: Da li je realno očekivati promjenu kamatnih stopa kako pasivnih tako i aktivnih?

ŽUGIĆ: Centralna banka očekuje smanjenje pasivnih i aktivnih kamatnih stopa u narednom periodu. Nedavno donešene privremene odluke o izmjeni podzakonske regulative, koja se odnosi na upravljanje kreditnim rizikom, na inicijativu Udruženja banaka, doprinijeće relaksaciji bankarskog sektora, stvaranjem uslova za smanjenje nivoa rezervacija za potencijalne gubitke u cilju poboljšanja finansijske pozicije banaka i relaksacije njihovog kapitala banaka. Poslovnim bankama se daje prostor za poboljšanje kvaliteta aktive, prvenstveno kreditnog portfolija, čime se smanjuje potencijalni kreditni rizik. U krajnjoj instanci, to bi trebalo da dovede do smanjenja visokih kamatnih stopa, kao jednog od mehanizama zaštite banaka od gubitka prouzrokovanog lošim plasmanima.
Za očekivati je, s obzirom na stabilizaciju finansijskih tržišta i slabljenje efekata finansijske krize, da će banke lakše, i pod povoljnijim uslovima dolaziti do slobodnih izvora sredstava za finansiranje svojih aktivnosti. To će za posljedicu imati i smanjenje aktivnih kamatnih stopa na kredite, na drugoj strani.

POBJEDA: Iz MMF-a su prije desetak dana ocijenili da banke ne treba pritiskati da povećavaju kreditnu aktivnost, da se ne bi napravili dodatni problemi. Domaći privrednici stalno pozivaju vlast da na to „natjera“ banke?

ŽUGIĆ: Pritisci nijesu svojstveni tržišnoj ekonomiji, za koju se svi zalažemo. CBCG zato ne utiče na banke da odobravaju kredite jer su, ipak, one odgovorne kako za dobre tako i za loše odluke. Mjerama i instrumentima nastojimo da kreiramo ambijent koji bi bio stimulativan za rast kreditne aktivnosti i snižavanje kamatnih stopa.

POBJEDA: Pored Prve, probleme imaju i CKB i Hipo Alpe adria banka. Da li Centralna banka planira bilo kakve mjere u odnosu na njih?

ŽUGIĆ: Predmet  kontrole, odnosno supervizije, tokom ove godine bile su sve banke od sistemskog značaja,  što podrazumijeva i ove tri. Tu praksu ćemo nastaviti i u narednoj godini. Ukoliko se utvrde nepravilnosti u radu  bilo koje banke, Centralna će postupiti u skladu sa Zakonom o bankama.
Prema onim bankama u čijem radu budu identifikovane nepravilnosti koje iziskuju propisivanje mjera - one  će biti i preduzete u cilju očuvanja stabilnosti bankarskog sektora u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kakva je saradnja Centralne banke sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom?

ŽUGIĆ: Centralna banka intenzivno sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama. Sa Međunarodnim monetarnim fondom  i Svjetskom bankom ovih dana praktično imamo dnevnu, korektnu, konstruktivnu i kvalitetnu saradnju.
- Centralna banka intenzivno saraduje sa svima i, osim profesionalno, radi i maksimalno transparentno. To je veoma važno jer otvorenost Centralne banke znači i određeno kreiranje javnosti, zato što u velikoj mjeri ovaj segment društva i privrede utiče na ukupan ambijent i rast ekonomije.

POBJEDA: Odgovornost Centralne banke, bez obzira što po mnogim ocjenama kriza jenjava, i u narednom periodu biće velika. Da li je već na startu jasno  kolika je odgovornost guvernera, njegovog tima i  zaposlenih u banci?

ŽUGIĆ: Rukovodstvo, na čelu sa guvernerom, nepunih mjesec i po dana je na čelu Centralne banke. Suočili smo se sa velikim izazovom izuzetno visoke odgovornosti , zahtjevnog posla i obaveza prema opštim ciljevima koji su definisani normativnim i regulatornim okvirom.  
Od preuzimanja dužnosti, odnosno od prvog dana, sa saradnicima intenzivno radimo i, u mjeri racionalno mogućeg, na primjeni novih zakona. Prioritet nam je dalja konsolidacija bankarskog sektora.

Strah od inostranih šokova

POBJEDA: Koji je najveći rizik u crnogorskoj ekonomiji i bankarskom sektoru?

ŽUGIĆ: U ovom trenutku dominiraju egzogeni rizici koji se prije svega odnose na dešavanja na globalnom nivou. Crna Gora, kao mala i visoko otvorena ekonomija, podložna je prenošenju šokova iz inostranstva. Naročito smo osjetljivi na dešavanja kod naših najvažnijih partnera - EU i Jugoistočne Evrope.
U bankarskom sistemu najdominantniji je kreditni rizik.

Manje kredita čija otplata kasni

POBJEDA: Zabrinjavajući podatak je visok nivo  kredita čija otplata kasni koji su , kako  je saopštavano, veći od petine ukupno datih?

ŽUGIĆ: I pored  toga što je u bankarskom sistemu najdominantniji kreditni rizik, ohrabruje to što posljednji podaci ukazuju da se smanjuje broja preduzeća koja kasne sa otplatom. To ukazuje i na smanjivanje ukupnih rizika u bankarskom sistemu.

Blagovremena i potpuna dokapitalizacija

POBJEDA: Šta je pokazalo posljednje stresno testiranje banaka i da li su one ispunile sve zahtjeve Centralne banke ?

ŽUGIĆ: Sektor za kontrolu Centralne banke definisao je supervizorske strategije za obezbjeđivanje poslovanja u uslovima krize za četiri banke kod kojih je utvrđena potreba za dodatnim kapitalom. Cilj je obezbjeđenje pretpostavki za sigurno i stabilno obavljanje bankarskih i drugih poslova i zaštitu interesa deponenata i klijenata banke. Supervizorskim strategijama, definisane su dodatne potrebe za kapitalom banaka za 2009.  i 2010. godinu. Za sada, one su postupile u skladu sa strategijama, odnosno izvršile potrebnu dokapitalizaciju u predviđenim rokovima.

 

Nijedna, pa ni Prva banka neće biti privilegovana

POBJEDA: U medijima se već spekuliše da su na određeni način suspendovane mjere prema Prvoj banci ? Ima li istine u tome i da li je stanje u toj banci takvo da uskoro može dobiti dozvolu za kreditiranje?

ŽUGIĆ: Prva banka je i dalje pod mjerama koje je Centralna naložila u cilju otklanjanja slabosti u poslovanju. CBCG ni u kom smislu nema namjeru da na bilo koji način privilegovano tretira bilo koju banku. Poslovna pozicija na tržištu bilo koje banke uslovljena je jedino njenim rizičnim profilom i finansijskim stanjem koje omogućava sigurnost deponenata. Kontrola Prve banke samo je jedna u okviru predstojećih aktivnosti Centralne banke. Otežavajuće je i za banku i za njene klijente stvaranje pritisaka i špekulacija u javnosti i kreiranje pogrešne percepcije javnosti.
 - Centralna banka će mjere prema Prvoj banci opredijeliti isključivo i jedino na bazi utvrđenih činjenica u postupku kontrole koja se obavlja strogo po regulatornim pravilima kojima se uredjuje bankarski sistem. Kontrola Prve banke nije usmjerena na ukidanje mjera iz razloga koje ne treba ni komentarisati, već na realno i objektivno utvrdjivanje njenog rizičnog profila i finansijskog stanja, što će nam dati odgovor na pitanje kakva će biti buduća pozicija te banke i naša strategija u odnosu na nju.
- Centralna banka intenzivno i kvalitetno sarađuje sa Svjetskom bankom i sa MMF  na usaglašavanju metodoloških postupaka u obavljanju kontrola banaka, pa se ni sa te strane pitanje objektivnosti kontrola ne može dovoditi u pitanje.