---

03/01/2005

Devizne rezerve Crne Gore, pod kojima se u užem smislu podrazumijevaju depoziti na računima poslovnih i crnogorske Centralne banke (CBCG) u inostranstvu, iznosile su krajem decembra skoro 94 miliona EUR, petinu više nego na kraju 2003. godine. Predsjednik Savjeta CBCG, Ljubiša Krgović, kazao je da od tog iznosa 54 miliona EUR čine depoziti te monetarne institucije u inostranstvu, a ostatak crnogorskih poslovnih banaka.

Zaposleni u CBCG već koriste stručnu pomoć Narodne banke Švajcarske u upravljanju deviznim rezervama, koja će ove godine biti intenzivirana.

"Dobićemo softver za rad na tržištu hartija od vrijednosti, naši ljudi će provesti dio vremena u njihovom odjeljenju za te operacije i u početku ćemo raditi preko njih. U januaru bi trebalo da obezbijedimo i sve neophodne alate za bolje upravljanje rezervama", kazao je Krgović u intervjuu agenciji Mina-business. U širem smislu, kako je dodao, pod deviznim rezervama se, osim ovog novca koji je likvidan i na raspolaganju CBCG i bankama, podrazumijeva iznos koji je u opticaju, pošto Crna Gora koristi tuđu valutu. Krgović je najavio da će naredne godine biti izmijenjen Zakon o bankama, što će CBCG omogućiti da reaguje ne samo na osnovu stanja u njima na određeni dan, već i prognoza. Izmjene Zakona o CBCG, pored otklanjanja tehničkih nedostataka kao i u slučaju prethodnog, podrazumijevaće i primjenu novih standarda boljeg korporativnog upravljanja. Iz CBCG kažu da su prošle godine ostvarili jako dobru saradnju sa Ministarstvom finansija i pripremili nekoliko zajedničkih propisa, od kojih su najvažniji zakoni o lizingu, osiguranju i mjenici, tekućim i kapitalnim transakcijama sa inostranstvom, koji bi trebalo da budu usvojeni u narednih 12 mjeseci.

Nedavno određivanje kreditnog rejtinga Crne Gore za Krgovića predstavlja odraz svih njenih reformskih i ekonomskih napora.

To što je londonska agencija Standard and Purs /Standard&Poors/ Crnoj Gori dodijelila nešto niži kreditni rejting na međunarodnom tržištu kratkoročnih u odnosu na dugoročne obveznice, kako je dodao, vjerovatno je odraz različite ocjene političkog i ekonomskog stanja i perspektiva u njoj, kao i regionalne situacije, a posebno u Srbiji, i procjene mogućeg uticaja na manju članicu državne zajednice, na kraći ili duži rok. Za njegovo popravljanje, smatra Krgović, potrebna je, pored ostalog, i primjena usvojenih zakona a, prije svega, efikasniji rad sudova. Crna Gora će, od januara, koristiti novi sistem unutrašnjeg platnog prometa, za trećinu jeftiniji od dosadašnjeg, jer će biti oslobođen naplate dažbine koja je bila namijenjena prihodima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a CBCG će smanjiti svoju proviziju za ove poslove. Nakon probnog perioda, koji će trajati od tri do šest mjeseci, provizije će biti naplaćivane po transakciji, a ne prema njihovoj vrijednosti. "Nova tehnologija bankama daje osnov za konkurenciju, a CBCG može djelovati u slučaju monopolskog ponašanja", objasnio je Krgović, ocjenjujući da će novi platni sistem biti savremeniji, pouzdaniji i primjereniji tržišnoj privredi. Za ponovno uspostavljanje direktnog platnog prometa sa Srbijom, prekinutog prije pet godina, kako je ocijenio, prepreka su određeni očekivani makroekonomski uticaji i zakonske barijere van Crne Gore. "Nakon prihvatanja dvostrukog kolosijeka u pridruživanju Evropskoj uniji, teško da Crna Gora, ako Srbija ne nađe interesa za to, može uticati da nešto bude promijenjeno. Činjenica je da je sadašnji promet skup, ali na to ne možemo uticati", rekao je Krgović. Crna Gora je, prema podacima CBCG, do decembra zabilježila inflaciju od 2,5 odsto, što je znatno manje od planiranih 4,5 ili 6,7 odsto ostvarenih u istom periodu 2003. godine. Krgović je kazao da do kraja godine, iako će inflacija u decembru biti povećana zbog poskupljenja lokalnog telefonskog saobraćaja, ne treba očekivati njen značajniji rast. Inflacija u Crnoj Gori, kako je dodao, teško da više može biti izazvana unutrašnjim faktorima i posljedica je spoljašnjih, prije svega, poskupljenja nafte, bez kojeg bi prošlogodišnja bila značajno manja. Krgović je saopštio da je prošlogodišnja stopa opšteg rasta cijena prihvatljiva i za eurozonu, ocijenivši da je Crna Gora ranije imala dosta visoku inflaciju za zemlju koja ne koristi sopstvenu valutu. "Da smo u evropskom monetarnom sistemu ne bi iskakali iz zadatih ciljeva, pa se komentari da je ovolika stopa inflacije visoka ne mogu odnositi na prošlu godinu, možda samo na prethodne. Inflacija od dva do tri odsto u ovoj godini je podnošljiva, a ukoliko uspijemo u narednim da je održimo na tom nivou, to neće biti problematično sa stanovišta makroekonomske stabilnosti", rekao je on. Ukupan crnogorski strani javni dug krajem novembra iznosio je 492,6 miliona EUR, 12 odsto više nego u decembru 2003. godine. Iako je to trećina procijenjenog crnogorskog bruto društvenog proizvoda u CBCG kažu da je Crna Gora, bez dileme, najmanje zadužena od svih zemalja jugoistočne Evrope. Podsjetivši da je za prvih 11 mjeseci prošle godine industrijska proizvodnja u Crnoj Gori porasla 12 odsto u odnosu na prethodni uporedni period, a prihodi od turizma za skoro petinu, Krgović je rekao da treba očekivati da stopa rasta bruto društvenog proizvoda bude na nivou previđene ili veća. Prosječna prošlogodišnja ponderisana kamatna stopa iznosi oko 13 odsto i, iako je još visoka, smanjena je sa 15 i 23 odsto, koliko je iznosila u prethodne dvije godine, kao i ona na državne zapise. "Jedini mehanizam koji CBCG može iskoristiti da utiče na smanjenje na kamatnih stopa je indirektni uticaj, koji bi rezultirao privlačenjem stranih investicija i većim prilivom dugoročnih izvora finansiranja, naročito nakon privatizacije Podgoričke banke i novog svježeg novca njenog akcionara, Međunarodne finansijske korporacije (IFC)", ocijenio je Krgović. Prema njegovim riječima, u obaranju kamata može pomoći i bolje upravljanje likvidnošću, prije svega Budžeta, što je bitno popravljeno prošle godine, pa se država više ne zadužuje po bilo koju cijenu, već jeftinije, zahvaljujući i povećanoj emisiji državnih zapisa, koje kupuju domaće i strane banke, ali i preduzeća. Štednja je do decembra povećana za 75 odsto na 80 miliona EUR, što čini četvrtinu ukupnih depozita i u CBCG očekuju da će nastavku tog trenda doprinijeti početak rada Fonda za zaštitu depozita, koji kasni zbog procjene da je bolje sačekati donatarsku pomoć za taj projekat. Privatizacija Podgoričke banke nije realizovana u prvobitno planirano vrijeme zato što su u CBCG smatrali da je prethodno bilo bolje pretvoriti dug IFC-u akcije i povećati šanse za nalaženje dobrog starteškog partnera, a Krgović smatra da u tom procesu nije ključan iznos novca koji će Crna Gora dobiti, već kvalitet budućeg kupca. "Volio bih da to bude partner koji ima strategiju i viziju razvoja u regionu ili banka iz neke od ovih država i regija koje već investiraju u ekonomski razvoj Crne Gore ili će to više činiti", dodao je on. Hipotekarna banka, koja je, prema njegovoj ocjeni, sredinom ove godine imala određene probleme u poslovanju, koje je kreirao prethodni menadžment, uspjela je zahvaljujući novoj upravi da stabilizuje situaciju i ispoštuje sve što joj je kontrola CBCG preporučila. Stečaj u Jugobanci Podgorica i likvidacija Ekos banke, mogli su biti završeni ove godine, kao što je bilo planirano, da su sudovi bili efikasniji, smatra predsjednik Savjeta CBCG, Ljubiša Krgović.