---

22/06/2009

Sagledavajući stanje i perspektive u sistemu, a u cilju predupređivanja mogućih negativnih kretanja, i kao što je ranije u više navrata najavljivano, Savjet Centralne banke je na današnjoj Sjednici, predsjedavao guverner Ljubiša Krgović, usvojio niz propisa i odluka. 

Kako bi se u kraćem vremenskom intervalu, odnosno najviše do kraja godine, zaustavio ili ublažio pad kvaliteta aktive, izazvan prije svega kretanjima u realnom sektoru, Savjet je izmijenio niz propisa koji se tiču tretmana kašnjenja u klasifikaciji aktive, u smislu ujednačavanja sa minimalnim standardima, ispod kojih se dalje ne može ići. Izmjena Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom kao i Odluke o adekvatnosti kapitala, nije alternativa neophodnoj daljoj dokapitalizaciji banaka, za koju se dobija nešto više vremena.

Savjet je ocijenio, da bi kroz eventualne garancije države, bilo moguće  uticati na dalji pad kvaliteta aktive, ukoliko se nastave negativni trendovi u realnom sektoru. U cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i stimulisanja banaka da aktivnije rade na privlačenju novih, i povratku ranije povučenih depozita, Savjet je značajno izmijenio svoju politiku obavezne rezerve. Banke su oslobođene izdvajanja obevezne rezerve na sve nove depozite, u odnosu na zadnji obračunski period. Smanjena je dosadašnja stopa obavezne rezerve sa 11% na  10 %, čime će se likvidnost banaka, popraviti za preko 15 miliona eura. Snižena je kamatna stopa na korišćenje obavezne rezerve, sa dosadašnjih 4% na kamatnu stopu ECB-a, za glavne operacije refinansiranja, uvećanu za 0,5% godišnje. Zatezna kamata na nevraćenu obaveznu rezervu, smanjena je sa 9% na 7%, što je približno jednako zateznoj kamatnoj stopi regulisanoj zakonom koji je ranije predlozen Vladi,  i koji je usklađen sa direktivama EU.

Sagledavajući likvidnost budžeta, a u vezi sa prijedlogom Ministarstva finanasija, Savjet je izmjenom Odluke o obaveznoj rezervi, omogućio da banke mogu držati u blagajničkim zapisima, 25% obavezne rezerve, umjesto dosadašnjih 20%, čime se polovina mogućeg korišćenja obevezne rezerve, stavlja u funkciju obezbjeđenja bolje likvidnosti budžeta.

U istom cilju, prilikom usvajanja završnog računa CBCG, za prošlu godinu, Savjet je od 7,8  miliona eura viška prihoda, opredijelio 5 miliona za uplatu budžetu, a preostalih 2,8 miliona eura za rezerve CBCG, prije svega za pokriće eventualnih gubitaka, koji  mogu nastati zbog pada prihoda uslovljenih smanjenjem nivoa obavezne rezerve, kao i pada prihoda iz domaćeg platnog prometa, te i zbog konzervativnije politike investiranja deviznih rezervi u inostranstvu.

Savjet Centralne banke je razmatrao i inicijalni prijedlog novog Zakona o zaštiti depozita, i odlučio da prijedlog uputi Udruženju banaka na razmatranje, radi eventualnih novih sugestija. Savjet je usvojio i podzakonski akt kojim se omogućava evidentiranje crngorskog  privatnog duga u inostranstvu, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o tekućim i kapitalnim transakcijama, a radi boljeg sagladavanja makroekonomske situacije u zemlji.