Guverner Krgović o najboljim međunarodnim praksama u superviziji i korporativnom upravljanju
09/12/2009
Guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, govorio je danas na skupu posvećenom jačanju korporativnog upravljanja u bankama u jugoistočnoj Evropi, koji se u organizaciji Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), Globalnog foruma za korporativno upravljanje (GCGF) i Međunarodnog finansijskog komiteta (IFC) za jugoistočnu Evropu, održava u Beogradu.
Guverner Krgović je na panelu guvernera istakao da je finansijska kriza kroz koju prolazimo pokazala veliku važnost pitanja supervizije banaka i jasno ukazala na greške koje smo pravili. Kriza je osobito, novo svijetlo bacila na korporativno upravljanje u bankama. Banke mogu uticati na upravljanje sredstvima koja plasiraju, i stoga moraju postati model na koji će se ugledati druge komapnije u implementaciji najviših standarda i najboljih međunarodnih praksi. Slabosti u primjeni najboljih praksi na globalnom nivou, imaju svoje specifičnosti u svakoj od zemalja regiona, rekao je Krgović. Ukazujući na iskustvo i specifičnosti Crne Gore Krgović je kazao, da je crnogorsko iskustvo u primjeni najboljih praksi u superviziji relativno kratko. Devedesetih godina zemlja je bila u izolaciji i van tokova ogromnih promjena koje su se desile u svjetskom finansijskom sistemu. Početkom ove decenije počeli smo sa primjenom najboljih praksi u oblasti supervizije. Ustanovili smo regulatorni okvir u velikoj mjeri usklađen sa najboljim praksama i međunarodnim standardima.
Nažalost, u godini prije izbijanja krize, regulatorni okvir je djelimično oštećen uticajem nekih banaka na interesne strukture. Regulatorni okvir je najviše oštećen upravo kroz smanjenje mogućnosti uticaja regulatora na korporativne i akcionarske strukture u bankama. Ono što je naša eksterna specifičnost je enormni kreditni rast u 2006. godini (120%) i 2007. godini (170%). U relativno kratkom roku dostigli smo nivo finansijske intermedijacije, gdje se aktiva banka skoro izjednačila sa nivoom društvenog proizvoda. U takvoj situaciji u godini prije krize, svojim mjerama smo ograničili rast kredita na 25%. To je vjerovatno, pored eurizacije, spriječilo kolaps sistema, jer smo imali balon nestbilnosti na tržištima nekretnina i kapitala, uz veliki dotok novca iz inostranstva.
Uspjeli smo da sačuvamo stabilnost i sigurnost sistema, ali ogroman i brz prethodni kreditni rast kombinovan sa krizom, ostavio je značajne posljedice na bankarski sistem. Ova godina nam je potvrdila da banke koje nijesu slijedile najbolje prakse, odnosno koje su primjenjivale nezdrave prakse, sada imaju najviše problema i sporo se oporavljaju. Takođe, banke kćerke koje nijesu dobro nadzirane od strane majki banki, prednjačile su u neprimjenjivanju dobrih praksi, rekao je Krgović. Guverner je istakao da ono što je možda zajedničko za čitav naš region je da pojedine strane banke nekada lako preuzimaju lokalne nezdrave prakse. Takođe, za naše zemlje jako je opasno za regulatorni okvir kada takvi investitori naprave spregu sa lokalnim interesnim strukturama.
Nema sumnje da je nužno da implementiramo najbolje prakse u superviziji i korporativnom upravljanju posebno, uključujući najnovije izmjene proistekle na bazi iskustava sagledanih tokom krize. Ali moramo tražiti specifična i manje skupa rješenja koja je moguće implementirati u našim uslovima. Guverner je zaključio da je uvjeren da će današnji skup i projekat koji je okupio sve prisutne, sigurno doprinijeti tome u svim zemljama uključenim u njega.
Guverner Krgović se, nakon konferencije, u Narodnoj banci Srbije, sastao sa guvernerima CB Srbije i BiH, Radovanom Jelašićem i Kemalom Kozarićem. Trojica guvernera razgovarali su o aktivnostima za unaprjeđenje stručno-tehničke saradnje na regionalnom nivou.
Polazeći od dosadašnje uspješne saradnje i zajedničkih interesa, kao i potreba za daljom razmjenom iskustava, razmatrani su budući vidovi poslovne saradnje između tri centralne banke i konkretizovane su oblasti u vezi sa razmjenom iskustava, ideja i znanja. Dogovoreno je formiranje zajedničke Radne grupe koju će činiti predstavnici tri centralne banke, a koja će stalno koordinirati sve aktivnosti, pripremati plan, kvartalne izvještaje i predlagati dalje unaprjeđenje međusobne saradnje na regionalnom nivou.
Naredni zajednički sastanak tri guvernera je planiran u februaru 2010. godine u Crnoj Gori.