Kliring međunarodnih plaćanja
17/04/2012
Centralna banka Crne Gore je u dužem periodu strateški opredijljena za uspostavljanje efikasnijeg platnog prometa sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koji bi rezultirao u manjim troškovima za sve njene učesnike. U tom cilju, centralne banke iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore zaključile su u septembru 2007. godine posebni Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja, čiji je operater Narodna banka Srbije, sa ambicijom da njegova implemetacija uslijedi u relativno kratkom roku. Na planu praktične primjene ovog Sporazuma, Centralna banka Crne Gore je, u dijelu svojih nadležnosti, blagovremeno stvorila sve potrebne uslove za implementaciju kliringa, na način što je donijela propise iz ove oblasti, održala više konsultativnih sastanaka sa poslovnim bankama i obezbijedila potrebne organizaciono-tehničke pretpostavke za početak i uspješno obavljanje ovog sistema plaćanja. U početku, dvije banke su pokazale interesovanje za korišćenje ovog sistema, i sa Centralnom bankom Crne Gore su zaključile ugovor o obavljanju platnog prometa preko kliringa, ali do njihovog operativnog uključivanja u sistem nije došlo, jer su ubrzo odustale od prvobitne namjere. U međuvremenu je nastupio period globalne finansijske krize, što je dodatno usporilo realizaciju projekta i smanjilo interesovanje potencijalnih učesnika za ovakav vid plaćanja.
Obzirom da klirinški sistem nije zaživio, prilikom prvog susreta novoimenovanih guvernera Centralne banke Crne Gore i Narodne banke Srbije, g-dina Žugića i g-dina Šoškića, početkom marta prošle godine u Beogradu, ovo pitanje je ponovo aktualizovano i dogovoreno je da se pokrenu aktivnosti na animiranju crnogorskih banaka za uključivanje u ovaj sistem. Polazeći, upravo, od ovog dogovora i realne potrebe za uspostavljanjem efikasnijeg i jeftinijeg platnog prometa između subjekata iz ove tri države, u organizaciji Centralne banke Crne Gore u junu prošle godine, sa bankama je održana stručna rasprava i izvršena prezentacija projekta, gdje su prisustvovali i predstavnici Narodne banke Srbije. Svim crnogorskim bankama je, takođe, dostavljen pismeni zahtjev i kompletna dokumentacija sa procedurom uključivanja u kliring, sa molbom da se izjasne o potrebi korišćenja novog sistema plaćanja. Međutim, ponovna aktualizacija ovog pitanja nije doprinjela promjeni stava crnogorskih banaka, tako da do danas nije dostavljena ni jedna pismena inicijativa Centralnoj banci za uključivanje u klirinški način plaćanja.
Kako smo u poslednje vrijeme svjedoci da se predstavnici nekih banaka u pojedinim sredstvima javnog informisanja izjašnjavaju o neophodnosti korišćenja kliringa od strane njihovih banka, Centralna banka ovom prilikom preporučuje bankama u Crnoj Gori da pristupe priključivanju u ovaj sistem plaćanja i da prethodno zaključe ugovor sa Centralnom bankom Crne Gore, kako je to predviđeno propisima.
Centralna banka Crne Gore ne raspolaže sa egzaktnim podacima o visini troškova kod obavljanja platnog prometa sa inostranstvom na standardni način, korišćenjem swift tehnologije, i putem kliringa, ali je skoro izvjesno da kliring obezbijeđuje efikasniji način plaćanja i da su neposredni troškovi manji. Značajno je napomenuti da centralne banke učesnice u ovom sistemu kod obavljanja ovih poslova ne naplaćuju nikakvu nadoknadu za svoje usluge.
Bez obzira na dosadašnju nezainteresovanost banaka, Centralna banka Crne Gore će i dalje nastaviti intenzivne aktivnosti kako bi sistem zaživio. Ovo prvenstveno iz razloga, što sve dosadašnje analize pokazuju da klirinški sistem plaćanja pruža značajne pogodnosti za sve učesnike u platnom prometu sa inostranstvom. Ipak, uključivanje u sistem kliringa zavisi od autonomne volje i ekonomskog interesa svake banke pojedinačno i Centralna banka nema mehanizme da nosiocima platnog prometa nametne obavezu njegove implementacije, niti je to u skladu sa njenim osnovnim opredeljenjima.